S obzirom na geografski položaj Hrvatske, ulaganje u solarne elektrane jedan je od najekonomičnijih i najefikasnijih načina ulaganja u obnovljive izvore energije. Ekonomska osnova korištenja agrosolarnih elektrana je dvostruko korištenje poljoprivrednog zemljišta. Hrvatska ima više od dva i pol milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Kada bi se samo jedan posto tih površina iskoristio za postavljanje agrosolarnih elektrana, ukupna proizvedena energija bila bi oko 4500 GWh godišnje. Poruke su to s danas održane radionice u Hrvatskoj gospodarskoj komori u organizaciji HGK „Agrosolarstvo u Republici Hrvatskoj“.
„Na inicijativu Udruge obnovljivih izvora energije HGK organizirali smo ovu radionicu kako bismo otvorili dijalog sa Udrugom poljoprivrede i Udrugom vinarstva, kao i sa zainteresiranim članovima drugih udruga o mogućnostima i idejama agroprivrede. -solarni uzgoj u Hrvatskoj, zakonske prepreke i mogućnosti te kako ih promijeniti u budućnosti", izjavila je Jelena Đugum, .
"Agrosolarni uzgoj odmak je od tradicionalnog korištenja zemljišta koji se temelji na zajedničkom djelovanju i razvoju poljoprivrede i obnovljivih izvora energije. To je domena koju naša Udruga obnovljivih izvora HGK snažno podupire, posebice u smislu razvoja odgovarajući zakonodavni okvir", pojasnila je direktorica Sektora industrije. i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac.
Naime, agrosolarne elektrane nedavno su prvi put definirane izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju.
"Agrosolarne elektrane najčešće se koriste u sinergiji sa stočarstvom i na površinama na kojima se uzgajaju jednogodišnji usjevi. Treba omogućiti postavljanje agrosolarnih elektrana na poljoprivredna polja, trajne travnjake i druge vrste zemljišta, a ne ograničavati samo agrosolarne elektrane na površine pod trajnim nasadima", rekao je Ivan Strunje iz Udruge obnovljivih izvora HGK i tvrtke Neoen.
O perspektivi zaštite okoliša govorio je Mario Mesarić iz tvrtke Ires ekologija .
"Osim u poljoprivredi i energetici, agrosolarni projekti omogućuju i poboljšanja u području zaštite okoliša. Otvaraju mogućnosti za unaprjeđenje bioraznolikosti te uvođenje održivih praksi gospodarenja tlom i njegove zaštite. Racionalno korištenje prostora važan je element agrosolarnih elektrana što smanjuje pritisak na različita staništa", rekao je. Mesar.
U poljoprivredi postavljanjem ovakvih sustava pozitivno utječemo na očuvanje plodnosti tla, osiguravamo sigurnost prinosa i prilagođavamo proizvodnju klimatskim promjenama. Osim toga, agrosolarne elektrane osiguravaju dodatne prihode poljoprivrednom gospodarstvu.
"Posljednjih godina u Hrvatskoj se suočavamo s intenzivnim utjecajem klimatskih promjena. Pažljivim uvođenjem solarnih instalacija u ili iznad nasada stvaraju se određeni i specifični mikroklimatski uvjeti. Kako je to relativno nov koncept, a istraživanja u poljoprivredi zahtijevaju Višegodišnjim praćenjem nema puno rezultata, ali su evidentne određene činjenice koje govore da se temperatura tla pod agrosolarom smanjuje za 2-3 °C, dok se količina vode povećava za preko 20 posto,“ rekla je Nike Sudarević . iz Poljoprivredne zajednice HGK i tvrtke PP Orahovica.
