Dan ekološkog duga, datum kada godišnja potražnja i potrošnja prirodnih resursa prekorači sve što Zemlja može proizvesti ili obnoviti u cijeloj godini, ove se godine u svijetu obilježava 2. kolovoza, a Hrvatska je u dug ušla još 29. svibnja. Slovenija se već "zadužila" 18. travnja, u Crnoj Gori taj je dan 13. svibnja, u Bosni i Hercegovini 29. svibnja, u Sjevernoj Makedoniji 7. lipnja, u Srbiji i na Kosovu 8. srpnja, a u Albaniju stiže 3. studenog, navode iz WWF Adrije - Svi živimo "prirodi na kredit".
Global Footprint Network izračunava dan ekološkog duga svake godine na temelju podataka o nacionalnom otisku i biokapacitetu. Posljedice su, upozoravaju, ekstremno visoki toplinski valovi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše, koji se sve češće događaju širom svijeta.
Global Footprint Network, međunarodna neprofitna mreža koja okuplja znanstvenike i stručnjake iz 70 svjetskih neprofitnih organizacija svake godine izračunava Dan ekološkog duga.
To znači da živimo na kredit oduzimajući prirodu budućim generacijama, navode iz WWF Adrije. - U manje od osam mjeseci čovječanstvo je potrošilo resurse koje nam je Zemlja osigurala za cijelu godinu, upozorava Petra Boić Petrač iz WWF Adrije. Navodi kako se trend u posljednjih pet godina blago smiruje, no da je teško reći koliko je on potaknut usporavanjem gospodarstva, a koliko je rezultat napora za dekarbonizacijom.
Postoje rješenja za smanjenje ekološkog prekoračenja i jačanje biološke obnove, koja bi mogle Dan ekološkog duga značajno pomaknuti. Platforma Power of Possibility prikazuje brojne tehnologije, strategije vlada, javne politike i najbolje prakse građanskih inicijativa i akademske zajednice. Tako bi globalno povećanje izvora električne energije s niskim udjelom ugljika sa sadašnjih 39 na 75 posto, pomaknulo ovaj dan 26 dana, 50 postotnim smanjenjem bacanja hrane dobili bi 13 dana, a zamjenskom planskom sadnjom drveća, dodatna 2,1 dana.
Ovaj dan još je jedan podsjetnik o tome koliko pretjerano iskorištavamo prirodne resurse što dovodi do sve bržeg Zemljinog ekološkog i klimatskog kolapsa.
- To nije samo neodgovorno, nego i krajnje opasno te zahtjeva hitne akcije, zaključuje Boić Petrač.
