Vlada će danas donijeti odluku o isplati 80 eura dodatka svim umirovljenicima u Hrvatskoj, njih više od 1,2 milijuna, najavio je u srijedu premijer Plenković u izjavi medijima nakon sastanka s predsjednicom Matice umirovljenika Hrvatske Višnjom Fortunom, predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasnom A. Petrović te predsjednikom Hrvatske stranke umirovljenika Veselkom Gabričevićem. Dodao je da će isplate dodatka krenuti uoči Božića.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je i o temama o kojima je bilo riječi na današnjem sastanku parlamentarne većine. Osvrnuli su se na jučerašnju raspravu o povjerenju predsjedniku Vlade i Vladi u Hrvatskom saboru, koja je pokrenuta na inicijativu SDP-a. Zastupnice i zastupnici parlamentarne većine iskoristili su tu prigodu da ukažu na postignuća ove Vlade u tri mandata.
"Još jednom smo snažno osudili svako koruptivno ponašanje, dali bezrezervnu podršku tijelima kaznenoga progona, okrenuli stranicu i očekujemo da Irena Hrstić dobije u petak povjerenje kao nova ministrica zdravstva", istaknuo je premijer.
Upitan koliko očekuje glasova protiv SDP-ove inicijative o izglasavanju nepovjerenja Vladi, premijer je podsjetio da je bit da oni pokušaju doći do 76 glasova.
"Oni moraju doći do 76, a ja ne znam kako bi oni došli do 76 glasova. To nije realno", poručio je.
Takve su inicijative, dodao je, unaprijed osuđene na propast, a u političkom smislu one više služe kao šansa za promidžbu ideja njihovih inicijatora u cjelodnevnoj raspravi.
U petak Sabor glasuje o novoj ministrici zdravstva, proračunu, ustavnim sucima i sudjelovanju Oružanih snaga u međunarodnim misijama, osim NSATU
Razgovarali su i o imenovanju novih ustavnih sudaca. Danas popodne održat će se sastanak Odbora za Ustav, na kojem bi se trebao potvrditi politički dogovor između parlamentarne većine i oporbe u vezi izbora desetero sutkinja i sudaca. Premijer očekuje, dodao je, da se oni, ako se potvrde danas na Odboru, izaberu na glasanju u petak. U petak će se, osim o povjerenju Vladi, novoj ministrici zdravstva, proračunu i novim ustavnim sucima, glasati i o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga u međunarodnim misijama, osim o aktivnosti NSATU, kazao je premijer Plenković.
Smatraju, dodao je, kako se još nisu stekli uvjeti za glasanje o toj aktivnosti jer je očito da trebaju dodatna pojašnjenja predstavnicima oporbe kako bi razumjeli o čemu se radi.
"Većina njih, izgleda, ne razlikuje Wiesbaden od Harkiva", kazao je premijer Plenković podsjetivši da je kroz aktivnost predviđeno slanje dva hrvatska časnika za logistiku i planiranje u Wiesbaden.
Sramota je da oporba slijepo slijedi Milanovića, odbija pomoći Ukrajini i dekredibilizira Hrvatsku u NATO-u i EU
Bilo bi pametnije, istaknuo je premijer, da oni koji podržavaju sudjelovanje Hrvatske u različitim misijama, bilo kroz Ujedinjene narode, NATO ili Europsku uniju, podrže i onu koja je u ovom trenutku najrelevantnija, a to je podrška Ukrajini kroz aktivnost NSATU, na prijedlog Glavnog stožera Oružanih snaga.
Trebalo bi upitati, naglasio je, je li sramotno da Milanović, koji gura Hrvatsku pod Putinove skute, i dalje nastavlja opstruirati politiku solidarnosti i podrške Ukrajini koju Vlada daje i nastavit će je davati, i politički i gospodarski i humanitarno i vojno.
Sramota koja se ponavlja sada u drugom mandatu, da oporba slijepo, kao nojevi s glavom u pijesku, slijedi Milanovića u njegovoj istočnoj orijentaciji i proruskom djelovanju i ne želi pomoći Ukrajini, a to nisu učinili ni kroz misiju EUMAM, dekredibilizira Hrvatsku kao saveznicu NATO-a i partnera unutar Europske unije, poručio je premijer Plenković.
"Srećom, postoji Vlada i bilateralna pomoć i suradnja pa Ukrajinci znaju tko je tko, što smo uostalom i vidjeli u listopadu ove godine kada smo u Dubrovniku bili domaćin summita između Ukrajine i jugoistočne Europe, na kojem je bio i predsjednik Zelenski", dodao je.
