Premijer Andrej Plenković kazao je, predstavljajući Alena Ružića za novog ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kako je riječ o odgovornoj, ozbiljnoj i profesionalno iskusnoj osobi koja će se dobro uklopiti u Vladin tim.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas na zajedničkoj sjednici Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku i Odbora za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora kandidaturu Alena Ružića za ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Premijer je na početku obraćanja zahvalio ministru Marinu Piletiću koji je skoro četiri godine vodio ovaj resor i koji se u dogovoru s njim vraća u Hrvatski sabor.
Podsjetio je da je Piletić bio gradonačelnik Novske, prije toga i zastupnik i zamjenik župana. Dodavši da ima veliko političko iskustvo, Plenković mu je zahvalio na energiji i znanju koje je uložio u vođenju vrlo zahtjevnog resora.
Kazao je i da Ružić preuzima ministarstvo koje je zaduženo za niz važnih pitanja u hrvatskom društvu. Ono se bavi s milijun i 200 tisuća umirovljenika, 600 tisuća osoba s invaliditetom, s oko 84 tisuće nezaposlenih osoba, ali i na stotine tisuća korisnika mjera zapošljavanja, 72 tisuće starijih i nemoćnih osoba o kojima zahvaljujući Vladinom programu Zaželi brine 9 i pol tisuća zaposlenih diljem Hrvatske. Bavi se i s 40 tisuća korisnika zajamčene minimalne naknade, djecom u riziku od socijalnog isključivanja, ili s teškoćama u razvoju, kojima se osigurava podrška sustava.
Naglasio je da financijski portfelj Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike iznosi 13 milijardi eura, što je više od 30 posto rashodne strane proračuna.
Kad je riječ o budućem ministru, premijer je kazao da je Alen Ružić političar, član Predsjedništva HDZ-a, bio je kandidat za župana Primorsko-goranske županije te je na lokalnim izborima ostvario najbolji rezultat ikada.
Izrazio je zadovoljstvo što je Ružić prihvatio poziv da bude kandidat za ministra. Navodeći njegovo političko iskustvo, ali i profesionalno kao liječnika, radiologa, specijalista interne medicine, redovnoga profesora u trajnom zvanju na Sveučilištu u Rijeci i dosadašnjeg, još uvijek, službujućeg ravnatelja Kliničkog bolničkog centra u Rijeci, kao i bivšeg prorektora riječkog Sveučilišta, premijer smatra da će dužnost ministra obavljati najbolje što zna i umije, te da će se vrlo brzo uklopiti u rad Vlade, kao i u rad zahtjevnog resora kojem će biti na čelu. Ružić je ujedno i županijski i gradski vijećnik u Rijeci i u Primorsko-goranskoj županiji.
Izrazio je uvjerenje da će Ružić, s obzirom na svoju profesiju, pronaći način da se konstruktivno, agilno, aktivno i s puno empatije bavi temama koje su prioritet u njegovom budućem resoru.
Nikad veći broj zaposlenih i nikad manje nezaposlenih
Premijer se osvrnuo i na stanje u sustavu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Govoreći o tržištu rada, naglasio je da je u Hrvatskoj danas zaposleno milijun i 720 tisuća ljudi, kazavši da je riječ o brojci koju nikada prije nismo ostvarili. Dodao je da je broj nezaposlenih došao praktički na stopu prirodne nezaposlenosti. Premijer smatra da danas u Hrvatskoj svatko tko želi raditi može naći posao.
„Tako stanje na tržištu rada nismo imali godinama i da bismo popunili sve potrebe, imamo veliki broj stranih radnika koji dolaze sukladno našim zakonima i koji pomažu hrvatskom gospodarstvu“, rekao je Plenković. Dodao je da je trenutno 86 tisuća nezaposlenih.
Premijer važnim ocjenjuje i to što se povećava broj ugovora na neodređeno vrijeme, osobito mladih, dodavši da njih 200 tisuća ima ugovore na neodređeno vrijeme.
Snažan rast plaća
Kad je riječ o plaćama, predsjednik Vlade je podsjetio da su prije skoro deset godina, na početku mandata, zatekli situaciju u kojoj je prosječna neto plaća bila 749 eura, a danas je ona 1.498 eura, što je duplo povećanje.
Medijalna plaća je narasla s tadašnjih 658 eura na 1278 eura, dok je minimalna bruto plaća sada iznosi 1050 eura, što je rast od 154 posto u odnosu na 2016. Istaknuo je i ambiciju Vlade da prosječna plaća do kraja mandata dođe na 1600 eura.
