Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je Uljanik privatna kompanija i da je odgovornost za njezino poslovanje na Upravi, a da će Vlada sve učiniti da pomogne, ali u okviru zakonskih propisa.
Otvarajući današnju sjednicu Vlade, prvu nakon ljetne stanke, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na niz aktivnosti tijekom kolovoza te na aktualne političke i gospodarske teme.
Govoreći o proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, izrazio je zadovoljstvo što je ona obilježena u suradnji i partnerstvu s Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama te drugim međunarodnim gostima.
Također, dodao je, tijekom kolovoza brojni su ministri prisustvovali drugim kulturnim manifestacijama kao što su Sinjska alka, Maraton lađa i Trka na prstenac.
Posljedice nedemokratskih režima osjećaju se i danas
Danas se obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, a predsjednik Vlade Plenković podsjetio je da je riječ o danu koji je utvrđen Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008. a potvrđen je Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. Hrvatski sabor 2011. proglasio je 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i u Hrvatskoj.
„Ti su režimi u Hrvatskoj i ostalim europskim zemljama doveli do brojnih tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava, temeljnih sloboda, progona i likvidacija političkih neistomišljenika. Zbog težine i opsega takvih nepravdi i zločina, posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju se nažalost i danas“, poručio je Plenković.
Jutros je tim povodom izaslanstvo Vlade, predvođeno predsjednikom Vlade, na Mirogoju zapalilo svijeće, dok ministar Bošnjaković danas sudjeluje na memorijalnoj konferenciji o žrtvama totalitarnih sustava u Tallinnu u Estoniji, a izaslanici predsjednika Vlade položit će vijence i u Macelju i na Golom Otoku.
Odlični rezultati turističke sezone
Osvrnuo se i na dosadašnje rezultate turističke sezone, koje je ocijenio izrazito ohrabrujućima te dodao kako se očekuju odlični rezultati i u post sezoni.
„Prema svim pokazateljima, ona će biti bolja od lanjske, koja je bila rekordna“, naglasio je. Izvijestio je da dosadašnji pokazatelji govore o rastu u dolascima od 5%, u noćenjima 4%, odnosno preko 14,5 milijuna turista i 81 milijun noćenja.
Dodao je kako su ove godine investicije u turizmu povećane s lanjskih 840 milijuna na otprilike milijardu eura.
„Riječ je o održivom konceptu hrvatskoga turizma s povećavanjem investicija u kvalitetu usluge, kako bismo i dalje bili jedna od ključnih mediteranskih destinacija“, poručio je.
Zahvalivši i čestitavši svim djelatnicima u turističkom sektoru na uspješnoj sezoni, najavio je da će se u vrijeme Dana hrvatskog turizma na otoku Hvaru održati sjednica Vlade.
Ove godine 98% manje opožarene površine nego lani
Ranije ovoga tjedna predsjednik Vlade posjetio je s ministrima Krstičevićem i Božinovićem Centar za koordinaciju, vođenje i gašenje požara na priobalju u Divuljama.
„Obavili smo sastanak u novom središtu gdje se u sinergiji vojske, policije, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i vatrogasne zajednice, na bitno unaprjeđeni način nakon prošle protupožarne sezone, bavi koordinacijom gašenja požara ipraćenjem mogućih rizika. Centar u Divuljama zaista je na visokoj razini i učinkovit je, a podaci su izrazito ohrabrujući“, istaknuo je predsjednik Vlade.
Naveo je podatak da je ove godine čak 98% hektara manje opožarene površine nego lani. Dok je prošle godine bilo ukupno 3682 požara, ove godine do danas ih je bilo 1049, što je 75 posto manje. Zahvalio je pritom svima, a prije svega vatrogascima, pilotima kanadera i air traktora, policajcima, vojnicima i pripadnicima civilne zaštite, HGSS-a i Crvenog križa, na angažmanu u gašenju požara.
Izrazio je zadovoljstvo novim Vladinim programom i financijskim sredstvima koja su uložena te unaprjeđenjem tehničkih sposobnosti i boljom umreženosti svih službi.
„Svi segmenti sustava Domovinske sigurnosti u sprječavanju i gašenju požara ove su se godine pokazali izrazito funkcionalnima, što se već sada vidi na rezultatima“, poručio je.
Vladino jamstvo u siječnju Uljaniku omogućilo funkcioniranje
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na trenutnu situaciju u Uljaniku i 3. Maju. Podsjetio je da je Vlada još u siječnju ove godine, u dogovoru s Europskom komisijom, dala jamstvo u iznosu od više od 700 milijuna kuna za kredit za sanaciju poslovanja. To je jamstvo omogućilo Uljaniku funkcioniranje u proteklih sedam mjeseci.
„Riječ je o privatnoj kompaniji u kojoj je odgovornost za njezino poslovanje prije svega na Upravi. Želimo da se sve ono što će se moći učiniti kako bi se pomoglo radnicima i samoj kompaniji bude prije svega u skladu s hrvatskim propisima, ali isto tako da bude u skladu i sa, za nas obvezujućim, europskim propisima o državnim potporama“, poručio je predsjednik Vlade.
Naglasio je da su pomorstvo i brodogradnja važni za Hrvatsku. Istaknuvši njihovu dugu tradiciju, podsjetio je da je Hrvatska osamdesetih godina 20. stoljeća bila na trećem mjestu po proizvodnji na svjetskoj ljestvici najvećih proizvođača brodova, dok smo danas na svjetskoj ljestvici brodograđevne proizvodnje otprilike deseti. Dodao je da je zbog svoje specifičnosti i složenosti gradnje brodova značajan dio hrvatske industrije, posebno malih i srednjih poduzeća, podugovorima direktno vezan za brodogradnju.
Od samostalnosti do danas 31,3 milijarde kuna za brodogradnju
Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je kako je tijekom razdoblja od stjecanja
samostalnosti do danas brodogradnja sanirana s 31,3 milijarde kuna. Naveo je i da je uoči stupanja u članstvo Hrvatske u Europskoj uniji započeo veliki proces restrukturiranja hrvatske brodogradnje, kada je došlo i do promjene strukture vlasništva brodogradilišta u Splitu i 3. Maja, dok je Uljanik tada bilo jedno od rijetkih brodogradilišta koje nije bilo u poteškoćama.
Podsjetio je i da je s krajem 2017. godine okončano razdoblje dozvoljenih državnih potpora na ime doprinosa restrukturiranja.
Najavio je razgovore s članovima Uprave Uljanika i izabranog strateškog partnera u kojima će se vidjeti kakve su mogućnosti iznalaženja sredstava za isplate plaća, ali vodeći računa o održivosti predloženoga programa restrukturiranja u dijalogu s Europskom komisijom.
Predsjednik Vlade u Berlinu s kancelarkom Merkel
Od ostalih tema istaknuo je da se danas i sutra održava redovita godišnja Konferencija hrvatskih veleposlanika i generalnih konzula, ocijenivši takve sastanke važnim za koherentnu vanjsku politiku u brzo mijenjajućim globalnim odnosima. Najavio je da početkom sljedećeg tjedna odlazi u posjet Saveznoj Republici Njemačkoj, gdje će se u Berlinu sastati sa saveznom kancelarkom Angelom Merkel.
