Na početku nove sjednice Hrvatskog sabora, predsjednik Vlade Andrej Plenković podnio je Izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća u razdoblju od siječnja do srpnja ove godine, naglasivši pritom da su glavne aktivnosti bile usmjerene na europske izbore u lipnju i izrazivši zadovoljstvo što će Hrvatska s portfeljem za Mediteran u novom sazivu Europske komisije biti dio ne samo suradnje sa zemljama Sredozemlja, već i sprječavanja nezakonitih migracija.
Novi saziv Europskog parlamenta počeo je s radom 15. srpnja, a u tijeku je proces uspostavljanja i priprema nove Europske komisije. Što se Hrvatske tiče, rezultati europskih izbora na kojima je vladajuća stranka dobila šest od dvanaest mandata, pokazuju visoki stupanj potvrde onoga što je Vlada radila na europskom planu u prva dva mandata, a tu se ističu ulazak u šengenski prostor i europodručje, Europski stabilizacijski mehanizam, instrument EU iduće generacije, Nacionalni program reformi te brojni projekti koji se realiziraju kroz sedmogodišnji proračunski okvir i kroz Fond solidarnosti.
''Kada je riječ o Europskoj komisiji, dobro je politički da Ursula von der Leyen ide u drugi mandat. Jako je dobro poznajemo. Sve važne strateške projekte koje je Hrvatska imala, ona je podržala, kao i njena prva Komisija, siguran sam da će tako i druga, rekao je premijer, dodavši da će Hrvatskoj u novoj Komisiji pripasti važan portfelj za koji će biti zadužena Dubravka Šuica koja nastavlja u drugom mandatu sa izmijenjenim portfeljem, onim za Sredozemlje.
''Portfelj za Sredozemlje bio je jedan od prioriteta u predstavljanju političkih smjernica Komisije u srpnju što znači da ćemo, s obzirom na okolnosti i na važnost ove teme, biti dionici najvažnijih tema koje su bitne za budućnost Europe. To nije samo suradnja sa zemljama Sredozemlja, na sjeveru Afrike ili na Bliskom istoku, nego su to i pitanja sprječavanja nezakonitih migracija i pitanja bolje povezanosti gospodarstva, kulturne i znanstvene suradnje i u konačnici političko-sigurnosne teme s obzirom na rat koji i dalje bukti između Izraela i Hamasa, ali i sve ostale regionalne prijetnje sigurnosti'', kazao je premijer.
Snažna europska potpora Ukrajini
Neizbježne teme na sastancima Europskog vijeća bili su sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku, a dominiralo je pitanje potpore Ukrajini. U siječnju je najvažnije pitanje bio dogovor o tome da se Ukrajinu podupre sa dodatnih 50 mlrd eura u kontekstu revizije Višegodišnjeg financijskog okvira i to za razdoblje od 4 godine, do kraja ove financijske perspektive.
''To u biti znači milijarda eura mjesečno se izdvaja za Ukrajinu kao žrtvu ruske agresije i Hrvatska je to podržala. S nacionalnog aspekta, također je važno ponoviti da smo mi do sada Ukrajini u zadnje dvije i pol godine pomogli s otprilike 300 milijuna eura različite pomoći, od čega je najveća vojna pomoć, a tu su još i brojni drugi oblici čime smo pokazali našu solidarnost prijateljskom ukrajinskom narodu'', istaknuo je Plenković.
Dodao je kako je Hrvatska svoju snažna potpora Ukrajini, u smislu političke vidljivosti, pokazala i kada je Hrvatski sabor prije dvije godine bio domaćin prvog parlamentarnog summita Krimske platforme, te prošle godine kada je Vlada bila domaćin donatorskoj konferenciji za razminiranje Ukrajine, dok će u listopadu u Dubrovniku biti održan sastanak na vrhu između Ukrajine i zemalja jugoistoka Europe na kojem će sudjelovati i ukrajinski predsjednik Zelenski.
Što se tiče Bliskoga istoka, premijer je ponovio da je Hrvatska tu pokazala vrlo principijelan stav, da je osudila smo teroristički napad Hamasa 7. listopada prošle godine, ali i u više navrata kasnije apelirala na nedopustivost brojnih nevinih civilnih žrtava na području Gaze, te uputila i odgovarajuću humanitarnu pomoć za civilno stanovništvo Gaze. ''O tome smo govorili na svakom od ovih sastanaka i podržali koncept o dvije države koji je principijelan hrvatski stav već niz godina'', poručio je.
