O pandemiji virusa SARS CoV-2, koja je u Varaždinskoj županiji buknula pred kraj prošle godine razgovarali smo s ravnateljem Opće bolnice Varaždin, Nenadom Kudelićem, dr. med. spec. neurokirugom, koji je u tom razdoblju zapravo rukovodio jednom od najugroženijih zdravstvenih ustanova u EU. U to vrijeme velikih brojeva, bio je na čelu herojskog tima zdravstvenih djelatnika Opće bolnice Varaždin, koji je danonoćno skrbio o bolesnicima u čak tri bolnice, a mnogi od njih i sami su se razboljeli, te zato u uvodu ističemo dio njegove izjave o potrebi daljneg odgovornog ponašanja i cijepljenja. - Još uvijek je veliki izazov pred nama, nadam se da ćemo se zajedničkim snagama uspjeti izboriti u ovoj borbi. Pravo je svake osobe da za sebe donese odluku za koju smatra da je za nju najbolja. Ali nemojmo zaboraviti da je svatko od nas dio zajednice, veće ili manje, te da zajednička budućnost ovisi upravo o svakome od nas. Evo i razgovora.
- Kako je OBV bila organizirana u vrijeme najjačeg vala pandemije i kako ste u vrijeme najvećeg pobola organizirali prihvat bolesnika?
- Iako je početkom listopada Varaždinska županija, uz Istarsku, na europskoj korona karti bila zelena regija, epidemiološka situacija se vrlo brzo počela mijenjati, te je od najbolje regije postala najgora. Kroz mjesec dana 7-dnevna incidencija na 100.000 stanovnika porasla je na više od 1200, čime je Varaždinska županija dosta dugo bila vodeća po broju novozaraženih. Isto tako, broj novootkrivenih na dnevnoj bazi postepeno se povećavao pa smo od nekoliko novozaraženih došli na više od 400 u jednom danu.
Imajući u vidu činjenicu da se klinička slika kod COVID-19 pacijenata obično pogoršava nakon sedam do deset dana od pojave simptoma, mi smo na svakodnevnoj bazi radili projekcije potreba za smještaj takvih bolesnika u Opću bolnicu Varaždin. Također, znali smo kako otprilike 10 posto takvih COVID-19 bolesnika zahtijeva hospitalizaciju, a od tih na bolničkom liječenju otprilike 10 posto zahtijeva liječenje invazivnom ventilacijom, odnosno liječenje respiratorom. Upravo ovako veliki broj bolesnika koji je zahtijevao kvalitetnu zdravstvenu skrb, zahtijevao je i velike organizacijske promjene unutar bolnice i po pitanju liječnika, medicinskog i nemedicinskog osoblja, ali i po pitanju infrastrukture. Što se tiče infrastrukture, osim što je bilo nužno osigurati dovoljan broj smještajnih kapaciteta, trijažnih punktova, kao i dovoljan broj mjesta za izolaciju onih pacijenata kod kojih se čekao nalaz na SARS-CoV-2 virus, jedan od najvećih izazova bilo je osiguravanje adekvatne i dostatne opskrbe kisikom.
Upravo iz tog razloga, povećali smo broj trijažnih mjesta na lokaciji Varaždin postavivši desetak kontejnera. Također, u jednom trenutku postavljena su i tri vojna šatora s ukupnim kapacitetom od 36 mjesta koji su nam bili garancija kako ćemo u bilo kojem trenutku pacijentima moći osigurati neograničenu i nesmetanu opskrbu kisikom. Bili su to grijani šatori u potpunosti opremljeni medicinskom opremom i opskrbom kisikom, a služili su kao funkcionalna rezerva za privremeni smještaj pacijenata do premještaja na druge lokacije.Sve veći broj pacijenata koje je trebalo primiti na bolničko liječenje zahtijevao je i reorganizaciju načina rada u bolnici, otvaranje sve većeg broja COVID odjela, uključujući i tri jedinice intenzivnog liječenja koje su se bavile isključivo liječenjem COVID-19 bolesnika. To je zahtijevalo nabavku dodatnih respiratora koji su kupljeni putem sredstava Varaždinske županije, Ministarstva zdravstva, osigurani iz donacija te posudbom od Ministarstva zdravstva i iz robnih rezervi. Isto tako, dio bolesnika liječen je na lokaciji Klenovnik, a dio na lokaciji Novi Marof.U vrijeme samog vrhunca epidemije, u OBV na liječenju je bilo 278 bolesnika. U jednom trenutku, budući da nismo bili sigurni hoće li mjere uspjeti zaustaviti epidemiju, osigurani su putem Stožera civilne zaštite Varaždinske županije i dodatni kapaciteti. Riječ je o 40 mjesta u Varaždinskim Toplicama koja se, srećom, nisu trebala koristiti.
- Koliko je ukupno ljudi oboljelo od početaka pandemije do danas na području Varaždinske županije? Koliko je od toga bilo medicinskog osoblja?
- Od početka epidemije na području Varaždinske županije oboljelo je više od 14 tisuća ljudi. Što se tiče medicinskog osoblja, mogu iznijeti podatke za OBV u kojoj je 441 osoba preboljela COVID-19 ili bila pozitivna na SARS-CoV-2 virus.
- Testiranja na koronavirus su svakodnevna, na kojim punktovima građani mogu dobiti tu uslugu i kolika je cijena na zahtjev?
