U povodu najave novih epidemioloških mjera koje će zbog porasta broja zaraženih koronavirusom utjecati na održavanje nastave u osnovnim i srednjim školama Varaždinske županije, a stupit će na snagu u ponedjeljak, razgovarali smo sa Zdravkom Grđan, ravnateljicom Druge gimnazije Varaždin i savjetnicom župana za strateško planiranje u obrazovanju.
- Kako je pandemija COVID-a 19 utjecala na sustav odgoja i obrazovanja, a posebno na rad Druge gimnazije Varaždin, na čijem ste čelu?
- Pandemija COVID-19 donijela je velike promjene u sustav odgoja i obrazovanja posebice u organizacijske strukture. Prije godinu dana kada je sve počelo nismo ni sanjali da će to toliko dugo potrajati i mogu se usuditi reći donijeti nam toliko novih izazova.
Pozitivna je strana da smo svi postali digitalno osposobljeniji: i učenici i nastavnici i mi ravnatelji, iako smo se mi već ranije pripremali za digitalizaciju, a Druga gimnazija Varaždin bila je i uključena u reformske procese kao jedna od eksperimentalnih škola. Pomoglo nam je to iskustvo jer smo odmah u startu mogli uhvatiti korak s novim metodičkim i didaktičkim pristupima jednako kao i s digitalnom platformom Lumen, preko koje smo dvije godine radili pa nam i pojam virtualnih učionica nije bio nikakva nepoznanica. Zapravo smo mogli odmah, gotovo preko noći, kompletan posao i cijeli naš kolektiv preseliti online u vrijeme potpunog zatvaranja.
Tu kad kažem kolektiv mislim i na pravnu službu i na računovodstvo i vjerujte mi ne bih rado ponovila vođenje jedne odgojno-obrazovne institucije iz vlastite sobe.
To iskustvo nedaobog da se ponovi, iako smo to ponovno iskusili i u novoj školskoj godini, jer mi smo do 23. siječnja bili na online nastavi i to nam je već bilo poznato, ali što vrijeme dalje ide to su na neki način vidljivije i sve slabosti online nastave.
- Na što konkretno mislite kad navodite slabosti online nastave?
- Puno smo radili na analizama i vrednovanju online nastave pa kad govorimo o slabostima online nastave posebno se to odnosi na ocjenjivanje i realnu prosudbu znanja bila ona pismena ili usmena te ustanovili da tu rješenja nema. No, ako ništa drugo učenici su naučili što je timski rad i kako jedan drugome pomoći da lakše savladaju gradivo za ispit, ali i dalje mislim da i mi, pa i fakulteti, znamo da je za neko realnije ocjenjivanje potrebno doći u školu, na fakultet i taj pristup jedan na jedan je svakako najpoželjniji.
- Maturantima je omogućena nastava u školi, kako to funkcionira?
- Drago mi je da su maturanti u drugom polugodištu zapravo cijelo vrijeme u školi i njima je to najvrijednije i najdragocjenije vrijeme da ne propuste što više znanja skupiti u školi, dakle na najkvalitetniji način i to je u redu. Međutim, kako su se 1. ožujka otvorile sve osnovne škole, pokrenuo se javni prijevoz, život mladih se vratio u nekoj svojoj punini te eto bilježimo i porast oboljelih od koronavirusa u toj populaciji.
Na Drugoj gimnaziji Varaždin situacija nije dramatična jer smo i dalje zadržali vrlo stroge kontrole i primjenu epidemioloških mjera, međutim, i dalje moramo apelirati na odgovornost i svijest naših učenika jer u školi se oni tog pridržavaju, ali čim zakorače izvan prostorija škole nekakav je drugačiji pristup svemu tome.
U svakom slučaju vrijeme pandemije ostat će nam kao neka prekretnica i definitivno nekih novih saznanja, pristupa i metoda rada. Bojim se da ćemo nakon pandemije imati jako puno posla kako vratiti ono što nam je bilo nekada normalno, a to je jedna vrlo razvijena radna dinamika u školama, mislim na izvannastavne školske aktivnosti, a tu su i razni projekti i međunarodne suradnje. Općenito je kod nas to bilo iznadprosječni standard za Republiku Hrvatsku, ali je sve stalo i trebat će sve to jednom ponovno pokrenuti.
Konkretno nama stoje dva ogromna ERASMUS plus-plus projekta. Učenici su trebali putovati u Njemačku, Španjolsku, Dansku... To sve stoji. A stoji nam i projekt suradnje s našim susjednim državama, konkretno s BiH, tako da će nam vrijeme pred nama biti vrijeme pokretanja onog što smo imali ali temeljeno na nekim novim saznanjima i iskustvima koje sigurno nećemo zaboraviti i definitivno ćemo se morati pozabaviti posljedicama COVID-a na fizičko i na mentalno zdravlje, a usudila bih se reći i na neku intelektualnu razinu.
