Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na trećoj sjednici trećeg saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu. Uz predsjednika Vlade bili su ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić te ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
Na početku svog govora premijer Plenković čestitao je držanom tajniku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonku Milasu i predstavnicima svih drugih resora koji predano rade godinama na nizu projekata koji jačaju identitet i položaj Hrvata izvan Hrvatske.
Našoj Vladi su Hrvati izvan Hrvatske itekako važni
Podsjetio je Vlada u svojim mandatima skoro udesetostručila proračunske linije koje omogućuju realizaciju projekata u različitim sferama aktivnosti. "Ako za nešto stavite više novaca, znači da vam je važno, a našoj Vladi su Hrvati izvan Hrvatske itekako važni", poručio je Plenković.
Najavio je daljnju podršku Hrvatima izvan Hrvatske. "Što Hrvatska bude ekonomski snažnija, a naš gospodarski rast i proračun bude omogućavao da izdvajamo više sredstava za Hrvate izvan Hrvatske, to ćemo konzistentno i kontinuirano činiti", kazao je.
Naglasio je da je Savjet Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske važan mehanizam koji daje snažan politički okvir i za konzultacije i za snimanje stanja onoga što je napravljeno godinu ranije, ali i za dogovor o onome što se mora učiniti u budućnosti. I zato, kako je rekao, taj institucionalizirali odnos države i Hrvata koji žive izvan Hrvatske daje plodove svoga rada.
Premijer se u svom obraćanju osvrnuo na trenutnu situaciju u Hrvatskoj, kao i na planove za naredno razdoblje.
Kazao je da je Vlada u trećem mandatu i da taj dugi period upravljanja Hrvatskom daje mogućnost ostvarivanja velikih strateških ciljeva, koji se, kako je rekao, ne događaju u kratkom roku. "Dulji period daje vam prigodu da zaista promijenite stvari i ostvarite ono što je dugoročno bitno za hrvatski narod", dodao je Plenković.
Politička stabilnost uvjet svakog napretka zemlje i društva
Naglasio je da se nalazimo u nevjerojatno izazovnim vremenima s puno globalnih problema, od sigurnosnih, ekonomskih, energetskih, do promjena odnosa snaga u svijetu i utjecaja tehnologije na demokraciju.
Istaknuo je političku stabilnost u Hrvatskoj izrazito važnom, kazavši da je ona condicio sine qua non svakog napretka, a osobito ekonomskog i financijskog pa i provedbe brojnih sektorskih politika i sveukupnog napretka društva.
Premijer je podsjetio da je Hrvatska ušla u Schengen i eurpodručje 1. siječnja 2023., a kasnije i u Europski stabilizacijski mehanizam te još očekuje ulazak u OECD u prvoj polovici 2026., kazavši da takvi uspjesi nisu poklonjeni i ne događaju se slučajno već su rezultat reformi, ispunjavanja kriterija i vještih vanjskopolitičkih napora.
Naglasio je da unatoč brojnim krizama koje nitko nije mogao predvidjeti, Hrvatska u mandatima ove Vlade ima 300 tisuća ljudi više koji rade, kazavši da je trenutni broj zaposlenih milijun i 730 tisuća, što je najveći broj ikada.
Hrvatski rast BDP-a u ovoj godini od 3,6 posto
Premijer je istaknuo i da će rast BDP-a ove godine biti najmanje 3,6 posto, dodavši da je to projekcija o kojoj Vlada govori već neko vrijeme.
Taj podatak, rekao je, sam po sebi ne govori mnogo, ali kada ga stavimo u kontekst Eurostatovih izvješća o širem stanju u Europskoj uniji, onda najedanput vidimo da će prosjek rasta na razini Europske unije ove godine biti 1 posto, a prosjek rasta na razini europodručja biti 0,9 posto.
"Ako ćemo mi biti gotovo izgledno više, čak i od 3,6 posto, to znači da će rast hrvatskog gospodarstva biti između tri i četiri puta brži nego prosjek Europske unije. I to je utjelovljenje naše politike hvatanja koraka s onima koji su razvijeniji od nas", naglasio je Plenković.
Predsjednik Vlade se osvrnuo i na smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, rekavši da ćemo ovu godinu završiti s 57,4 posto, podsjetivši da smo u vrijeme COVID krize bili na 86,5 posto. Naglasio je da je Hrvatska jedina država u Europskoj uniji koja je u periodu od tri godine za 30 postotnih bodova smanjila udio javnoga duga u BDP-u.
U našem smo mandatu, istaknuo je, podigli kreditni rejting Hrvatske za 5 stupnjeva, sa špekulativnog u investicijski, i sada i u razred A, što je ocijenio kao najbrže ispunjeni cilj Vladinog Programa.
Demografska revitalizacija prioritet Vlade
Premijer se u svom govoru osvrnuo i na demografske izazove s kojima se, kako je rekao, suočava cijela Europa. Dodao je da je riječ o trendu koji traje već 70 godina i strukturnom problemu hrvatskoga društva.
"Mi smo ovaj put nastojali preslikati ono što je na papiru politički prioritet s arhitekturom Vlade, tako da imamo i ministarstvo za tranziciju, digitalnu transformaciju i demografske revitalizaciju jer jedino tako možemo imati čvrste uzde u praćenju i provedbi politika koje rješavaju ta pitanja za opstanak hrvatskog naroda", pojasnio je.
Podsjetio je i na nove demografske mjere, izdvojivši pritom podizanje jednokratne potpore koju daje država za svako novorođeno dijete za sto posto, s 309 na 618 eura, a povećava se i maksimalna novčana naknada za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta.
Veliki projekti uz potporu Vlade za Hrvate izvan Hrvatske
Premijer je rekao da je o programima Vlade za Hrvate izvan Hrvatske detaljnije govorio državni tajnik Milas, kazavši nazočnima ih potiče da Vladi predlažu velike projekte.
"Vidi se da ste nešto napravili, ako ostane nešto veliko iza vas. Ako ostane Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, mi ćemo desetljećima govoriti identitetsko, kulturno pitanje hrvatskog naroda u BiH realiziralo se uz potporu hrvatske Vlade. Ako pomognemo Sveučilištu u Mostaru, da ulažemo u obrazovanje. Ako kontinuirano s 10 milijuna eura pomažemo da se financijski zaokruže potrebe KBC-a Mostar, pomažemo zdravlju", pojasnio je.
U tom kontekstu čestitao je Tomislavu Žigmanovu i Hrvatima u Vojvodini, koji su došli s idejom izgradnje Hrvatskog doma - Matice, naglasivši da je riječ o projektu koji pravi razliku. "Postavite kuću, instituciju s angažiranim ljudima, gdje narod ima za što dolaziti, okupljati se sa srcem i držati se skupa. Takve projekte će Vlada podržati. Osobito tamo gdje god smo manjina. Ali to ne isključuje Hrvate koji žive i dalje", naglasio je Plenković.
Samo na taj način, poručio je, imamo dugoročno ugrađene temelje i stabilnost da ljudi kroz te simbole osjete da je hrvatska država tu. "Niste sami, niste zaboravljeni, niste ugroženi, pripadate hrvatskom narodu", naglasio je premijer Plenković na kraju svog govora.
