Novim Zakonom o priuštivom stanovanju država u sljedeće četiri godine planira izgraditi i obnoviti 20.200 stanova i obiteljskih kuća, među kojima se 8.000 odnosi na nove stanove koji se grade putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, dok se 9.000 stanova planira staviti u funkciju priuštivog stanovanja aktivacijom praznih stanova, istaknuo je Bačić u Saboru.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić danas je u Hrvatskom saboru, predstavljajući novi Zakon o priuštivom stanovanju, rekao da Vlada želi doprinijeti smanjenju i ublažavanju rasta cijena nekretnina te povećati broj priuštivih stanova.
Ovo je proces koji ne može odmah omogućiti priuštivo stanovanje, ali smo uvjereni da ćemo realizacijom zakona o održavanju zgrada, o porezu na nekretnine, stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, najmu stanova i setom zakona iz domene prostornog uređenja omogućiti podizanje broja stambenih jedinica za stanovanje, aktivirati prazne stambene jedinice i izgraditi nove te na taj način zaustaviti rast cijena nekretnina, kazao je Bačić predstavljajući zastupnicima prijedlog zakona.
Tim zakonom država u sljedeće četiri godine planira izgraditi i obnoviti 20.200 stanova i obiteljskih kuća, među kojima se 8000 odnosi na nove stanove koji se grade putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, dok se 9000 stanova planira staviti u funkciju priuštivog stanovanja aktivacijom praznih stanova.
Za priuštivo stanovanje 2 milijarde eura ulaganja do 2030.
Plan je do 2030. godine uložiti oko 2 milijarde eura te dodatnih 3,5 milijardi do 2034. godine, a sredstva za gradnju osiguravaju država, gradovi i općine, APN i financijske institucije.
Građani koji će imati pravo na priuštivo stanovanje stan neće moći prodavati 35 godina, osim u iznimnim slučajevima, s tim da će pravo prvokupa imati lokalna jedinica a nakon toga APN.
Bačić je objasnio kako je više razloga koji su doveli do problema oko mogućnosti pristupa priuštivom stanovanju - činjenica da smo postali članica EU-a i da su nekretnine postale dostupne građanima EU-a, energetska kriza kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu što je utjecalo na povećanje cijena građevinskih radova, te usmjeravanje viška prihoda građana u nekretnine.
„To je dovelo do toga da od 2,3 milijuna stambenih jedinica u Hrvatskoj oko 40 posto nije u funkciji stanovanja, bilo da su prazni ili služe za kratkoročni najam, ured i slično”, naveo je.
