U prigodi obilježavanja Dana planete zemlje, premijer Plenković poručio je danas kako je sasvim jasno da ne možemo nastaviti sadašnjim trendom, ako želimo zaustaviti daljnje ubrzanje klimatskih promjena, jer bi to značilo, upozorio je, značajno smanjenje poljoprivrednih površina, stotine milijuna klimatskih migranata, sve ekstremnije vremenske nepogode, sve teže klimatske uvjete u gradovima, sve manje vode i hrane, sa svim dramatičnim socijalnim i političkim posljedicama – od društvenog nasilja do ratnih sukoba.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na obilježavanju 52. Dana planete Zemlje, na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, koje se održava u partnerstvu s udrugom Tatavaka i Veleposlanstvom Republike Francuske.
Na događaju pod nazivom “Klimatske promjene u obrazovnom sustavu - uloga akademske zajednice, civilnog društva i medija”, premijer Plenković održao je prigodni govor poručivši kako je izuzetno važno osvijestiti ovu temu budućnosti.
U tu je svrhu prije nekoliko mjeseci, podsjetio je, udruga Tatavaka hrvatskoj Vladi predstavila Klimatski kolaž, napravljen na način da se vrlo jednostavno u kratkom vremenu može puno toga naučiti o temi klimatskih promjena.
Istaknuo je da se svijet danas suočava s nizom ozbiljnih i planetarnih kriza – najvećom pandemijom u zadnjih 100 godina i prateće gospodarske krize, koja je imala ogromne posljedice na život, gospodarstvo, društvene djelatnosti i obrazovanje.
Ona je, dodao je premije Plenković, puno toga i razotkrila – primjerice otkrili smo da 30 posto ljudi u Hrvatskoj nema povjerenja u cjepivo, čega nitko nije bio svjestan.
Druga velika globalna kriza je, kazao je premijer, strašna i brutalna ruska invazija na Ukrajinu koja je poništila sve temelje međunarodnog prava. U nešto više od 50 dana 10 milijuna ljudi prognano je iz svojih domova, a pet milijuna Ukrajinaca trenutno se nalazi u drugim europskim državama.
Usto, dogodio se veliki energetski šok rasta cijena, prije svega plina, ali i nafte i struje koji utječe na sve i trajat će dugo.
Povrh toga, traje i kriza u lancima opskrbe prehrambenim proizvodima.
Klimatske promjene
No, uz sve to, ubrzavaju se i klimatske promjene, a upravo je ta tema koju, pogotovo mladi, stavljaju na prvo mjesto.
Naime, u proteklih 60 godina, svjetsko stanovništvo povećalo se 2,5 puta, dok se potrošnja energije i prateće emisije stakleničkih plinova uvećala 4 puta.
Razina mora diže za centimetar svake tri godine i taj se trend sve više ubrzava, što je rastuća prijetnja za brojne obalne gradove, pa i na Jadranu, kazao je premijer Plenković.
Istaknuo je da bi posljedice sve bržih i sve izraženijih klimatskih promjena mogle po svojoj magnitudi i dinamici u narednim desetljećima uzrokovati puno veće poremećaje i potpuno promijeniti život na zemlji, ako se u narednim godinama na svjetskoj razini ne ubrza zelena tranzicija.
To znači, pojasnio je, značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova koji su glavni uzročnik globalnog zatopljenja.
Naime, nakon više od 10 tisućljeća stabilne klime, u zadnjih 150 godina Zemlja se zagrijala za više od 1,1 °C, u odnosu na predindustrijsko doba, upozorio je.
Jedan stupanj možda ne zvuči alarmantno, ali je to jako puno, jer 93% te topline u zadnjih pola stoljeća apsorbirali su oceani. Da nisu, prosječna temperatura nad kopnom, umjesto 15 °C bila bi danas 50 °C.
Važno je spriječiti katastrofalan scenarij zagrijavanja od 5 °C
"Prema najnovijem izvješću UN-ovog Međunarodnog panela o klimatskim promjenama, stabilizaciju globalne temperature nije moguće postići bez postizanja ugljične neutralnosti do 2050., ako dotad želimo ostati ispod 1,5 °C, odnosno ispod 2 °C do 2070. Bez toga, globalno zatopljenje bi do kraja stoljeća moglo doseći između 3,2 °C i čak 5 °C, što bi bila prava kataklizma", naglasio je predsjednik Vlade.
Naime, kada se prije više od 20 tisuća godina u roku od 5 do 10 tisuća godina svijet zagrijao za 5 °C, more je poraslo za 120 metara, zbog otapanja ledenog pokrova od 3 km debljine iznad sjeverne Europe, Amerike i Azije.