Premijer je izdvojio i veliki iskorak u unaprjeđivanju socijalnog dijaloga sa sindikatima i poslodavcima, osobito kroz Gospodarsko-socijalno vijeće, ali i kroz ponovno formirani Vladin Ured za socijalno partnerstvo.
Podsjetio je i na nedavno postignut dogovor za rast osnovice za plaće državnih i javnih službenika u tri navrata, što je rast od 52,6 posto od 2016. godine
Ponovio je i da imamo 132 tisuće stranih radnika, kazavši da takvu potrebu za radnicima na hrvatskom tržištu rada do prije nekoliko godina nismo mogli ni zamisliti.
Jačanje prava i rast mirovina
Kada riječ o mirovinskom sustavu, premijer je rekao da je Vlada učinila maksimalne napore u unaprjeđenju položaja hrvatskih umirovljenika. Istaknuo je da je prosječna sveukupna mirovina od početka mandata do danas u udvostručena. Bila je 358 eura, a sada iznosi 706 eura.
Podsjetio je i da je Vlada stala iza hrvatskih umirovljenika u uvjetima kriza i isplatila 11 potpora vrijednih 770 milijuna eura. Uvedeno je i trajno pravo na godišnji dodatak, koji je isplaćen svim umirovljenicima, njih 1,2 milijuna - u iznosu od 217,5 milijuna eura, odnosno prosječno 177 eura po korisniku.
Premijer je naveo i da je Vlada za 10 posto povećala invalidske mirovine za 219 tisuća korisnika, ukinula penalizaciju, poboljšala formulu usklađivanja na 85:15, omogućila rad uz mirovinu onima koji žele i danas 36.000 umiorovljenika radi, te je povećala staž majkama na 12 mjeseci po djetetu.
„Naš je cilj da do kraja mandata prosječna sveukupna mirovina dođe na iznos od 800 eura i u tom imamo potporu Hrvatske stranke umirovljenika“, ustvrdio je Plenković.
Od novog ministra premijer očekuje da do kraja mandata, s odgovarajućom radnom skupinom, predloži Zakon o starijim osobama, kojeg do sada nismo imali, ali s obzirom na strukturu stanovništva u Hrvatskoj smatra ga itekako potrebnim.
.png)
Socijalna politika
Plenković je podsjetio da su ulaganja za socijalne naknade i pomoć najranjivijima 2016. godine, kada je postao premijer, iznosila 269 milijuna eura, a danas su milijardu i 350 milijuna eura, što je u deset godina rast od 400 posto.
Naveo je i da je smanjen broj osoba u riziku od siromaštva za 387 tisuća, kao i broj korisnika zajamčene minimalne naknade - sa 97 na 43 tisuće.
Pozitivnim je ocijenio i to što je snižena stopa teške materijalne i socijalne deprivacije sa 12,5 posto na 2 posto u više od devet godina.
Pokrenuli smo, kazao je premijer, investicije od 400 milijuna eura šireći kapacitete ustanova socijalne skrbi i jačajući Hrvatski zavod za socijalni rad i obiteljske centre. Naveo je i izgradnju 18 centara za starije osobe vrijednih 170 milijuna eura, koja je financirana dijelom iz europskih izvora, a ostali dio namiren je iz proračuna.
Istaknuo je i da Vlada radi iskorake za kvalitetniji život osoba s invaliditetom u dijalogu s predstavnicima udruga osoba s invaliditetom, koji su bili, kako je rekao, ključni u pokretanju brojnih reformi pa i u sugeriranju rješenja u Zakonu o osobnoj asistenciji i Zakonu o inkluzivnom dodatku.
Inkluzivni dodatak
Kad je riječ o Zakonu inkluzivnom dodatku, premijer je podsjetio da ga ranije vlade iz ovog ili onog razloga nisu donosile.
„Uveli smo inkluzivni dodatak kao trajno zakonsko pravo kojim smo objedinili četiri naknade za osobe s invaliditetom u jednu kako bismo unaprijedili materijalni položaj osoba s invaliditetom, imali jedno jedino vještačenje i pojednostavili proceduru“, naglasio je Plenković.
Kazao je da se su javnosti stječe dojam da je Vlada nekoga zakinula za lijek, što, kako je rekao, inkluzivni dodatak nije.
Ponovio je da inkuzivni dodatak obuhvaća osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani dječji doplatak i novčanu naknadu za nezaposlene osobe s invaliditetom.