- Testiranja PCR testom, koji je „zlatni standard“ provode se u Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije i varaždinska bolnica sve svoje uzorke šalje upravo u Zavod, te ne pruža uslugu. Međutim, bolnica po potrebi, u slučaju velikog opterećenja rada Objedinjenog hitnog bolničkog prijema, provodi testiranje i antigenskim tzv. brzim testovima, kao i za potrebe zbrinjavanja hitnih pacijenata.
- Što ste sve poduzeli kako bi se suzbila pandemija i kakve su prognoze i očekivanja s obzirom na skoro popuštanje mjera?
- S ciljem sprječavanja širenja virusa unutar bolnice poduzeli smo niz organizacijskih promjena u načinu rada bolnice. Osigurali smo veliki broj izolacijskih kapaciteta i više izolacijskih odjela. Isto tako organizirali smo rad liječnika i medicinskih sestara u timovima, kako bi se u slučaju proboja virusa na pojedinom odjelu izbjegla situacija da svi djelatnici budu zaraženi ili u izolaciji, a sve sa svrhom održanja kontinuiteta pružanja zdravstvene zaštite našim sugrađanima. Ujedno veliku pažnju posvetili smo i zaštiti naših djelatnika, koji su od prvog dana „u punoj spremi“ po pitanju zaštitne opreme.
Iako su danas brojke novozaraženih bitno manje, ne smijemo zanemariti činjenicu da je i dalje riječ o visokim brojkama. Danas na dnevnoj bazi imamo oko 50 novootkrivenih slučajeva, a prije godinu dana, da bismo došli do brojke 50 kumulativno, trebalo nam je šest mjeseci.
Manjem broju novozaraženih zasigurno doprinosi činjenica da je jedan dio populacije prokužen i sigurno je i da su donesene mjere, kao i njihovo pridržavanje odigrale veliku ulogu. Veliku nadu polažemo u cjepivo koje bi trebalo pridonijeti suzbijanju pandemije. Međutim, u ovom trenutku teško je dati bilo kakve prognoze, ali prateći širenje epidemije u nekim zemljama EU, pa i šire, bojimo se tzv. trećeg vala ili eventualnog širenja mutiranog soja virusa. Još uvijek je veliki izazov pred nama, nadam se da ćemo se zajedničkim snagama uspjeti izboriti u ovoj borbi.
- Počelo je cijepljenje. Tko je sve cijepljen u Varaždinskoj županiji od dolaska cjepiva, te kojim cjepivima?
- U Varaždinskoj županiji, kao i u cijeloj Hrvatskoj, cijepljenje se radi prema Planu i programu koji je donio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, gdje su se u prvom valu prvenstveno cijepili zdravstveni djelatnici i štićenici domova za starije i nemoćne osobe.
U Općoj bolnici Varaždin prvi su cjepivo primili najizloženiji djelatnici, oni koji rade na Odjelu za infektologiju, jedinici intenzivnog liječenja za COVID-19 pacijente, te oni koji rade na hitnom objedinjenom bolničkom prijemu. Nakon njih cijepljeni su i svi ostali zainteresirani zdravstveni i nezdravstveni djelatnici. Dosad je cijepljeno blizu 900 osoba, a procijepili smo i one koji su preboljeli bolest, a od ozdravljenja je prošlo više od 30 dana. Tako da mogu reći da je odaziv dobar i vjerujem da će se većina naših djelatnika odlučiti na cijepljenje. Sukladno smjernicama HZJZ-a, u ovom tjednu počeli smo s revakcinacijom, odnosno primjenom druge doze. Svi naši djelatnici cijepljeni su Pfizer/BioNTechovim cjepivom.
- Što bi građani trebali znati pred početak masovnog cijepljenja?
- Ovisno o trenutnoj dinamici isporuke cjepiva zbog kojeg će se najvjerojatnije i restrukturirati plan cijepljenja vidjet ćemo kako će dalje ići cijepljenje građana. Uvjeren sam da će se i dalje cijepljene ići prema prioritetu. Prvenstveno će se cijepiti rizične skupine, osobe iznad 65 godina starosti i s određenim komorbiditetima, kako bi zaštitili upravo one koje razvijaju najtežu kliničku sliku. Cijepljenje je pod ingerencijom županijskog Zavoda za javno zdravstvo, a Opća bolnica Varaždin će se uključiti u cijepljenje svih onih visokorizičnih osoba kako bi ono bilo provedeno pod kontroliranim uvjetima.
- Jeste li sami preboljeli koronavirus i ako jeste hoćete li se unatoč tome cijepiti ili smatrate da imate imunitet te što se preporučuje onima koji su preboljeli zarazu?
- Osobno nisam prebolio koronavirus i cijepio sam se prvom dozom. Tijekom sljedećeg tjedna primit ću drugu dozu cjepiva i kroz deset dana po docjepljivanju smatram da će moj organizam imati visoki učinak zaštite od koronavirusa. Pravo je svake osobe da za sebe donese odluku za koju smatra da je za nju najbolja. Ali nemojmo zaboraviti da je svatko od nas dio zajednice, veće ili manje, te da zajednička budućnost ovisi upravo o svakome od nas. Stoga ja osobno preporučujem cijepljenje jer na njega gledam kao na jedan uspješan način da se u skorijoj budućnosti umanji utjecaj koronavirusa na naše živote, te da ćemo se zahvaljujući njemu moći vratiti načinu životu kakav smo poznavali prije pojave koronavirusa.
