Iako se bilježi pad određenih simptoma, kao i problema s kojima se mladi na svom putu odrastanja susreću, rezultati trećeg vala istraživanja koje je provedeno u sklopu petogodišnjeg projekta „Testiranje 5C modela pozitivnog razvoja mladih: tradicionalno i digitalno mobilno mjerenje (P.R.O.T.E.C.T)“, a koje je u Županijskoj palači predstavila voditeljica projekta izv. prof. dr. sc. Miranda Novak, ipak su zabrinjavajući.
U trećem valu istraživanja, tijekom školske godine 2023./24. sudjelovalo je 3.308 učenik trećeg razreda srednjih škola, koji su u istraživanje uključeni od školske godine 2021./22. Samo istraživanje provodilo se u više hrvatskih gradova, Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Vinkovcima, Dubrovniku, Velikoj Gorici te cijeloj Varaždinskoj županiji.
- U ovom trećem valu istraživanja, ako usporedimo rezultate od prijašnjih godina, vidimo određeni pad u stupnju depresivnosti i stupnju anksioznosti kod mladih. S jedne strane to je i razvojno. Vidimo i neki mali pad u simptomima suicidalnosti. U ovom valu 20% ispitanih učenika trećeg razreda navodi da su se namjerno samoranjavali i nanosili si bol, 15% njih je barem jednom u životu ozbiljno razmišljalo o samoubojstvu. Ujedno, prijašnjih godina nam je čak 7% adolescenata prijavljivalo da su pokušali počiniti suicid, sada je to 5% – rekla je voditeljica projekta izv. prof. dr. sc. Miranda Novak te istaknula kako je još uvijek zabrinjavajuće da se veliki postotak mladih osjeća izolirano, usamljeno i odbačeno od drugih.
- Gotovo 20% mladih ističe kako im često nedostaje društvo, dok se izrazito usamljeno osjeća njih 7%. To nam govori kako mladi imaju poteškoća u uspostavi dobrih i kvalitetnih odnosa sa svojim vršnjacima – rekla je Novak te navela još jedan gorući problem, a to je pušenje cigareta kod mladih.
- Susrećemo se s ogromnim problemom pušenja cigareta, ali i korištenja električnih cigareta. Na tjednoj i dnevnoj razini 46% učenika koristilo je cigarete, 27% električne cigarete, te 6% marihuanu – navela je Novak.
Naglasila je i da kontinuirano bilježe kako siromašnija djeca i djeca iz obitelji koje su ranjivije i nižeg socijalno-ekonomskog statusa imaju manje rezultate na skalama kojima se mjeri njihova povezanost, njihove kompetencije te na skalama na kojima se mjeri njihova samosvijest.
- Kod djevojaka bi mogli govoriti da gotovo svaka treća ili četvrta djevojka treba pomoć stručnog suradnika i treba s nekim porazgovarati, najviše zbog toga jer puno brine, opterećena je školom, previše je tu perfekcionizma i tu su dosta visoki simptomi anksioznosti – rekla je Novak te istaknula kako je bitno stvarati zdrave temelje od početka razvoja djeteta, od malih nogu, predškolskog uzrasta i osnovnoškolske dobi.
- Iznimno je važno u zajednici nuditi mogućnosti za besplatnu ili povoljnu podršku i pomoć. Istovremeno, podaci govore o tome da je važno da donositelji odluka i političari ulažu u resurse za najranjivije obitelji koje zaista trebaju podršku. Nužno je nuditi dodatne slobodne aktivnosti, nuditi informacije roditeljima. Mi trebamo educirati i nastavnike i stručno osoblje da znaju kako reagirati – zaključila je Novak.
Pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr. sc. Miroslav Huđek zahvalio se svima koji su uključeni u ovo istraživanje jer, prema njegovim riječima, niti jedan sustav, posebice onaj koji želi svima pružiti jednake šanse, ne može bez ovakvih istraživanja koje su svojevrsna smjernica kako razvijati društvo u cjelini.
- Mi u ovom trenutku, u školama u kojima smo osnivači, dakle u 33 osnovne škole i 14 srednjoškolskih ustanova ukupno imamo 77 stručnih suradnika, odnosno 45 pedagoga, 15 psihologa, 9 socijalnih pedagoga, 4 logopeda, 4 edukacijska rehabilitatora. Točnije, 1,6 stručnog suradnika po školi i to je brojka koja zaslužuje poštovanje i koja može dati svoj doprinos u sustavu jednakih šansi – rekao je Huđek.
U ime župana Varaždinske županije Anđelka Stričak okupljene je pozdravila predsjednica Savjeta za zdravlje Varaždinske županije doc. prim. dr. sc. Spomenka Kiđemet-Piskač.
- Iznimno je važno detektirati probleme i izazove s kojima se susreću naši mladi, a upravo ovakva istraživanja nam pokazuju s čime se naši mladi nose i znaju li se nositi s problemima kao što su anksioznost, depresija, suicidalnost, ali i usamljenost koje pak sa sobom povlače i neke druge probleme – rekla je predsjednica Savjeta Spom-enka Kiđemet-Piskač zahvalivši se svima koji vode brigu o mentalnom zdravlju mladih.
- Zahvaljujem županijskim upravnim odjelima za zdravstvo i obrazovanje. Ujedno moram pohvaliti i Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije pri kojem djeluje Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, a velik dio programskih aktivnosti Odjela odnosi se na zaštitu mentalnog zdravlja opće populacije, pri čemu je naglasak na dostupnosti podrške i liječenja djeci i mladima. Ujedno pri Medicinskoj školi djeluje Centar za mentalno zdravlje djece i mladih, a i mi kao Savjet za zdravlje kroz svoje akcije, tribine, okrugle stolove zajedno sa zdravstvenim djelatnicima, akademskom zajednicom, udrugama, nastojim javnost upoznati s takvim temama – zaključila je Kiđemet-Piskač.
Inače, treći val istraživanja provodio se u sklopu petogodišnjeg projekta „Testiranje 5C modela pozitivnog razvoja mladih: tradicionalno i digitalno mobilno mjerenje (P.R.O.T.E.C.T)“. Nositelj projekta je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, financira ga Hrvatska zaklada za znanost, a provodi se u suradnji Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije. Ujedno u sklopu predstavljanja rezultata održan je i Okrugli stol – zaštitna uloga pozitivnog razvoja u ishodima za mlade na kojem su kao panelistice sudjelovale ravnateljica Medicinske škola Varaždin i voditeljica Centra za mentalno zdravlje djece i mladih mr. sc. Mirjana Grabar Kruljac, Vanja Bojanić, voditeljica ŽSV-a za socijalne pedagoge i školske preventivne programe, te Andreja Vincek iz Odjela za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti pri Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije.