„Svi oni koji su uživali jednu od ove četiri naknade, dobili su inkuzivni dodatak i takvih je ukupno 147 tisuća“, naveo je Plenković.
Povrh tih 147 tisuće, pojasnio je, administracija je suočena za zahtjevima koji su dupli, odnosno još 150 tisuće novih zahtjeva. Od tih novih zahtjeva, više od 55 tisuća potpuno novih korisnika je dobilo inkuzivni dodatak. Trenutno je u proceduri još 103 tisuće zahtjeva, od kojih su trećina oni koji su dobili rješenje o inkluzivnom dodatku, ali nisu zadovoljni sa stupnjem.
Premijer je naveo da je dosad donesena 271 tisuća rješenja za inkluzivni dodatak, a pokrenuto je 376 tisuća postupaka te je isplaćeno 1,7 milijardi eura.
„Jedno su paušalne, pristrane, politički orijentirane i katastrofične ocjene, a drugo realnost. Jesu li radne skupine dobro procijenile koliko će biti novih zahtjeva? Nisu, malo tko je očekivao duplo zahtjeva”, kazao je Plenković.
U svakom slučaju, dodao je, ministar Ružić će zajedno sa ljudima koji su za ovo nadležni učiniti sve da se to ubrza.
Premijer je istaknuo da su djeca s najtežim stupnjem invaliditeta, kojih u Hrvatskoj ima 20 tisuća, ranije dobivala sveukupno 342 eura, a od uvođenja inkluzivnog dodatka primaju 720 eura. Oni dobivaju najviše, a ostali sukladno vještačenju, po razredima od 600, 432, 162 i 138 eura.
Zakon o osobnoj asistenciji otvorio prava većem broju korisnika
Govorio je i o Zakonu o osobnoj asistenciji, za koji je naglasio da je otvorio prava većem broju ljudi nego što je bilo prije. Godine 2015. bilo je 23 korisnika, 2016. bilo ih je 409, a tada se izdvajalo 556.000 eura godišnje. Danas je 8.040 korisnika, a godišnje se izdvaja 60 milijuna eura. To su opipljivi novci i opipljivo ulaganje, poručio je Plenković.
Ponovio je da će Vlada poštovati odluku Ustavnog suda i podsjetio da su to već potvrdili s donesenom Uredbom te najavio da će novi ministar pripremiti novi Pravilnik, kojim će se mijenjati polje primijene, ali će biti potrebno više sredstava i više ljudi, što će Vlada s vremenom riješiti.
Uvjeren sam da će budući ministar Ružić dobiti potporu većine, da je vrlo odgovoran, ozbiljan i iskusan čovjek i da će se svojim profesionalnim iskustvom dobro uklopiti u Vladin tim, voditi svoj resor i provoditi program Vlade Republike Hrvatske, poručio je na kraju predsjednik Vlade.
Kandidat za ministra Ružić najavio sustavno rješavanje operativnih pitanja
Kandidat za ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić na početku predstavljanja podsjetio je da je Vlada donijela čitav niz zakonskih odredbi za unapređenje sustava prava i pomoći najranjivijim skupinama te povećala financijska izdvajanja.
Kada bilo kakvu inovaciju stavite u punu funkciju, naravno da ona u suradnji s krajnjim korisnikom pokazuje svoje nesavršenosti, nastavio je i istaknuo da se sada treba fokusirati da se sve što je dosad učinjeno približi na najbolji način krajnjim korisnicima te sustavno riješe operativna pitanja, od inkluzivnog dodatka nadalje.
Za inkluzivni dodatak najavio je da će uvesti niz izmjena što se tiče vještačenja, stvaranja baze podataka, dolazaka do samih vještaka i potrebe za ponovnim vještačenjem, za koje je istaknuo da će pomoći krajnjim korisnicima.
Najavio je i da će se baviti rješavanjem radnih odnosa i reguliranjem plaća u smislu poboljšanja materijalnog statusa, a posebno je izdvojio ranjive skupine djece i odraslih, spolnu ravnopravnost te prevenciju femicida.
Što se tiče socijalnih radnika, poručio je da je reorganizacijom potrebno bolje iskoristiti njihove stručne kompetencije te im pružiti socijalnih dignitet u pogledu radnih i materijalnih uvjeta, ali i opsegu posla u smislu administrativnog rasterećenja i efikasnosti sustava.
