Liste čekanja za logopedske usluge već su duge, i u javnom i u privatnom sektoru. No, u narednim mjesecima mogle bi postati još duže. Novi minimalni tehnički uvjeti privatnim logopedima propisuju standarde koje je u praksi teško ispuniti, zbog čega će, prema rezultatima ankete Hrvatske asocijacije logopeda poduzetnika (HALP), više od 40 % privatnih praksi trajno bi se prestalo baviti logopedijom. Stoga je pokrenuta peticija s prijedlogom rješenja za očuvanje postojećih kapaciteta. U samo dva dana, podržalo ju je preko 8.000 ljudi, a članovi HALP-a se nadaju skupiti što veći broj potpisa do prosinca.
“Danas se suočavamo sa situacijom u kojoj tek nekoliko centimetara razlike u širini vrata, visini stropa ili drugi građevinski detalji predstavljaju prepreku zbog koje privatna logopedska praksa – nakon zakonski nametnutog zatvaranja – neće moći ponovno započeti s radom. Ne možemo dopustiti da zbog prostornih stavki koje ne doprinose kvaliteti terapije dođe do gubitka logopeda koji danas skrbe o tisućama korisnika”, poručuje Katica Puškarić, predsjednica HALP-a.
Prema anketi koju je proveo HALP, oko 85 % ispitanih privatnih logopedskih subjekata trenutačno ne zadovoljava propisane prostorne uvjete. Ministarstvo zdravstva prije donošenja odluka nije provelo sličnu analizu, a HALP upozorava da zasad ne pokazuje razumijevanje razmjera mogućih posljedica za korisnike i dostupnost terapije.
Bojan Vidović, ravnatelj Uprave za pravne poslove u zdravstvu Ministarstva zdravstva, na ovu je temu poručio: „Ima dovoljno vremena za prilagodbu. Ne očekujemo nikakve poremećaje, niti možemo podržati bilo kakvo adresiranje problema dok je rok za prilagodbu još uvijek aktivan.” Takav pristup, smatraju u HALP-u, znači čekanje da posljedice postanu vidljive tek nakon što tisuće korisnika ostanu bez terapije, umjesto da se rizici prepoznaju i spriječe na vrijeme.
Pritom ističu da se prestanak rada po sili zakona ne može nazivati rokom prilagodbe, a pogotovo ne adekvatnim rokom kada je do stupanja odredbe na snagu preostalo još samo deset mjeseci. Propisani standardi za velik su dio privatnih logopedskih praksi teško ostvarivi, a u pojedinim slučajevima i nemogući. Zbog toga bi mnogi kabineti 31. srpnja 2027. mogli biti prisiljeni trajno zatvoriti svoja vrata, bez realne mogućnosti da ponovno počnu s radom.
Posljedice bi izravno osjetili korisnici. Procjenjuje se da bi najmanje 7.000 njih moglo bi ostati bez logopeda i biti upućeno na već duge liste čekanja. Zato logopedi upozoravaju da je potrebno reagirati sada, prije nego što se postojeći kapaciteti nepovratno izgube, a tisuće osoba, mahom djece, ostane bez mjesta na kojem mogu nastaviti potrebnu terapiju.
Dodatnu zabrinutost izaziva i nejednak rok za prilagodbu. Dok privatne logopedske prakse imaju dvije godine za ispunjavanje propisanih kriterija, nakon čega im prijeti prestanak rada po sili zakona, javne ustanove dobile su tri godine za prilagodbu. Iz HALP-a ističu da Ministarstvo zdravstva nije ponudilo jasno objašnjenje zbog čega za javne i privatne pružatelje vrijede različiti rokovi i posljedice. Smatraju da takav pristup znači i različit tretman pred zakonom, iako njihov rad ima jednaku važnost za korisnike.
Građani su pozvani podržati logopede potpisivanjem peticije, a kampanju mogu pratiti putem web stranice te Instagram i Facebook profila HALP-a.
