U izjavi za medije nakon otvaranja izložbe Jesen u Lici u Gospiću, premijer Plenković izvijestio je da je razgovarao s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto kojoj je izrazio sućut zbog žrtava te kazao kako će Hrvatska pomoći kako god bude mogla. Najavio je i da će na povratku u Zagreb posjetiti Ogulin, kojeg su također zadesile poplave. Osvrnuo se i na najavu oporbe da neće podržati odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga u NATO-ovoj aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini, ocijenivši je vrijednom žaljenja i sramotnom.
Izrazivši žaljenje zbog ljudskih žrtava i velikih šteta nastalih uslijed katastrofalnih poplava u Bosni i Hercegovini, predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da će sve hrvatske službe, od Civilne zaštite, do vojske, policije, Crvenog križa i ostalih, pomoći toj zemlji, dodajući kako se samo čeka specifikacija što im je točno potrebno od bosanskohercegovačkih vlasti. Na povratku u Zagreb, dodao je, posjetit će Ogulin, kojeg su također zadesile poplave.
Nojevsko ponašanje oporbe u vezi s potporom Ukrajini je za žaljenje, srećom zbog Vlade je podrška toj zemlji kontinuirana i konzistentna
Osvrnuo se potom na Nacrt prijedloga odluke Hrvatskog sabora o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO-ovoj aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU), koju je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić uputio predsjedniku Zoranu Milanoviću na prethodnu suglasnost, a koju je predsjednik uskratio, a u kontekstu apela koji je jučer uputio saborskoj oporbi da taj prijedlog podrže. Upitan za komentar odluke oporbe koja, prema najavama, neće to ipak podržati premijer je ustvrdio kako je to njima na sramotu. Kako vidi, kazao je, bivši načelnik Glavnog stožera, general Hranj je glavni savjetnik SDP-a za obranu pa možda ne bi bilo loše da SDP-u pojasni da je Wiesbaden u Njemačkoj, a ne u Ukrajini.
"Kakav je kredibilitet države koja je saveznica u NATO-u zadnjih 15 godina ako u najvažnijoj krozi na europskom kontinentu nije u stanju niti dva časnika poslati ove godine, a maksimalno pet 2024., 2025. i 2026. u ovu misiju potpore NATO-a", dodao je premijer Plenković pojasnivši da, ako oporba bude protiv, neće biti dvotrećinske većine i time će se Hrvatska svrstati uz Mađarsku.
Dodao je kako "razumije" Orbana koji ima "deal" s Putinom pa ima jeftin plin i jeftinu naftu. "Zanima me koji deal s Putinom ima Milanović", upitao je naglasivši kako tu hrvatskog nacionalnog interesa nema, već ima samo velike štete. Stoga je i to "nojevsko" ponašanje SDP-ovaca više za žaljenje.
Hrvatska bi, kao zemlja koja je bila žrtva velikosrpske Miloševićeve agresije, trebala biti prva koja ima refleks solidarnosti.
"Srećom, u Hrvatskoj postoji hrvatska Vlada, HDZ i naši partneri, i zato je podrška Ukrajini stalna, kontinuirana i konzistentna i bit će takva i u budućnosti", naglasio je i dodao kako je zahvaljujući Vladi Hrvatska dosad uputila Ukrajini oko 300 milijuna eura pomoći te ogromnu vojnu potporu.
Milanović na summitu NATO-a šutio i prihvatio deklaraciju, a sada ovdje glumata
Dodao je da je Milanović na summitu u Washingtonu u povodu 75. godišnjice NATO saveza "šutio" i prihvatio deklaraciju, kojom je prihvatio obvezu. "Mi koji to prihvaćamo s njim ili bez njega želimo to provesti i onda on dođe ovdje i glumata", kazao je premijer.
Te obmane i laži zabrinjavajuće su za zdrav razum u Hrvatskoj i za objektivno informiranje, upozorio je, izrazivši nezadovoljstvo time što portali o tome izvještavaju kao o sukobu o "slanju vojnika u Ukrajinu", što je potpuno neistinito i krivo.
Ta se potporna misija, ponovo je naglasio, odvija na teritoriju NATO-a, a nit je Ukrajina članica NATO-a nit je Wiesbaden u Ukrajini.
"Takvo bezobrazno i zlonamjerno dezinformiranje hrvatske javnosti je dio hibridnog rata s kojim imamo problem cijelo ovo vrijeme u informacijskom prostoru, a imaju ga i druge članice Europske unije", ustvrdio je.
Zabrinjavajući trend polupismene zrelosti u političkom smislu koja nažalost dobiva demokratsku legitimaciju na izborima
U Hrvatskoj je, dodao je, došla nova generacija stranaka i političara koja nikakve veze nema s ulaskom Hrvatske u NATO i EU. Njihov stupanj identifikacije s tim postignućima ravan je lanjskom snijegu, kazao je premijer Plenković.
"Nit su se trudili, nit su lobirali, nit su radili reforme, ništa, ne zanima ih i misle da je to došlo samo po sebi", dodao je istaknuvši da se radi o zabrinjavajućem trendu jedne, u političkom smislu, polupismene zrelosti ekipe koja je danas na političkoj sceni i nažalost dobiva demokratsku legitimaciju na izborima, a ne zna geografiju.
Za razliku od Milanovića, dodao je, on je tri puta posjetio Ukrajinu od kad je krenula ruska agresija 24. 2. 2022. "On će reći ovako, otprilike, je, Rusija je agresor, Ukrajini treba pomoći, ali ne mi. Pa što je to?", upitao je premijer upozorivši da ne smijemo na to pristati u Hrvatskoj. Očekivao je, kaže, da će brojni analitičari Milanoviću poručiti kako ga nije sram, jer em neće pomoći žrtvi, em laže. Međutim, ništa od toga. "Hrvatski eter će reći: evo, opet se svađaju. Sramota!", poručio je istaknuvši da su ljudi vani koji znaju hrvatski i prate naš medijski prostor konsternirani.
Unaprijedili smo položaj umirovljenika
Premijer je upitan i što misli o novim prosvjedima koje najavljuju umirovljenici. "Kada je Milivoj Šipka prije par godina bio sa mnom na listi za Europski parlament, s toliko je srca, energije, žara i ljubavi govorio o meni i drugim kandidatima iz HDZ-a, da sam mislio da je žešći HDZ-ovac nego mi", ustvrdio je Plenković. Sada, dodao je, kada je s nama u koaliciji HSU, on bi nešto drugo. Na pitanje ima li sredstava za povećanje mirovina, Plenković je podsjetio da je prosječna mirovina u dva dosadašnja Vladina mandata narasla 74 posto. "Najvažnije mi je da smo podigli ekonomski i socijalni standard građana", poručio je istaknuvši da je i položaj umirovljenika danas bolji.
Naglasio je da je obiteljska mirovina povećana 10 posto, da je Vlada vratila 10 posto mirovina po posebnim propisima te je podignuta minimalna mirovina. Naveo je i najveću indeksaciju mirovina ikad te devet paketa pomoći vrijednih 615 milijuna eura.
PVRH