Hrvatska se na Europskom vijeću najviše zauzela i diplomatski angažirala za BiH
Na Europskom se vijeću također raspravljalo i pitanju jugoistoka Europe. Za Hrvatsku je ključno pitanje bilo osigurati da šefovi država i vlada u ožujku odobre i usvoje zaključke koji su se odnosili na Bosnu i Hercegovinu i na odluku o otvaranju pristupnih pregovora o čemu su postojale ogromne rezerve među brojnim članicama.
''Naš je politički cilj bio da Hrvatska bude predvodnik u smislu političke aktivnosti da uvjerimo sve one članice koje nisu bile sigurne da je BiH ispunila kriterije i stoga smo nakon Europskoga vijeća u prosincu prošle godine, kada su donesene odluke vezane za neke druge zemlje o otvaranju pregovora, odučili pokrenuti veliku političku i diplomatsku akciju na najvišoj razini'', istaknuo je.
Premijer Plenković je zajedno s Ursulom von der Leyen i tadašnjim nizozemskim premijerom Markom Rutteom bio u posjetu Sarajevu u siječnju, kako bi Komisija, koja radi preporuku, i Nizozemska, kao najskeptičnija i najrezerviranija članica u tom trenutku, te Hrvatska kao najveći prijatelj, partner i saveznik BiH došli zajedno u Sarajevo i razgovarali s predstavnicima institucija BiH. Taj je posjet urodio plodom, kazao je Plenković, jer je potom Nizozemska postupno skinula svoje rezerve, a Europska komisija objavila novo, posebno izvješće samo za BiH kojim je podržala otvaranje pregovora.
''Na europskoj razini, uz hrvatsko vodstvo i najveće zalaganje, donijeli smo ključnu odluku koja je honorirala reformske napore u BiH na razini Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine i otvorila prostor političkim strankama i institucijama u BiH da nastave s reformskim aktivnostima kako bi oni lovili korak s onim zemljama koje su poodmakle u procesu pristupnih pregovora'', ustvrdio je Plenković dodavši da je BiH sada u poziciji nastaviti nužne reforme, koje kao preduvjet imaju politički dogovor unutar same BiH što podrazumijeva niz zakonskih prijedloga i ključnih tema koje su posebno važne za ravnopravnost konstitutivnih naroda.
Konkurentnost europskog gospodarstva
Plenković je izvijestio da je među ostalim važnim temama na dnevnom redu Europskog vijeća bilo i kako povećati konkurentnost europskog gospodarstva i očuvati EU kao relevantnog globalnog aktera.
Razgovaralo se o rješavanju preostalih tema u kriznom procesu iz protekle tri i pol godine - odgovoru Europske unije na pandemiju Covida kroz instrument EU iduće generacije, te odgovoru na posljedice ruske agresije na Ukrajinu, prije svega kroz rast cijena energenata. Donesene su zajedničke mjere koje su dale pravni i politički okvir da države na nacionalnoj razini mogu intervenirati i osigurati ekonomsku sigurnost, ne samo u pogledu opskrbe energentima, koja u Hrvatskoj nikada nije došla u pitanje, nego i u pogledu priuštivosti cijene energenata.
''Te su mjere osigurale pretpostavke za dinamično hrvatsko gospodarstvo u proteklih nekoliko godina, što svjedoči i vrlo snažan gospodarski rast koji bi ove godine trebao biti oko 3,5 posto uz smanjenje stope inflacije, uz uravnotežen proračun, smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u koji bi po prvi puta trebao biti ispod 60 posto na kraju ove godine, čime ispunjavamo kriterije iz Maastrichta, ali jednako tako pokazujemo konzistentnost smjera naše politike koja je zaokružena i cjelovita'', kazao je Plenković te podsjetio da je i zadnje izvješće agencije Standard and Poor's, kojim je kreditni rejting Hrvatske prvi put podignut na razinu A- s pozitivnim izgledima, a što je u skali kreditnog rejtniga kvalitetna razina investicijskog rejtinga, potvrda da je Vlada vodila zaokruženu politiku koja je postupno dizala hrvatsku ekonomsku i financijsku reputaciju na međunarodnoj razini.
