Do sada su u mjere aktivne politike zapošljavanja uključene 212.454 osobe, za što je izdvojeno više od 951 milijun eura. Od svibnja će se proširiti sustav vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba za razvoj svih vještina, a zbog velikog interesa osigurat će se dodatna sredstva za digitalna zanimanja.
Za nove mjere aktivne politike zapošljavanja, poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja, koje je povezano sa zelenom i digitalnom tranzicijom gospodarstva, do kraja 2025. godine osigurano je 146 milijuna eura te dodatnih 39,8 milijuna eura za obrazovanje putem vaučera. do 2026. godine, rečeno je na predstavljanju mjera aktivne politike zapošljavanja koje se održalo u sklopu 13. sjednice Gospodarskog vijeća HGK Komore Zagreb.
"Kretanja na tržištu rada usko su povezana s gospodarskim rastom. Kako bismo osnažili gospodarski rast i odgovorili na potrebe gospodarstva, donesene su nove mjere aktivne politike zapošljavanja za 2023. godinu. One također doprinose digitalnoj i zelenoj tranziciji te su financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ESF-a i državnog proračuna“, rekao je Josip Zaher , predsjednik Komore Zagreb.
Na kraju trećeg tromjesečja 2022. godine stopa zaposlenosti u Hrvatskoj iznosila je 69,9 posto, a stopa nezaposlenosti 6,2 posto. Posljednje statistike pokazuju da je u siječnju u Hrvatskoj bilo nezaposleno 122.369 osoba. U provedbi novih mjera zapošljavanja težište će biti na dugotrajno nezaposlenima i mladima.
Kako bismo Hrvatsku učinili konkurentnom i potaknuli gospodarski rast, kreirali smo tri nove mjere koje pridonose digitalnoj i zelenoj tranziciji, rekao je Ivan Vidiš , državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Potpora za samozapošljavanje ključna je mjera poticanja poduzetništva i nositelj mjera aktivne politike zapošljavanja u Hrvatskoj. Ove godine iznos potpore kreće se od 7.000 do 20.000 eura, ovisno o aktivnostima i jesu li one vezane uz zelenu/digitalnu tranziciju, a trajanje mjere je 24 mjeseca. Maksimalni iznos potpore može se ostvariti u skupini proizvodne industrije za samozapošljavanje za 'zelena' zanimanja i digitalnu tranziciju.
Ove godine došlo je do promjena u nekoliko mjera aktivne politike zapošljavanja. Kod potpora za zapošljavanje/naukovanje mijenja se uvjet da poslodavac mora poslovati najmanje 12 mjeseci, umjesto dosadašnjih 6 mjeseci, te mora imati najmanje jednog zaposlenog radnika zadnja 3 mjeseca od dana primjene. Programi potpore za osposobljavanje moraju biti usklađeni s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom, dok su potpore za očuvanje radnih mjesta - skraćenje radnog vremena ograničene samo na poslodavce iz sektora Prerađivačka industrija (NKD područje C) koji obavljaju gospodarsku djelatnost i zapošljavaju 10 i više radnika.
Novost je da su u mjeri mobilnosti radne snage - Biram Hrvatsku dodane nove zemlje kao prihvatljive pri povratku u Hrvatsku, a to su Argentina, Brazil, SAD, Čile, Kanada i Novi Zeland. Za korisnike Biram Hrvatska izdvaja se dodatnih 3.500 eura za unutarnju mobilnost, za korisnike koji sele iz područja s višim indeksom razvijenosti u niži, odnosno 7.000 eura za preseljenje iz inozemstva. Ostaju i mjere obrazovanja i osposobljavanja, stalni sezonski i javni radovi.
Prema podacima koje je iznio voditelj Odjela za aktivnu politiku zapošljavanja HZZ-a Vjekoslav Špoljarić , od početka godine odobreno je oko 2500 zahtjeva za oko 4 milijuna eura.
Od listopada 2016. do kraja prosinca 2022. u mjere aktivne politike zapošljavanja bile su uključene 212.454 osobe za koje je izdvojeno preko 951 milijun eura. Prošle godine u programe je bio uključen 31.481 korisnik, najviše u mjere obrazovanja i samozapošljavanja, a uloženo je 158 milijuna eura, od čega 99 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda.
Oko 70 posto korisnika potpore za samozapošljavanje i dalje je aktivno na tržištu. Sustav vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba, koji je pokrenut u travnju 2022. godine, od svibnja ove godine bit će proširen i odobravat će se za razvoj svih vještina, najavio je državni tajnik Vidiš. Sada se sufinanciranje programa obrazovanja odraslih provodi u području zelenih i digitalnih zanimanja. Zbog velikog interesa iznos za digitalna zanimanja uskoro će biti potrošen, ali će za tu svrhu biti osigurana dodatna sredstva.
U sklopu 13. sjednice Gospodarskog vijeća HGK Komore Zagreb, glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja održao je izlaganje na temu Euro, Schengen i gospodarske perspektive u 2023. godini.
„Uzimajući u obzir uvođenje eura i ulazak u Schengen, te poboljšanje investicijsko-kreditnog rejtinga kao pozitivnog pokretača rasta, važno je naglasiti da su gospodarski izgledi u 2023. godini, prema najnovijim prognozama, optimističniji u odnosu na prognoze iz studenog 2022. Iako se u Hrvatskoj predviđa usporavanje gospodarskog rasta u odnosu na prethodnu godinu, te se očekuje da će ovogodišnji rast biti 1 posto u odnosu na 6-6,5 posto u 2022., pozitivno je što Očekuje se usporavanje inflacije na 6,5 posto u 2023. godini“, komentirao je Zaher i zaključio da su očekivanja za globalno i europsko gospodarstvo nešto optimističnija nego što su bila prije Nove godine.