To je sve ono što zapravo nas čeka, puno operative, ali paralelno i puno strateškog rada, zaključio je Ružić. PVRH
Premijer je na početku obraćanja zahvalio ministru Marinu Piletiću koji je skoro četiri godine vodio ovaj resor i koji se u dogovoru s njim vraća u Hrvatski sabor.
Podsjetio je da je Piletić bio gradonačelnik Novske, prije toga i zastupnik i zamjenik župana. Dodavši da ima veliko političko iskustvo, Plenković mu je zahvalio na energiji i znanju koje je uložio u vođenju vrlo zahtjevnog resora.
Kazao je i da Ružić preuzima ministarstvo koje je zaduženo za niz važnih pitanja u hrvatskom društvu. Ono se bavi s milijun i 200 tisuća umirovljenika, 600 tisuća osoba s invaliditetom, s oko 84 tisuće nezaposlenih osoba, ali i na stotine tisuća korisnika mjera zapošljavanja, 72 tisuće starijih i nemoćnih osoba o kojima zahvaljujući Vladinom programu Zaželi brine 9 i pol tisuća zaposlenih diljem Hrvatske. Bavi se i s 40 tisuća korisnika zajamčene minimalne naknade, djecom u riziku od socijalnog isključivanja, ili s teškoćama u razvoju, kojima se osigurava podrška sustava.
Naglasio je da financijski portfelj Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike iznosi 13 milijardi eura, što je više od 30 posto rashodne strane proračuna.
Kad je riječ o budućem ministru, premijer je kazao da je Alen Ružić političar, član Predsjedništva HDZ-a, bio je kandidat za župana Primorsko-goranske županije te je na lokalnim izborima ostvario najbolji rezultat ikada.
Izrazio je zadovoljstvo što je Ružić prihvatio poziv da bude kandidat za ministra. Navodeći njegovo političko iskustvo, ali i profesionalno kao liječnika, radiologa, specijalista interne medicine, redovnoga profesora u trajnom zvanju na Sveučilištu u Rijeci i dosadašnjeg, još uvijek, službujućeg ravnatelja Kliničkog bolničkog centra u Rijeci, kao i bivšeg prorektora riječkog Sveučilišta, premijer smatra da će dužnost ministra obavljati najbolje što zna i umije, te da će se vrlo brzo uklopiti u rad Vlade, kao i u rad zahtjevnog resora kojem će biti na čelu. Ružić je ujedno i županijski i gradski vijećnik u Rijeci i u Primorsko-goranskoj županiji.
Izrazio je uvjerenje da će Ružić, s obzirom na svoju profesiju, pronaći način da se konstruktivno, agilno, aktivno i s puno empatije bavi temama koje su prioritet u njegovom budućem resoru.
Nikad veći broj zaposlenih i nikad manje nezaposlenih
Premijer se osvrnuo i na stanje u sustavu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Govoreći o tržištu rada, naglasio je da je u Hrvatskoj danas zaposleno milijun i 720 tisuća ljudi, kazavši da je riječ o brojci koju nikada prije nismo ostvarili. Dodao je da je broj nezaposlenih došao praktički na stopu prirodne nezaposlenosti. Premijer smatra da danas u Hrvatskoj svatko tko želi raditi može naći posao.
„Tako stanje na tržištu rada nismo imali godinama i da bismo popunili sve potrebe, imamo veliki broj stranih radnika koji dolaze sukladno našim zakonima i koji pomažu hrvatskom gospodarstvu“, rekao je Plenković. Dodao je da je trenutno 86 tisuća nezaposlenih.
Premijer važnim ocjenjuje i to što se povećava broj ugovora na neodređeno vrijeme, osobito mladih, dodavši da njih 200 tisuća ima ugovore na neodređeno vrijeme.
Snažan rast plaća
Kad je riječ o plaćama, predsjednik Vlade je podsjetio da su prije skoro deset godina, na početku mandata, zatekli situaciju u kojoj je prosječna neto plaća bila 749 eura, a danas je ona 1.498 eura, što je duplo povećanje.
Medijalna plaća je narasla s tadašnjih 658 eura na 1278 eura, dok je minimalna bruto plaća sada iznosi 1050 eura, što je rast od 154 posto u odnosu na 2016. Istaknuo je i ambiciju Vlade da prosječna plaća do kraja mandata dođe na 1600 eura.
Premijer je izdvojio i veliki iskorak u unaprjeđivanju socijalnog dijaloga sa sindikatima i poslodavcima, osobito kroz Gospodarsko-socijalno vijeće, ali i kroz ponovno formirani Vladin Ured za socijalno partnerstvo.
