Utihnuli su glasovi pjevača i zvuci instrumenata koji su od 17. do 29. rujna 2021. godine obogaćivali varaždinske barokne crkve i druge prostore izvedbama vrsnih glazbenica i glazbenika. Završile su 51. Varaždinske barokne večeri, dodijeljene festivalske nagrade i učenici varaždinske Glazbene škole uz Varaždinski komorni orkestar pokazali su svoju nadarenost i umijeće.
Nakon svih tih glazbenih poslastica razgovaramo s predsjednicom Festivalskog žirija dr. sc. Zdenkom Weber, muzikologinjom i diplomatkinjom u mirovini, Varaždinki rodom i Zagrepčanki otkako je 1969. otišla na studij na Filozofski fakultet i na Muzičku akademiju u Zagreb, te ostala raditi u Muzikološkom institutu Muzičke akademije. S doktoratom Sveučilišta Sorbonne u Parizu i višegodišnjim radom u Njemačkoj Operi u Berlinu, te dvadesetogodišnjim diplomatskim iskustvom u veleposlanstvima RH u Berlinu i u Beču, umirovljena je kao opunomoćena ministrica 2016. godine i sada se sve više posvećuje aktivnostima u rodnome gradu. Dr. Weber Varaždinske barokne večeri prati od 1972. godine pa je svakako jedna od osoba s vrlo dugim iskustvom i spoznajama pa svakako može dati relevantne odgovore na pitanja vezana uz varaždinske barokne glazbene svečanosti.
Kako biste opisali razvoj nacionalnog festivala Varaždinske barokne večeri?
Opisati ukratko proteklu 51 godinu otkako postoje Varaždinske barokne večeri (VBV) svakako nije lako. Pa ipak, ako to želim učiniti samo spominjući bitne značajke festivala, onda mogu istaći dva bitna razdoblja. Naime, od utemeljenja VBV 1971. godine do 2006. godine umjetničke je ravnatelj festivala bio zagrebački dirigent i profesor na Muzičkoj akademiji Vladimir Kranjčević (Zagreb, 21. studenog 1936. - 9. veljače 2020.). Uzme li se u obzir da je do 1991. godine, dakle do osamostaljenja hrvatske države i varaždinski festival, kao uostalom sve kulturne manifestacije u bivšoj državi, bio ovisan o suradnji na planu federativne države, pozivanje solista i ansambala s područja bivše Jugoslavije bila je neophodna činjenica. Osim toga, u prvim desetljećima postojanja VBV niti na svjetskom planu nije još bilo rašireno isticanje tzv. povijesno utemeljenog izvođenja barokne glazbe, drugim riječima sviranja na instrumentima kakve se koristilo u vremenu od kraja 16. do prve polovice 18. stoljeća, pa prema tome niti za VBV nije bilo uvriježeno povezivanje glazbenika koji su stručnjaci za autentično barokno muziciranje. Dodam li tome da Maestro Kranjčević niti kasnije nije bio osobito sklon interpretima posvećenima povijesno osviještenom izvođenju, mogu samo zaključiti činjenicom da su VBV doista od početka bile stilski određeni festival, uostalom i Varaždin u najvećoj mjeri karakterizira upravo barokna arhitektura, ali su koncerte ostvarivali glazbenici koji sviraju i pjevaju na način na kakav se uobičajeno muzicira pri izvođenju tzv. ozbiljne glazbe.
Međutim, kada je 2006. godine za umjetničkog ravnatelja VBV imenovan varaždinski skladatelj Davor Bobić došlo je do bitnih promjera u odnosu na zahtjev uključivanja solista i ansambala specijaliziranih za baroku primjereni način izvođenja. Osim tog zaokreta prema u svijetu sve više afirmiranoj praksi autentičnog muziciranja otkako je Davor Bobić na čelu VBV iskorištene su mogućnosti koje su nastupile osamostaljivanjem i međunarodnim priznanjem Republike Hrvatske i uvedene su suradnje s državama-partnerima kao itekako obogaćujući moment u odnosu na programske koncepcije pojedinih godišta festivala te u odnosu na gostujuće glazbenike. Tumačenje svih pojedinosti koje proizlaze iz ovog osuvremenjivanja VBV tražilo bi mnogo više prostora. Stoga na ovom mjestu naglašavam tek značajku koja je trajna u sada već više od pola stoljeća postojanja varaždinskih glazbenih svečanosti s težištem na repertoaru baroka i bliskih razdoblja (prijašnje renesanse i pretklasike koja je slijedila nakon baroka) a to je kontinuirano uključivanje djela hrvatskih skladatelja razdoblja i poticanje muzikoloških istraživanja zahvaljujući kojima se trajno pronalazi nove skladatelje iz Hrvatske ili strane autore koji su djelovali u Hrvatskoj a autori su vrijednih djela koja stilski pripadaju razdoblju kojemu su VBV posvećene. Osim toga, otkako je 2013. godine VBV podignut na razinu nacionalnog festivala važnost je porasla, a činjenica da su VBV jedini nacionalni glazbeni festival u sjeverno-zapadnoj, dakle u kontinentalnoj Hrvatskoj u velikoj mjeri određuje i njegovu publiku. Naime, slušateljstvo ne čine strani turisti već uglavnom domaće stanovništvo, a Varaždinci su tradicionalno glazbeno dobro obrazovani. Svakako moram istaći i veliku ulogu Koncertnog ureda u varaždinu na čelu s mr. Raymondom Rojnikom i njegovim izuzetno discipliniranim i marljivim suradnicama i suradnicima koji s toliko mara i žara obavljaju sve pripreme i ostvaruju logističku pomoć festivalu koji je doista prerastao u „Total baroque“!.