"To najbolje govori što bi za svijet značilo katastrofalno zagrijavanje od 5 °C, ili čak pola od toga, i zbog čega je važno sve učiniti da se takav scenarij spriječi, a na to apeliraju baš svi znanstvenici", poručio je.
Sasvim je jasno, upozorio je predsjednik Vlade, da ne možemo nastaviti sadašnjim trendom, ako želimo zaustaviti daljnje ubrzanje klimatskih promjena. Jer bi to značilo značajno smanjenje poljoprivrednih površina, stotine milijuna klimatskih migranata, sve ekstremnije vremenske nepogode, sve teže klimatske uvjete u gradovima, sve manje vode i hrane, sa svim dramatičnim socijalnim i političkim posljedicama – od društvenog nasilja do ratnih sukoba.
Suzbijanje klimatskih promjena ključni prioritet EU-a
Upravo stoga je Europska unija suzbijanje klimatskih promjena prepoznala kao ključni prioritet i, kroz svoj Europski zeleni plan zadala si za cilj da do 2050. postane prvi klimatsko neutralni kontinent, rekao je premijer Plenković pojasnivši da to ponajprije znači smanjenje emisija stakleničkih plinova, izlazak iz fosilnih goriva, kao i veću održivost i manju energetsku potrošnju u prometu, zgradarstvu, poljoprivredi i industriji.
To znači sve veće oslanjanje na obnovljive izvore energije – poput vjetra, sunca, hidroenergije, geotermalne energije – kao i na dekarbonizirane energije, poput nuklearne, ili niskougljične energije, poput prirodnog plina, kao tranzicijskog goriva na putu prema klimatskoj neutralnosti, dodao je.
"Uz klimatske promjene, geopolitički kontekst ruske agresije na Ukrajinu, i ovisnost Europe o ruskom ugljenu, nafti i plinu, dodatni su razlozi za što bržu tranziciju na obnovljive i dekarbonizirane izvore energije. Na taj način bi Europa bila energetski neovisna i ne bi bila ucjenjiva od nedemokratskih režima koji energiju sada praktički koriste kao oružje", poručio je.
Hrvatska prirodna bogatstva i resursi
U tom pogledu, Hrvatska je bogata prirodnim resursima koje treba očuvati i koristiti na održiv način, kako bi osigurala svoj dugoročni razvoj, na dobrobit novih generacija, dodao je.
U kontekstu hrvatskih prirodnih bogatstava, premijer Plenković naglasio je da je Hrvatska bogata po zalihama pitke vode i po šumskim resursima. U vrhu smo po bioraznolikosti i više od trećine našeg teritorija dio je europske ekološke mreže Natura 2000.
"Imamo osam nacionalnih parkova, 12 parkova prirode, dva stroga rezervata, na desetine posebnih rezervata te drugih zaštićenih područja.
Gotovo 50% kopnene površine države čine šume i šumska zemljišta, a hrvatsko šumarstvo ima stoljetnu tradiciju.
S 93% certificiranih šuma, naša stopa apsorpcije po stanovniku dvostruko je veća od prosjeka Europske unije, što daje doprinos tome da Hrvatska danas ima četvrti najniži ugljični otisak po stanovniku u Uniji.
Imamo i među najvećima potencijale geotermalne energije", naveo je.
Premijer Plenković istaknuo je da su takva prirodna raznolikost i resursi bogatstvo koje treba zaštiti i spriječiti njihovo nesavjesno korištenje, i u tome prepoznati prednost za uspješnu zelenu tranziciju i razvoj održivog gospodarstva.
Strateški dokumenti vezani uz zaštitu okoliša
To podrazumijeva i bolje gospodarenje otpadom koje trebamo prepoznati kao resurs kroz sortiranje, recikliranje i oporabu, dodao je istaknuvši kako to znači i veću energetsku učinkovitost, odnosno smanjenu potrošnju, što traži angažman svakog od nas, Vlade, općina, gradova i županija, poslovnog sektora, znanstvene i akademske zajednice, civilnog društva i medija, ali i svih građana.
Upravo zbog svega toga, naglasio je premijer Plenković, njegova je Vlada 2020. godine spojila resor gospodarstva, energetike i zaštite okoliša.
Spajanjem tih resora, pojasnio je, dokumenti koje Vlada šalje Saboru na usvajanje su kvalitetniji, a na taj način omogućuje se čišća i dostupnija energija i očuvanje okoliša.
"Pokrenuli smo proces energetske i ekološke tranzicije Hrvatske kroz unaprjeđenje i kompletiranje energetskog i klimatskog zakonodavstva", dodao je i podsjetio na strateške dokumente koji su usvojeni u proteklih pet godina.
