Javna tribina „Urbana obnova hrvatskih gradova u kontekstu inicijative Novog europskog Bauhausa“ okupila je danas arhitektonsku struku i predstavnike Ministarstva kulture i medija, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Grada Zagreba, Sveučilišta u Zagrebu, Udruženja hrvatskih arhitekata, Društva arhitekata Zagreba, strukovnih i gospodarskih komora, gospodarskog i financijskog sektora i udruga građana i drugu zainteresiranu javnost u zagrebačkoj Uraniji - prostoru kreacije, nominiranom za nagradu Novog europskog Bauhausa 2021. Javnu tribinu moderirao je dr.sc. Julije Domac, ravnatelj REGEAe Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske nacionalnog koordinatora platforme.
Lijepo, održivo i uključivo – tri su ključne riječi inicijative Europske komisije Novog europskog Bauhausa, a s obzirom na to da pretežno govorimo o održivosti, energetskoj učinkovitosti i obnovi, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Davor Trupković podsjetio je kako je vrijeme da ističemo i sintagmu Novog lijepog, jer nam je svima „prisjelo Novo normalno“.
„Nalazimo se u jedinstvenoj prilici da kroz različite program uključimo dimenziju estetike kako bismo realizirali potrebne projekte“, objasnio je Trupković, te podsjetio na problem kako u zgrade koje su stradale od potresa, mnogi vlasnici desetljećima nisu ulagali u održavanje, a neki su i intervenirali i ugrozili njihovu statiku, što se u potresu pokazalo pogubnim. Potres je otvorio još jednu tešku temu, upozorio je istaknuvši međuvlasničke ugovore koji su procese obnove uvelike usporili. Stoga cilj ove javne tribine nije bilo samo iznošenje problema već i definiranje rješenja, jer izazovi su veliki, a posla je puno, zaključio je Trupković.
Uz ravnatelja Trupkovića, na panelu su sudjelovale i Irena Križ Šelendić, ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije pri Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja te glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca Iva Tomić koje su govorile o energetskoj tranziciji kao ulaganju i investiciji, a ne kao nametanju obaveza i trošku. Predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković, podsjetio je na kontekst obnove Zagreba u kojem je oko 20 000 objekata zaštićeno u sklopu kulturno-povijesne cjeline, a 634 ima pojedinačnu zaštitu, a predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac apelirala je da donositelji odluka uvažavaju riječ struke jer upravo je to promocija kulture, mehanizama za osiguranje vrsnoće arhitekture koja se onda može implementirati u kulturnu baštinu i obnovu zgradu kako energetsku tako i konstruktivnu.
Održana javna tribina tek je prvi u nizu planiranih događanja koji će se održavati diljem Hrvatske, u Karlovcu, Požegi, Šibeniku, Dubrovniku, s ciljem informiranja, educiranja i interdisciplinarnog umrežavanja struka i javnosti kako bi Novi europski Bauhaus rezultirao novim i konkretnim projektima.
Urbana obnova hrvatskih gradova – tema prve tribine Nacionalne platforme Novog europskog Bauhausa
