Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je u četvrtak sastanak s predstavnicima trgovačkih lanaca i proizvođača na temu revidiranja popisa proizvoda ograničenih cijena i daljnjih koraka za zaštitu potrošača. Na sastanku su sudjelovali i predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore. Lista će se, dogovoreno je, proširiti sa sadašnjih 30 na pedesetak proizvoda, među kojima će biti i kruh.
Premijer je podsjetio kako je Vlada utjecala na obuzdavanje inflacije ograničenjem cijena plina, struje, goriva i 30 osnovnih proizvoda, donijela je mjere pomoći umirovljenicima i najugroženijim skupinama društva te smanjila stopu PDV-a na niz proizvoda.
„Kako bismo u 2025. nastavili trend smanjenja inflacije, revidirat ćemo listu proizvoda s ograničenim cijenama, a aktivnosti će poduzeti i HNB, AZTN i Državni inspektorat“, poručio je Plenković, dodavši kako, u pogledu cijena, očekuje društveno odgovorno ponašanje svih aktera na tržištu.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar kazao je nakon sastanka da je potrebno izvjesno vrijeme za provedbu dodatnih konzultacija da bi mjere bile što uravnoteženije i obuhvatile što širi spektar proizvoda.
"Isto tako i mi kao Vlada imamo mogućnost ispraviti sve one stvari koji su bili u ranijim odlukama kako bi smanjili mogućnost manipuliranja i izbjegavanja tih mjera na što je moguće manju razinu", kazao je ministar Šušnjar.
Potrošači moraju imati mogućnost kupiti proizvode po pristupačnim cijenama
Mjera bi, kako je rekao, trebala biti donesena do kraja ovog mjeseca. Poručio je i kako se moraju uravnotežiti cijene koje će se odrediti za te proizvode kao maksimalne te će do kraja mjeseca biti će poznata revidirana, proširena lista proizvoda ograničenih cijena.
Predsjednica Saborskog odbora za poljoprivredu Marijana Petir pozdravlja organizaciju današnjeg sastanka i otvaranje političkog dijaloga kako bi se pronašli modeli za obuzdavanje cijena onih proizvoda koji građani najviše kupuju.
"Smatramo da prostora za to ima, vidjevši koju dobit ostvaruju trgovački lanci, i imajući na umu da je puno proizvoda uvezena i predstavljaju nelojalnu konkurenciju", kazala je istaknuvši kako potrošači moraju imati mogućnost kupiti proizvode po pristupačnim cijenama i da hrvatski poljoprivredni proizvod nađe svoje mjesto na tržištu i da nema nelojalnu konkurenciju što je danas slučaj Petir je ocijenila da zabrana rada nedjeljom trgovcima ni na koji način nije utjecala na poskupljenje proizvoda.
Vujčić: Ljudi najosjetljiviji na promjenu cijena hrane
Guverner HNB-a Boris Vujčić na sastanku je govorio o trendovima inflacije, kazavši kako u ovom trenutku dvije stvari održavaju inflaciju na povišenoj razini, a to je relativno visoka stopa inflacije usluga, koja je praktički ostala na razini od sedam do osam posto, a drugi je recentni porast cijena hrane. "Što se tiče cijena usluga, uzrok je rast cijena u ugostiteljstvu i smještaju. Pokazali smo da su cijene u Hrvatskoj u turističkim uslugama rasle gotovo 50 posto unazad tri godine, a u konkurentskim zemljama 15 do 20 posto", istaknuo je navodeći kako je to rezultiralo realnim prihodima i stagnacijom noćenja.
Što se cijena hrane tiče kazao je kako smo vidjeli da su s krajem godine cijene porasle više nego u eurozoni i to je jedan od razloga zašto su stope nešto više. "Vidimo i utjecaj cijena energije i nafte. Što se tiče komparativno tih kretanja cijena, možemo reći, ako gledamo kumulativnu stopu inflacije, a nju ljudi percipiraju, ona je jednaka kumulativnoj inflaciji hrane. Ljudi su najosjetljiviji na promjenu cijena hrane, jer nju najčešće kupuju, ali i ugostiteljske usluge. Ima se puno manje osjećaja za rast cijena u drugim sektorima i na drugim uslugama ili proizvodima", kazao je.
Na pitanje zašto se stopa inflacija odvojila od europske, koju je pratila, rekao je kako nema jasan odgovor na to pitanje.
"Vidimo da su tome doprinijeli voće, povrće, jaja, proizvodi od sira, mlijeka, kakao, čaj, kava, što se može objasniti globalnim kretanjima. No, kod nas je rast bio veći nego u drugim zemljama,“ poručio je Vujčić.
Evačić: Dobili smo osnovne informacije. Vladin cilj je smanjenje cijene potrošačke košarice
Predsjednik HUP-Udruge trgovine Martin Evačić je kazao kako su na današnjem sastanku dobili osnovne informacije o listi proizvoda koja će se proširiti. Plan je s 30 proširiti je na 50 artikala, kazao je navodeći kako će se konzultacije završiti za desetak dana i do kraja mjeseca će biti donesena lista. "Svaki trgovac ima različite liste nabave. Cilj vlade je da se smanji cijena potrošačke košarice", rekao je. Kazao je i kako je Hrvatska nedostatna u proizvodnji prehrambenih proizvoda, pa strani dobavljač može kalkulirati koliko će podići cijene onima koji nemaju tih proizvoda. Glavni tajnik u Atlantic grupi Ivan Mišetić je također istaknuo kako nismo samodostatni. Rekao je da moramo početi više proizvoditi lokalno jer ako je više robe iz uvoza onda nemamo sve alate da bismo time upravljali.
HOK traži ograničenje marže, a ne cijene
Član Predsjedništva Hrvatske obrtničke komore Darko Knežević rekao je da Ceh trgovaca HOK-a traži ograničavanje visine marže na proizvode, a ne krajnje cijene proizvoda. Na taj način ograničene cijene onemogućavaju konkurentnost malih trgovaca koji ne mogu imati iste nabavne cijene kao trgovački lanci, navodi se u priopćenju iz HOK-a.
Dodatno, sektor trgovine, osobito mali trgovci, pogođeni su i ograničenjem rada nedjeljom, a svaki dodatni udar otežava ugroženo poslovanje za one najmanje i najranjivije.
Podsjetio je da je Komora u nekoliko navrata Ministarstvu gospodarstva uputila zahtjev da se svakom obrtniku odnosno poduzetniku omogući da potpuno samostalno i bez ograničenja određuje radno vrijeme svojeg prodajnog objekta.
Najviše pogođenima smatraju se male obiteljske trgovine u kojim djelatnost obavlja obrtnik sam i uz pomoć članova obitelji ili uz eventualno jednu zaposlenu osobu.
Izvor: Vlada / Hina