Podsjetio je i na nedavno postignut dogovor za rast osnovice za plaće državnih i javnih službenika u tri navrata, što je rast od 52,6 posto od 2016. godine
Ponovio je i da imamo 132 tisuće stranih radnika, kazavši da takvu potrebu za radnicima na hrvatskom tržištu rada do prije nekoliko godina nismo mogli ni zamisliti.
Jačanje prava i rast mirovina
Kada riječ o mirovinskom sustavu, premijer je rekao da je Vlada učinila maksimalne napore u unaprjeđenju položaja hrvatskih umirovljenika. Istaknuo je da je prosječna sveukupna mirovina od početka mandata do danas u udvostručena. Bila je 358 eura, a sada iznosi 706 eura.
Podsjetio je i da je Vlada stala iza hrvatskih umirovljenika u uvjetima kriza i isplatila 11 potpora vrijednih 770 milijuna eura. Uvedeno je i trajno pravo na godišnji dodatak, koji je isplaćen svim umirovljenicima, njih 1,2 milijuna - u iznosu od 217,5 milijuna eura, odnosno prosječno 177 eura po korisniku.
Premijer je naveo i da je Vlada za 10 posto povećala invalidske mirovine za 219 tisuća korisnika, ukinula penalizaciju, poboljšala formulu usklađivanja na 85:15, omogućila rad uz mirovinu onima koji žele i danas 36.000 umiorovljenika radi, te je povećala staž majkama na 12 mjeseci po djetetu.
„Naš je cilj da do kraja mandata prosječna sveukupna mirovina dođe na iznos od 800 eura i u tom imamo potporu Hrvatske stranke umirovljenika“, ustvrdio je Plenković.
Od novog ministra premijer očekuje da do kraja mandata, s odgovarajućom radnom skupinom, predloži Zakon o starijim osobama, kojeg do sada nismo imali, ali s obzirom na strukturu stanovništva u Hrvatskoj smatra ga itekako potrebnim.
Siguran sam da će se Alen Ružić, s obzirom na svoju profesiju, konstruktivno, agilno, aktivno, i s puno empatije, baviti temama koje su prioritet u njegovom budućem resoru.
Socijalna politika
Plenković je podsjetio da su ulaganja za socijalne naknade i pomoć najranjivijima 2016. godine, kada je postao premijer, iznosila 269 milijuna eura, a danas su milijardu i 350 milijuna eura, što je u deset godina rast od 400 posto.
Naveo je i da je smanjen broj osoba u riziku od siromaštva za 387 tisuća, kao i broj korisnika zajamčene minimalne naknade - sa 97 na 43 tisuće.
Pozitivnim je ocijenio i to što je snižena stopa teške materijalne i socijalne deprivacije sa 12,5 posto na 2 posto u više od devet godina.
Pokrenuli smo, kazao je premijer, investicije od 400 milijuna eura šireći kapacitete ustanova socijalne skrbi i jačajući Hrvatski zavod za socijalni rad i obiteljske centre. Naveo je i izgradnju 18 centara za starije osobe vrijednih 170 milijuna eura, koja je financirana dijelom iz europskih izvora, a ostali dio namiren je iz proračuna.
Istaknuo je i da Vlada radi iskorake za kvalitetniji život osoba s invaliditetom u dijalogu s predstavnicima udruga osoba s invaliditetom, koji su bili, kako je rekao, ključni u pokretanju brojnih reformi pa i u sugeriranju rješenja u Zakonu o osobnoj asistenciji i Zakonu o inkluzivnom dodatku.
Inkluzivni dodatak
Kad je riječ o Zakonu inkluzivnom dodatku, premijer je podsjetio da ga ranije vlade iz ovog ili onog razloga nisu donosile.
„Uveli smo inkluzivni dodatak kao trajno zakonsko pravo kojim smo objedinili četiri naknade za osobe s invaliditetom u jednu kako bismo unaprijedili materijalni položaj osoba s invaliditetom, imali jedno jedino vještačenje i pojednostavili proceduru“, naglasio je Plenković.
Kazao je da se su javnosti stječe dojam da je Vlada nekoga zakinula za lijek, što, kako je rekao, inkluzivni dodatak nije.
Ponovio je da inkuzivni dodatak obuhvaća osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani dječji doplatak i novčanu naknadu za nezaposlene osobe s invaliditetom.
