U srijedu, 15. studenog, održana je 5. radionica “Definiranje potresnog hazarda za Grad Zagreb” u sklopu projekta EU “Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa – dio b) Potresni rizik Grada Zagreba”, kao dio aktivnosti koje se provode u sklopu projekta EU “Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa – Potresni rizik Grada Zagreba”.
“U projektu ‛Potresni rizik Grada Zagreba’ u ove se tri i pol godine napravilo puno toga. Napravljena je velika baza podataka svih građevina u Zagrebu i ona nam je temelj za izračunavanje potresnog rizika. Na radionici smo predstavili osam elaborata koje smo tijekom projekta napravili, a koji su potrebni kako bismo vrlo precizno mogli definirati potresni rizik”, poručila je Kristina Martinović, univ. spec. admin. chris., voditeljica projekta.
Na radionici je predstavljena procjena potresnog hazarda za Grad Zagreb zahvaljujući kojoj se može steći uvid u to koliko bi se često i intenzivno tlo moglo tresti u budućnosti na određenoj lokaciji. Sveobuhvatno definiranje potresnog hazarda predstavlja osnovu za proračun potresnog rizika te u konačnici za učinkovito prilagođavanje mjera ublažavanja, a sve kako bi zajednica bila otpornija na buduće potrese. Potresni hazard na području Grada Zagreba definira se putem osam elaborata koji su prezentirani na 5. radionici projekta “Potresni rizik Grada Zagreba”.
“U okviru ovog projekta napravili smo karte potresnih područja Grada Zagreba. Svrha tih karata je prikaz potencijalnih šteta koje mogu nastati na građevinama ili infrastrukturi u slučaju potresa određene jačine, a najveće akceleracije imamo u području Sljemena. S druge strane, zbog meandriranja rijeke Save u prošlosti, na tim mjestima ostali su tzv. džepovi s muljem i pijeskom gdje, u slučaju većeg potresa, može doći do likvefakcije tla kakva je bila viđena na području toka rijeke Kupe za vrijeme petrinjskog potresa”, poručio je dr. sc. Ivica Sović s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Definiranje potresnog hazarda za Grad Zagreb napravljeno je u ukupno osam različitih elaborata koje su predstavili članovi akademske i znanstvene zajednice. To su Elaborat seizmičkih istraživanja, faza 1 i faza 2, Geološki elaborat, Geotehnički elaborat, Elaborat građevinarstvo – visokogradnja te inženjerske građevine, Elaborat kulturna dobra i Elaborat kartografija.
“Izradom geološkog i geotehničkog elaborata odredili smo uvjete u temeljnom tlu na području Grada Zagreba. Točnije, analizirali smo cijeli niz spektara i okolnosti koje se mogu pojaviti u Gradu Zagrebu, kao što su amplifikacija, odnosno pojačanje potresnog spektra pri njegovu putovanju iz dubine prema površini. Određivali smo potencijal likvefakcije, potencijal da se tlo na određenim lokacijama u Zagrebu pretvara u tekućinu za vrijeme potresa, kao i potencijal klizanja u određenim dijelovima grada. Zaključili smo da potencijal klizanja postoji, pretežno na južnom dijelu Medvednice i u području Vukomeričkih gorica. Kada govorimo s tehničkog stajališta o amplifikaciji potresnog spektra, pokazalo se da se u dijelu rijeke Save može očekivati veće pojačanje potresnog spektra”, poručio je izv. prof. dr. sc. Mario Bačić iz Zavoda za geotehniku Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Cilj projekta “Potresni rizik Grada Zagreba” je znanstveno utvrditi rizik od potresa u Zagrebu za ljude i zgrade te ga kvantificirati, a njegov je centralni dio stvaranje baze podataka o zgradama u Zagrebu koja će omogućiti analize te, posljedično, donošenje odluka, strateška promišljanja i organizacijske procese. Isto tako, projekt će osigurati podatke za pripremu učinkovitog odgovora u hitnoj situaciji neposredno nakon potresa te omogućiti pripremu mjera za brzi oporavak potresom pogođene zajednice i donošenje primjerenih gospodarskih, društvenih i političkih odluka.
Sve aktualnosti o projektu dostupne su na internetskoj stranici: https://potresnirizik.zagreb.hr/.