Milanović je Hrvatskoj nanio političku sramotu, naglasio je predsjednik Vlade, jer je prvo otišao u Washington i pristao na NSATU misiju, pa onda mjesecima kasnije u Hrvatskoj krenuo opstruirati participaciju samo dva hrvatska časnika u Njemačkoj.
Pritom je Milanović suglasan sa slanjem hrvatskih vojnika u Litvu, Poljsku, Libanon, Irak i u puno sigurnosno riskantnija mjesta, dodao je.
Ne možemo ignorirati rusku agresiju na Ukrajinu i praviti se da ne postoji
S obzirom da se radi o velikoj sramoti i apsurdu za zastupnike oporbe, poručio je, daju im još vremena da se razbistre i shvate što je zapad, a što istok, što je dobro, a što zlo, što je poštivanje međunarodnoga prava, a što je njegovo kršenje. "Onaj tko ne pomaže Ukrajini svrstava se među one koji smatraju da sila jačega treba prevladati", kazao je premijer Plenković.
Ne možemo ignorirati rusku agresiju na Ukrajinu i praviti se da to ne postoji, poručio je predsjednik Vlade, jer je ona itekako relevantna za nas, za našu sigurnost, demokraciju, gospodarstvo, energetsku sigurnost, inflatorne pritiske i socijalne pritiske.
"Zato je važno da pogotovo Hrvatska, koja je bila žrtva velikosrpske Miloševićeve agresije, kaže jasno gdje je u ovako velikim globalnim i sigurnosnim izazovima", naglasio je.
Svi kandidati predloženi za ustavne suce kompetentni za kvalitetno obavljanje tog posla
Upitan je li bilo prijepora unutar vladajuće većine oko kandidata za Ustavne suce, predsjednik Vlade odgovorio je da nije te da će svi podržati sve kandidate. "Mi smo vodili diskretne konzultacije, obavili razgovore, uvažili stajališta niza aktera koji čine parlamentarnu većinu i postigli konsenzus", izvijestio je.
Za razliku od Milanovića, kazao je premijer Plenković odgovarajući na pitanje o izboru ustavnih sudaca, koji ih naziva gangsterima, glupanima, istrošenim kuhinjskim elementima i stajskim muhama, mi poštujemo instituciju Ustavnoga suda i cijenimo interes 65 pravnika koji su se javili na natječaj za deset ustavnih sudaca.
Sastavili su, dodao je, širi popis kandidata koji su bili u krugu onih koji bi prema vladajućoj većini svi mogli biti ustavni suci. Bira ih se desetero, a dogovor je, kao što je bilo i prije osam godina, da ih pet predloži vladajuća većina, a pet oporba.
Svi predloženi kandidati koji bi trebali biti izglasani u petak, kazao je premijer, su kompetentni da sa svojim stručnim znanjem i poznavanjem prava itekako kvalitetno obavljaju taj posao.
Milanovićevo jedino postignuće je verbalna agresija koju je proširio u hrvatskom političkom prostoru
Milanović u pet godina nije učinio ništa dobro za Hrvatsku iz bilo koje domene, kazao je premijer, a nema ni program za idućih pet godina, poručio je premijer govoreći o predsjedničkim izborima. "Ja ga razumijem, njemu nije lako, ja sam ga porazio 2016., porazio sam ga i kao ne-kandidata, kvazi-kandidata, cunning plan kandidata na ovim izborima u travnju i sad bi on opet htio da se natječe sa mnom. Ne, on se ne natječe sa mnom, on se natječe s drugim kandidatkinjama i kandidatima koji će u zakonskoj proceduri predati odgovarajući broj potpisa", poručio je i dodao da je Milanović prestao biti predsjednik svih hrvatskih građana u trenutku kada je došao na Glavni odbor SDP-a i sebe proglasio kandidatom na parlamentarnim izborima.
Iako taj cirkus, upozorio je, prolazi kao da se ništa nije dogodio, netko tko krši Ustav, udara na parlamentarnu demokraciju, na SOA-u, na Ustavni sud, na načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske kojeg je tri puta zatočio na Pantovčaku kako ne bi sudjelovao na sastancima Odbora za obranu, je prošlost Hrvatske.
"Hrvatskoj je dosta nečinjenja, što se tiče ovog nepostojećeg predsjednika, kao i verbalne agresije koju je proširio i koja je postala sada normalnost u hrvatskom političkom prostoru. To je jedino njegovo postignuće", poručio je predsjednik Vlade.
PVRH