„Svi oni koji su uživali jednu od ove četiri naknade, dobili su inkuzivni dodatak i takvih je ukupno 147 tisuća“, naveo je Plenković.
Povrh tih 147 tisuće, pojasnio je, administracija je suočena za zahtjevima koji su dupli, odnosno još 150 tisuće novih zahtjeva. Od tih novih zahtjeva, više od 55 tisuća potpuno novih korisnika je dobilo inkuzivni dodatak. Trenutno je u proceduri još 103 tisuće zahtjeva, od kojih su trećina oni koji su dobili rješenje o inkluzivnom dodatku, ali nisu zadovoljni sa stupnjem.
Premijer je naveo da je dosad donesena 271 tisuća rješenja za inkluzivni dodatak, a pokrenuto je 376 tisuća postupaka te je isplaćeno 1,7 milijardi eura.
„Jedno su paušalne, pristrane, politički orijentirane i katastrofične ocjene, a drugo realnost. Jesu li radne skupine dobro procijenile koliko će biti novih zahtjeva? Nisu, malo tko je očekivao duplo zahtjeva”, kazao je Plenković.
U svakom slučaju, dodao je, ministar Ružić će zajedno sa ljudima koji su za ovo nadležni učiniti sve da se to ubrza.
Premijer je istaknuo da su djeca s najtežim stupnjem invaliditeta, kojih u Hrvatskoj ima 20 tisuća, ranije dobivala sveukupno 342 eura, a od uvođenja inkluzivnog dodatka primaju 720 eura. Oni dobivaju najviše, a ostali sukladno vještačenju, po razredima od 600, 432, 162 i 138 eura.
Zakon o osobnoj asistenciji otvorio prava većem broju korisnika
Govorio je i o Zakonu o osobnoj asistenciji, za koji je naglasio da je otvorio prava većem broju ljudi nego što je bilo prije. Godine 2015. bilo je 23 korisnika, 2016. bilo ih je 409, a tada se izdvajalo 556.000 eura godišnje. Danas je 8.040 korisnika, a godišnje se izdvaja 60 milijuna eura. To su opipljivi novci i opipljivo ulaganje, poručio je Plenković.
Ponovio je da će Vlada poštovati odluku Ustavnog suda i podsjetio da su to već potvrdili s donesenom Uredbom te najavio da će novi ministar pripremiti novi Pravilnik, kojim će se mijenjati polje primijene, ali će biti potrebno više sredstava i više ljudi, što će Vlada s vremenom riješiti.
Uvjeren sam da će budući ministar Ružić dobiti potporu većine, da je vrlo odgovoran, ozbiljan i iskusan čovjek i da će se svojim profesionalnim iskustvom dobro uklopiti u Vladin tim, voditi svoj resor i provoditi program Vlade Republike Hrvatske, poručio je na kraju predsjednik Vlade.
Kandidat za ministra Ružić najavio sustavno rješavanje operativnih pitanja
Kandidat za ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić na početku predstavljanja podsjetio je da je Vlada donijela čitav niz zakonskih odredbi za unapređenje sustava prava i pomoći najranjivijim skupinama te povećala financijska izdvajanja.
Kada bilo kakvu inovaciju stavite u punu funkciju, naravno da ona u suradnji s krajnjim korisnikom pokazuje svoje nesavršenosti, nastavio je i istaknuo da se sada treba fokusirati da se sve što je dosad učinjeno približi na najbolji način krajnjim korisnicima te sustavno riješe operativna pitanja, od inkluzivnog dodatka nadalje.
Za inkluzivni dodatak najavio je da će uvesti niz izmjena što se tiče vještačenja, stvaranja baze podataka, dolazaka do samih vještaka i potrebe za ponovnim vještačenjem, za koje je istaknuo da će pomoći krajnjim korisnicima.
Najavio je i da će se baviti rješavanjem radnih odnosa i reguliranjem plaća u smislu poboljšanja materijalnog statusa, a posebno je izdvojio ranjive skupine djece i odraslih, spolnu ravnopravnost te prevenciju femicida.
Što se tiče socijalnih radnika, poručio je da je reorganizacijom potrebno bolje iskoristiti njihove stručne kompetencije te im pružiti socijalnih dignitet u pogledu radnih i materijalnih uvjeta, ali i opsegu posla u smislu administrativnog rasterećenja i efikasnosti sustava.
To je sve ono što zapravo nas čeka, puno operative, ali paralelno i puno strateškog rada, zaključio je Ružić. PVRH
Foto galerija
