Novim višegodišnjim financijskim okvirom i Sporazumom o partnerstvu Hrvatske s Europskom komisijom, Hrvatska će dobiti devet milijardi eura bespovratnih sredstava kohezijske politike za razdoblje od 2021. do 2027. za promicanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija i zelena i digitalna tranzicija. Vrijednost ugovora predstavlja 17 posto našeg BDP-a.
Na današnjoj radionici u HGK "Stvaramo pametniju i konkurentniju Hrvatsku" tvrtkama je predstavljeno što im sve temeljem ugovora stoji na raspolaganju, kao i drugi izvori financiranja investicija i ravnomjernog razvoja. Riječ je o tri područja: raditi na stvaranju pametne i konkurentnije Hrvatske uz diversifikaciju gospodarstva i njegovu digitalizaciju, zatim kako Hrvatsku učiniti "zelenijom" i usmjeriti je prema neto nultom gospodarstvu te kako podržati hrvatsko društvo i stanovništva kako bi bilo zapošljivije, s konkurentskim vještinama i sposobnostima.
„S obzirom na velik broj tvrtki koje su pratile radionicu, procjenjujemo da je tema od velikog interesa za naše članove te da će informacije koje su tvrtke dobile na radionici uvelike pomoći tvrtkama da maksimalno ulažu u rast, razvoj i inovacije s pomoći EU fondova te na taj način postati konkurentni, prepoznatljivi i globalno prisutni“, rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac.
Financijske instrumente u budućem proračunskom razdoblju sudionicima je predstavila Diana Bezjak, voditeljica Službe za financijske instrumente Uprave za provedbu operativnih programa i financijskih instrumenata Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije .
"Financijski instrumenti jedan su od načina korištenja EU fondova, a dolaze u obliku kreditnih linija, jamstvenih shema i fondova rizičnog kapitala. Od financijskih instrumenata primatelji mogu dobiti kredite po kamatama daleko nižim od uobičajenih kredita poslovnih banaka i vrlo povoljna jamstva, a mlade i inovativne tvrtke mogu dobiti prijeko potrebna ulaganja u temeljni kapital. Financijski instrumenti pojednostavljuju pristup EU fondovima zbog znatno nižih administrativnih zahtjeva", istaknuo je Bezjak.
Riječ je o jednom od najučinkovitijih načina korištenja financijskih sredstava za postizanje ciljeva poticanja malog i srednjeg poduzetništva, koji daje potporu investicijama i pomaže u mobilizaciji dodatnih javnih i/ili privatnih izvora financiranja u svrhu otklanjanja tržišnih nedostataka. .
Korištenjem financijskih instrumenata značajno se podiže svijest o nužnosti generiranja samoodrživih projekata, odnosno onih koji se sami isplaćuju i pokrivaju vlastite troškove poslovanja tijekom cijelog razdoblja korištenja, te na taj način doprinose većoj fiskalnoj odgovornosti nositelja javnih politika prema državljana (birača), što pokazuje dosadašnja praksa u ostalim zemljama članicama koje su Europskoj uniji pristupile jedno razdoblje prije Hrvatske.
U okviru Operativnog programa konkurentnosti i kohezije (OPKK) Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja bilo je zaduženo za investicijske prioritete koji se odnose na: jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija, poslovnu konkurentnost i jačanje oporavka i otpornosti poduzeća kroz ulaganja u digitalnu i zelenu tranziciju. Osim dodjele bespovratnih potpora za poduzetnike i poduzetničku infrastrukturu, osigurana su i sredstva za financijske instrumente za ulaganja u jačanje konkurentnosti kroz HBOR i HAMAG BICRO.
„Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja će u novom programskom razdoblju kroz Program konkurentnosti i kohezije 2021. – 2027. intervencije usmjeriti na jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta poduzetnika – prije svega malih i srednjih poduzeća (i dijelom velikih) te korištenje napredne tehnologije, iskorištavanje prednosti digitalizacije, povećanje rasta i konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva te razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo“, rekla je Sanja Fišer, voditeljica Službe za pripremu programa Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026., komponentu Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja predvidjelo je aktivnosti namijenjene izravno poduzetnicima kroz dodjelu bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti 370,3 milijuna eura, usmjerene na tranziciju gospodarstva prema energetski i resursno učinkovitom gospodarstvu te na inovacijama i razvoju i primjeni novih (digitalnih) tehnologija, a za ulaganja u jačanje konkurentnosti osigurana su sredstva za financijske instrumente preko HBOR-a i agencije HAMAG BICRO u iznosu od 310 milijuna eura. u NPOO.
U sklopu radionice tvrtkama su predstavljeni dostupni programi financiranja za poduzetnike HBOR-a koje je predstavio Hrvoje Galičić , kao i dostupni programi financiranja za male i srednje poduzetnike, pojedinačna jamstva, portfeljna jamstva agencije HAMAG BICRO o kojima je govorio Bojan Perić.