Naime, razina učenja i podučavanja nije ta koju učenici mogu dobiti u školskim klupama jer ništa ne može zamijeniti direktnu nastavu, direktan pristup, mogućnost obrade gradiva, interakcije i proaktivnosti na samoj nastavi.
- Kakav je bio uspjeh ako gledate prvo polugodište ove i protekle godine?
- Iako nemamo zaključivanje ocjena na prvom polugodištu vidjeli smo neke pokazatelje i često neminovno je tako imate bolje ocjene u online nastavi nego u samoj nastavi u školi, tako da se postavljalo pitanje nakon što smo 1. ožujka ponovno krenuli s radom, hoće li ta ocjena koja je bila za vrijeme online nastave biti jednako vrijedna onoj koju će učenici dobiti u školi i tu smo zauzeli stav i potvrdili da je to jednako vrijedna ocjena.
- Jesu li bolje ocjene možda i rezultat ozbiljnosti situacije, manje stresa kod učenika na online nastavi, nema vršnjačkog nasilja, nema ranog ustajanja...
- U neku ruku svega toga, ali to su i nove generacije. No loše je što je bila socijalna distanca, otuđenje... Vidjeli smo primjerice kod naših prvih razreda da su možda bili malo nestašniji... A zašto? Zato što se međusobno nisu dobro upoznali, nisu se povezali sa školom i razredom. Nisu se dobro povezali ni sa svojim razrednicima i drugim predmetnim profesorima dok je recimo funkcioniranje trećih i četvrtih bilo puno drugačije. Sve ima svoje dobre i loše strane, virtualni svijet ne može zamijeniti realan svijet i stvarni život i sve one kompetencije uz znanje koje mi njima moramo pružiti da bi se oni danas sutra mogli bolje snaći ili na tržištu rada nakon srednje škole ili na fakultetima.
Ono što je plus, naravno tu se jako smanjio broj izostanaka i broj bolovanja kod nastavnika, jer koliko se god kod online nastave netko loše osjećao odradio je sat na jedan od načina.
- Kako je organizirana sama nastava?
- Jedno vrijeme smo jako insistirali kod online nastave da se učenici međusobno vide, preko Zoom platforme, ali to je postalo jako naporno jer vi ne možete šest-sedam sati gledati i sudjelovati online, tako da smo primjenjivali kombiniranu metodu, dakle dio samostalnog rada, dio direktne obrade preko Zoom platforme, a jedan dio smo postavljali materijale u virtualne učionice. I zapravo taj kombinirani model se pokazao najboljim i što se tiče i učenika i nastavnika.
- Kako se bilo vratiti maturantima?
- Maturantima to nije bio problem jer to su već vrlo zreli, pametni mladi ljudi i tu primjećujemo da nema uopće više tolikog broja izostanaka, kao da su shvatili tu jednu dodatnu vrijednost učenja, podučavanja i samog rada direktno na nastavi. Od prvog dana krenuli su vrijedno raditi i pripremati se za državnu maturu i tu neće biti nekih poteškoća.
Mi smo se u veljači jako puno pripremali za taj ponovni start 1. ožujka. Odradili smo razne sastanke s razrednicima, aktivima, bili su roditeljski sastanci. Ponovno smo se na neki način posložili, razradili strategiju kako ćemo pristupiti učenicima kad se ponovno vrate u klupe da ne bi bila neka panika i da ne bi došlo do nekih konflikata, da se neko gradivo ne duplicira itd.
To smo morali jako dobro proanalizirati i osmisliti naš daljnji obrazovni i pedagoški rad. Bila bih jako sretna kad bismo mogli što bezbolnije dočekati završetak školske godine posebice za maturante, da to barem njima prođe u što normalnijim uvjetima jer ta generacija je već puno izgubila. Osim što su izgubili normalne uvjete učenja i pohađanja nastave nisu bili na maturalnim putovanjima... Za maturalnu večeru sam već rezervirala termin, međutim, hoćemo li moći realizirati je to ćemo tek vidjeti.
- Jeste li imali oboljelih u školi?
- Bilo je oboljelih, ali ne pretjerano, ali nisu se zaražavali u školi nego u obitelji i izvan škole.
- Vi ste i Centar izvrsnosti iz povijesti, pa kako je to zaživjelo u ovoj godini?
- Centar izvrsnosti je zaživio, iako je prva godina rada počela u najlošijim uvjetima. No, evo s obzirom na samu tematiku i sadržaj Centra izvrsnosti za nacionalnu povijest jer to je Centar koji ne iziskuje neke praktikume, naravno da je rad bio koncipiran da se ide na teren morali smo to zaustaviti. Mi radimo u virtualnoj atmosferi. Privest ćemo kraju naš rad 17. travnja. Mali postotak polaznika smo ipak izgubili ali trenutno je 28 polaznika iz svih županijskih srednjih i osnovnih škola i s njima radi sedam mentora.