Donesena je Strategija energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. kao i Strategija niskougljičnog razvoja do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu.
Usvojen je i Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine.
"Prva smo Vlada koja je donijela Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine, čak s pogledom na 2070. koja precizno definira i naše slabosti i ranjivosti, ali i potrebe sektora koji su ugroženi klimatskim promjenama. Donijeli smo i niz zakona radi kvalitetnijeg upravljanja prirodom, zrakom te šumskim i vodnim resursima.
Donijeli smo i prvu Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine. To je krovni strateški dokument, a on prepoznaje baš klimatske promjene i održivo korištenje resursa kao izazov na koji se mora prioritetno odgovoriti, zelenom tranzicijom i ulaganjima", rekao je predsjednik Vlade.
Europska unija kao globalni lider u očuvanju planeta
Istaknuo je pritom da je cijelo hrvatsko zakonodavstvo komplementarno Europskom zelenom planu i Europskom klimatskom paktu koji usmjeravaju Europu prema klimatskoj neutralnosti do 2050. godine.
Predsjednik Vlade rekao je kako tom cilju pridonosi i veliki europski Instrument EU iduće generacije, koji ima dva važna elementa – zelenu i digitalnu komponentu.
Svemu tome, dodao je, pridonijet će i nova inicijativa Europske komisije „REPowerEU“, kojom se želi osigurati jeftinija, sigurnija i održivija energiju te potpunu smanjiti ovisnost o ruskim fosilnim gorivima.
U tom je kontekstu, istaknuo je premijer Plenković, Europska unija globalni lider u konkretnom doprinosu očuvanju planeta, a radi se i na ostvarenju svih ciljeva Pariškoga sporazuma, rekao je izrazivši zadovoljstvo što su se Sjedinjene Američke Države vratile u njegovo okrilje.
Govoreći o konferenciji COP 26 u Glasgowu prošle godine, premijer Plenković kazao je da se radilo o kvalitetnoj konferenciji na kojoj je Hrvatska najavila da će do 2030. smanjiti emisije CO2 za 45%, na razinu koju smo imali prije tridesetak godina te da nam je cilj prestati koristiti ugljen do 2033. godine, a možda i ranije.
Cilj nam je, dodao je, do 2030. postići stopu od 39% obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji, u čemu ćemo iskoristiti vlastite potencijale – energije vjetra i sunca, bioplina, biogoriva, geotermalne energije i energije iskorištenih vodnih snaga.
U zaštiti okoliša posebno je važno voditi računa i o zaštiti Jadranskoga mora, istaknuo je premijer Plenković, poručivši kako je hrvatska komparativna prednost upravo Jadransko more, koje nemaju druge zemlje srednje i istočne Europe.
Zbog LNG terminala na Krku Hrvatska lakše rješava trenutnu energetsku krizu
Što se tiče LNG terminala na Krku, kazao je da se o toj temi raspravljalo punih 40 godina.
"Kad smo postali odgovorni za Vladu 2016., odmah smo shvatili da je taj alternativni pravac opskrbe plinom nužnost koju moramo napraviti", poručio je podsjetivši da je u tu svrhu osigurano 100 milijuna eura iz europskih fondova, Vlada je osigurala dodatnih 100 milijuna eura, a HEP i Plinacro ostatak sredstava.
Zbog LNG terminala, istaknuo je, Hrvatskoj je lakše pratiti i rješavati i trenutnu energetsku krizu, nego zemljama koje to nemaju i zato je diversifikacija opskrbe energentima izrazito važna.
Od svoje ukupne godišnje potrošnje plina, Hrvatska danas 21% namiruje iz domaće proizvodnje, 22% uvozi iz Rusije, a 57% uvozi preko LNG-terminala na Krku.
"Što znači da se dogodi da nema više plina iz Rusije, mi bi ostali na nogama, što je vrlo važan detalj u ovim okolnostima", poručio je premijer Plenković.
Što se tiče nuklearne energije, NE Krško Hrvatskoj daje 15% električne energije, a trenutno traju rasprave o realizaciji projekta drugog bloka sa Slovenijom.
S obzirom da je važno sva ova pitanja ugraditi u obrazovni sustav, premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo time što je Vlada pokrenula uvođenje posebne međupredmetne teme "Održiv razvoj" u osnovne i srednje škole.
"Ovo je naša zajednička tema koju jedino participacijom svih možemo riješiti", poručio je na kraju studentima premijer Plenković čestitavši svima Dan planeta Zemlje.
