Premijer Andrej Plenković podsjetio je da je 1. siječnja ove godine na snagu stupio novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama, nakon kojeg su donesene i odgovarajuće uredbe o koeficijentima. "Time je osigurano najveće povećanje plaća u povijesti za 244 tisuće zaposlenika u državnoj i javnim službama", poručio je naglasivši da to povećanje vrijedi 1,63 milijarde eura, a plaće prosječno rastu gotovo 32 posto. Potpisivanjem kolektivnih ugovora, dodao je, zaokružen je proces te velike reforme plaća.
U nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić potpisao je danas s predstavnicima sindikata Temeljni kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama te izmjenu i dopunu Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Potpisivanju su nazočili i ministri Radovan Fuchs, Ivan Malenica te Nina Obuljen Koržinek.
Ministar Piletić tom je prigodom poručio da je današnjim potpisivanjem zaokružen kompletan proces reforme plaća u državnom i javnom sektoru, a svim socijalnim partnerima zahvalio je na konstruktivnom dijalogu.
Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem istaknula je da se Temeljni kolektivni ugovor potpisuje na četiri godine te dodala da najesen ponovno slijede pregovori o osnovici plaće pa se kontinuitet pregovora na dobrobit zaposlenika sustavno obavlja.
Istaknula je kako permanentni socijalni dijalog itekako postoji u Hrvatskoj, a dokaz toga jest i to što danas Temeljni kolektivni ugovor potpisuje svih 11 reprezentativnih sindikata.
Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić izrazio je načelno zadovoljstvo dosad postignutim i podsjetio i novo ugovoreno pravo, uskrsnicu, koja će po prvi puta biti isplaćena ove godine, u ožujku.
Najveće povećanje plaća u povijesti za 244 tisuće zaposlenika u državnoj i javnim službama
Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da je 1. siječnja stupio na snagu novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama, nakon kojeg su donesene i odgovarajuće uredbe o koeficijentima.
"Time je osigurano najveće povećanje plaća u povijesti za 244 tisuće zaposlenika u državnoj i javnim službama", naglasio je podsjetivši da to povećanje vrijedi 1,63 milijarde eura.
Ovim današnjim potpisivanjem kolektivnih ugovora, dodao je, zaokružen je proces te velike reforme plaća.
To veliko povećanje omogućit će rast prosječnih plaća od skoro 32 posto, istaknuo je, što se nije dogodilo nikada.
Ovo je prva Vlada koja se nakon niza godina uopće odvažila donijeti ovakav zakon i pokušati sintetizirati broj radnih mjesta, kazao je premijer i podsjetio da je glavno načelo tog pothvata bilo da se za približno isti posao dobije otprilike ista plaća.
Radi se o vrlo zahtjevnoj reformi, istaknuo je premijer Plenković, koju je vrlo teško provesti a da baš svi budu jako zadovoljni.
Ova velika reforma moguća je zbog osnaženog ekonomskog i financijskog položaja Hrvatske
Vlada je svojim politikama osnažila ekonomski i financijski položaj Hrvatske i upravo je zato bila u mogućnosti priuštiti si takvu reformu u smislu financijske izvodivosti.
Uz te politike, dodao je, ovakva reforma bila je moguća i zbog dubljeg integriranja Hrvatske u Europsku uniju članstvom u Schengenskom prostoru, europodručju i Europskom stabilizacijskom mehanizmu, što čini jednu sigurnosnu mrežu koja će omogućiti Hrvatskoj ekonomsku, financijsku i socijalnu sigurnost.
Kada se tome pridoda i ogroman investicijski ciklus, onda gospodarski rast omogućuje i u pogledu prihodovne strane proračuna da je ovo sve skupa izvodivo.
Premijer je naveo i potvrdu povjerenja hrvatskih građana u javne financije koje je tri puta u zadnjih godinu dana iskazano prilikom izdavanja narodnih obveznica i trezorskih zapisa te najavio da će ovaj mjesec slijediti još jedno izdavanje narodnih obveznica.
Podsjetio je i na povijesno visok kreditni rejting Hrvatske koji je na razini investicijskog s pozitivnim izgledima, dok je 2016. bio četiri stupnja niži.
U mandatu ove Vlade osnovica rasla za čak 40 posto, rasle božićnice i regresi, uvedeno novo pravo uskrsnica
Osim ovog povećanja plaća i povećanja osnovice u listopadu za 5 posto, kao i dodatka iz lipnja u iznosu od 100, 80 ili 60 eura ovisno o visini plaće, premijer je podsjetio da je uvećan i regres s 200 na 300 eura, božićnica s 232 na 300 eura te je uvedeno i novo pravo, uskrsnica od 100 eura.
Naglasio je da je u mandatu ove Vlade osnovica rasla za čak 40 posto. Naime, 2016. bila je 678 eura, a danas je 947 eura.
Pritom je ustvrdio kako se to veliko povećanje plaća ne može više diskvalificirati floskulom o tome da je inflacija pojela plaće jer nije. Kumulativna inflacija je puno niža od ukupnog povećanja plaća.
Uz to, naglasio je premijer, država već tri godine subvencionira cijenu plina, struje i naftnih derivata čime olakšava kućne budžete baš svih građana i bolje funkcioniranje gospodarstva.
Naglasio je da je socijalni dijalog, međusobno povjerenje, razumijevanje i poštovanje svih profesija okvir oko kojeg se svi slažu, a sindikati razumiju da Vlada radi najbolje što može da svi građani Hrvatske bolje žive.
Uredbe zajednički uspjeh, ukoliko je bilo grešaka one će se ispraviti
Podsjetio je i na rast svih plaća, od prosječne i medijalne do minimalne, kao i na rast BDP-a u 2023. od 2,8 posto koji je visok u odnosu na prosjek Europske unije i eurozone od 0,5 posto.
Prosjek razvijenosti Hrvatske u odnosu na Europsku uniju koji je 2016. bio na 62 posto, krajem 2022. 73, a zahvaljujući ovakvom rastu BDP-a na kraju 2023. dosegnut će 75 posto.
Istaknuo je i da je nominalni BDP došao na 75,9 milijardi eura u 2023., a per capita na 20.000 eura u odnosu na 11.500 eura u 2016.
Govoreći o uredbama o koeficijentima, naglasio je da se radi o zajedničkom uspjehu jer, iako je to jednostrani akt Vlade, ona ga nije donijela na taj način nego je o tome konzultirala i sindikate.
Dodao je da će se, ukoliko je bilo nekih grešaka, one s vremenom korigirati.
