U subotu, 23. ožujka u 18 sati otvorenje izložbe keramičarsko udruženje KERAMEIKON, u Kukuljevićevoj 10, Varaždin - Postav izložbe: Kerameikonova Galerija K10/IZLOZI
Adela Mrak, Ana Ereš, Ana Hanzel, Gordana Labaš, Grozdana Korpar, Ivančica Cvitić Znidarčić, Jana
Grgasović, Klaudia Vukman, Ljubica Lovrenčić, Nataša Sikora, Sanja Brezovec, Sapana
Gandharb, Smiljana Brezovec Meštrić (na poziv), Štefanija Baranašić, Vlasta Pastuović Aleksić, Zdenka
Pozaić, Zdenko M. Šlibar, Željka Bračko (na poziv)
Kustosica: Višnja Slavica Gabout, povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka
Koordinacija: Željka Bračko, Smiljana Brezovec Meštrić, Sanja Brezovec
Organizator izložbe: KERAMEIKON-HKU, Hrvatsko keramičarsko udruženje, Varaždin
Izložba se može razgledati od 23.3 do 17.4.2024.
Pisanica je jaje koje je na svojoj opni/ljusci ukrašeno bojom te iscrtanim, ispisanim („išaranim“) simboličkim, folklornim ili nekim likovno-umjetničkim motivima. Sama riječ pisanica dolazi od glagola pisati, koji je praslavenskih, odnosno praindoeuropskih korijena, sa širim značenjem crtati, bojati, šarati. Ukrašena jaja – pisanice, najstariji su oblik umjetnosti. Obojana jaja pronađena su još u pretpovijesnim grobovima, a najstarija ukrašena jaja (nojeva) potječu s arheološkog nalazišta u Južnoj Africi i datiraju u vrijeme prije otprilike 60.000 godine pr. Krista. Jaje se kao forma i kao motiv pojavljuje u mnogim kulturama i mnogim svjetskim mitovima još od iskonskih vremena i jedan je od najstarijih i univerzalnih simbola života. Nalazimo ga kod Kelta, Grka, Feničana, Egipćana, Tibetanaca, Kineza, Japanaca, stanovnika Sibira i mnogih drugih naroda, gdje u memorijama tih kultura slovi kao simbol novoga, probuđenoga života, pa se ono često tradicionalno u proljeće ukrašavalo i darivalo. U kršćanskom svijetu ukrašavanje jaja i stvaranje pisanica usko je vezano uz tradiciju slavljenja Uskrsa i Isusova uskrsnuća. Prisutno je u mnogih europskih i izvaneuropskih naroda, a čvrsto je ukorijenjeno i u hrvatskoj tradiciji. Pisanice se u nas ukrašavaju bojom, ili pomno iscrtanim (ugrebenim ili ispisanim) motivima (nekad i slovnim zapisima), koji svi nose svoju simboliku. Tradicionalno se one za Uskrs darivaju. Od 2008. godine pisanica u Hrvatskoj ima status nematerijalnog kulturnog dobra.
Svojim prirodno savršenim oblikom jaje predstavlja POČETAK, ab ovo (lat. od jajeta), u značenju „oblik iz kojega sve nastaje; početak svega; zametak iz kojega se rađa novi život“ (a u širim kozmičkim i filozofskim relacijama i cjelokupni svemir, kao i sveukupna stvarnost) i kroz povijest umjetnosti njegova forma, motiv i značenje bili su čest izazov mnogim umjetnicima, pa motiv jaja nalazimo u sastavu brojnih djela, od slikarstva, skulpture i arhitekture, do fotografije i primijenjene umjetnosti. Neke od najpoznatijih primjera za to pronalazimo u djelima Leonarda da Vincija i Salvadora Dalija, ali i suvremenih umjetnika današnjice. Poznate, najljepše i najzanimljivije zbirke pisanica su primjerice Zbirka Fabergé jaja ruske zlatarske kuće Fabergé (niz dragocjenih velikih uskrsnih Fabergéovih jaja izrađenih za ruske careve Aleksandra III. i Nikolu II.), Zbirka pisanica u zagrebačkom Etnografskom muzeju, koja je jedna od najljepših, najvećih i najvrjednijih takvih u Europi, Zbirka varia zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt, u kojoj se čuvaju umjetnička uskršnja jaja Vlaste Baranyai te Zbirka Azinović, koja broji oko 3000 pisanica od drva koje je oslikalo oko 6oo najpoznatijih suvremenih hrvatskih umjetnika te time ona predstavlja svojevrsni pregled suvremene hrvatske umjetnosti na jajima.