Koje su glavne karakteristike ovogodišnjih 51. VBV?
lijedom navedene suradnje s državama-partnerima, a to znači s državama koje s Republikom Hrvatskom imaju bilateralne diplomatske veze i svoja diplomatska predstavništva, veleposlanstva, u hrvatskoj metropoli, u 2021. godini, nakon godine pauze zbog nametnute pandemije, ostvarena je suradnja s Republikom Slovenijom. Zadovoljstvo je da je nakon 13 država koje su se već sa svojim glazbenicima i baroknom skladateljskom produkcijom predstavile u Varaždinu red došao na susjednu i prijateljsku Sloveniju i da je u varaždinskim predivnim baroknim crkvama i drugim koncertnim prostorima bilo moguće ugostiti doista vrsne slovenske soliste i ansamble koji se posvećuju povijesno osviještenom izvođenju barokne glazbe. I ovaj bi odgovor mogao biti mnogo iscrpniji, budući da baroknom izvođenju posvećeni slovenski glazbenici već trajno surađuju s hrvatskim mladim izvođačkim snagama. Pa ipak, svakako želim zahvaliti slovenskom stručnjaku za stilski vjerodostojnu interpretaciju barokne glazbe Domenu Marinčiću, glazbeniku koji je virtuoz na violi da gambi i na čembalu, a poznato je da u Sloveniji vodi važne manifestacije posvećene tom povijesnom razdoblju glazbenog stvaralaštva, a koji je bio velika pomoć ravnatelju Davoru Bobiću pri odabiru slovenskih glazbenika pozvanih na 51. VBV. Upoznavanje doista nadarenih i tehnički bravuroznih mladih glazbenika poput blokflautistice Maruše Brezavščak, violinistice Ane Vasić, orguljašice Stine Strehar, sopranistice i harfistice Tanje Vogrin, te odličnih i već afirmiranih solista i ansambala poput čembalista Egona Mihajlovića, Baroque Orchestra musica cubicularis, Ingenium Ansambla i sastava Nova Schola Labacensis, bilo je veliko obogaćenje za iskustvo vrhunskog muziciranja, ali i za upoznavanje slovenskih majstora koji su skladali u vrijeme baroka. Upravo je u tome i čar programiranja pojedinih godišta varaždinskog festivala u suradnji s državama-partnerima i veleposlanstvo Republike Slovenije sa sjedištem u Zagrebu dalo je svoj doprinos, podršku i pomoć.
Varaždinske barokne večeri dodjeljuju i festivalske nagrade pa je zanimljivo znati kome su one ove godine pripale?
Doista, VBV tradicionalno dodjeljuju dvije nagrade i to Nagradu „Ivan Lukačić“ za muzikološki rad i izvođački domet ansambla i Nagradu „Jurica Murai“ za najbolju umjetničku interpretaciju. Osobno već sam dugogodišnja predsjednica Festivalskog žirija, a kao članovi su i ove godine bili profesori Glazbene škole u Varaždinu i to dr. sc. Davor Brđanović, Dada Ruža i Nataša Maričić i Predrag Šantek. S velikim zadovoljstvom mogu ustvrditi da je naš zajednički rad bio vrlo kolegijalan i odluke smo donijeli jednoglasno. Tako je Nagrada „Ivan Lukačić“ pripadala zbilja odličnom slovenskom vokalno-instrumentalnom sastavu Ingenium Ensemble, a Nagradu „Jurica Murai“ dodijelili smo ex aequo, dakle ravnopravno, dirigentu Tomislavu Fačiniju, šefu-dirigentu Zbora Hrvatske radiotelevizije i nadasve oduševljavajućem solistu na blokflauti južnoafričkom virtuozu s njemačkom adresom Stefanu Temminghu. O njihovim izvedbama će biti riječi i u mojim glazbeno-publicističkim osvrtima koji slijede u kulturnom dvotjedniku Vijenac kao i na portalu klasika.hr i u časopisu FORUM-HAZU.
Svakako je za 51. VBV važna odluka Hrvatske glazbene mladeži Varaždin za uvođenje nagrade koju se dodjeljuje osobito vrsnim glazbenicima mlade generacije. Nagrada je nazvana po varaždinskom skladatelju Ivanu Werneru, a žiri u sastavu prof. Predrag Šantek, predsjednik, ujedno i predsjednik HGM Varaždin, te članice prof. Dada Ruža, prof. Nataša Maričić i dr. sc. Zdenka Weber Weber, za ovu je godinu novoosnovanu Nagradu „Ivan Werner“ dodijelio je sjajnim mladim glazbenicama slovenskoj blokflautistici Maruši Brezavščak i hrvatskoj sopranistici Josipi Bilić. Na kraju je doista moguće biti sretan i ponosan, a 52. VBV očekivati s uvijek istom znatiželjom!