Osvrnuo se i na izvješća koja su podnijela dva bivša talijanska premijera, Enrico Letta i Mario Draghi. Letta je izvijestio o koristima jedinstvenog tržišta, kako ga osuvremeniti, prilagoditi, kako te četiri slobode nadgraditi u aktivnostima Europske unije, dok je Draghi dugoročnu konkurentnost gospodarstva suprotstavio trendovima koji postoje u SAD-u i Kini te iznio razmišljanja o tome kako napraviti investicije i reforme koje će europsko gospodarstvo učiniti konkurentnim.
''Cijela politika na razini EU u zadnje dvije godine, kad je riječ o odnosu sa SAD-om, bazira se na odgovoru na njihov zakon o smanjenju inflacije koji je jedan protekcionistički mehanizam za američko gospodarstvo i pri čemu su sve članice EU nastojale pronaći adekvatan odgovor koji se najčešće formulira u strateškoj autonomiji europskoga gospodarstva'', poručio je premijer.
Rast u pogledu prosječne razvijenosti
U idućih pet godina, kazao je, govorit će se kako da Europska unija ostane relevantan globalni akter i kako da potvrdi svoju ekonomsku snagu s obzirom na razvoj situacije u drugim dijelovima svijeta.
"I zato je za Hrvatsku posebno važno da su sve naše aktivnosti u širem globalnom, pa i europskom kontekstu usmjerene na politiku lovljenja koraka s onima koji su bili ispred nas u pogledu integracijskog procesa, investicija, jačanja institucija i otvaranja svog gospodarstva stranim ulagačima", rekao je Plenković.
Istaknuo je da Hrvatska raste u pogledu prosječne razvijenosti u odnosu na druge članice Europske unije, podsjetivši da smo od 62 posto u 2016. godini sada dosegli 76 posto prosjeka razvijenosti EU-a, što znači, kako je rekao, da nam je u osam godina BDP narastao sa 47 na 76 milijardi eura.
Plenković je kazao da je procjena Ministarstva financija da će nam apsolutni BDP na kraju 2024. doći na otprilike 84 milijarde eura, naglasivši da je cilj da do 2028. Hrvatska dosegne 82 posto prosječne razvijenosti Europske unije.
"Ti su podaci ohrabrujući i imperativ su reformskog zamaha i ulaganja", rekao je Plenković, podsjetivši na trenutnu situaciju na hrvatskom tržištu rada gdje je milijun i 747 tisuća zaposlenih i 83 tisuće nezaposlenih.
Po provedbi Ciljeva održivog razvoja na osmom smo mjestu
Kao jednu od tema Europskoga vijeća naveo i zelenu tranziciju, koju je predsjednik Vlade povezao s ciljevima održivog razvoja.
Kazao je da su ciljevi održivog razvoja globalni ciljevi koje je Hrvatska preuzela na razini Ujedinjenih naroda, te se po provedbi tih ciljeva, nalazimo na osmom mjestu od 193 države.
''To znači da smo u naše politike na nacionalnoj razini direktno uključili sve ove ambicije koje smo preuzeli na globalnoj razini i tu je posebno važan efekt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti gdje je Hrvatska među zemljama koje najbrže i najučinkovitije ispunjavaju postavljene indikatore, sve smo ih ispunili u roku i prvi smo ili drugi po kriteriju apsorpcije, što je ogroman iskorak za Hrvatsku koja je ipak samo jedanaest godina u članstvu'', naveo je Plenković.
Ono što je pred nama, najavio je, uz teme konkurentnosti i proširenja, bit će nastavak rasprava o sigurnosnoj situaciji u Europi i o pitanju nezakonitih migracija s obzirom da nema ni jedne druge teme koja je toliko prostora i vremena zauzela na nacionalnim razinama kao što je to pitanje suzbijanja nezakonitih migracija koje utječe na svakodnevni život, od sigurnosti do pitanja tržišta rada i ozračja u pojedinim zemljama.
Hrvatska na četiri transeuropska prometna koridora
Jednako tako, vodit će se računa i o pitanju prometa. Napravljeni su važne napore pri reviziji cijele regulative o transeuropskim prometnim mrežama gdje je Hrvatska, zahvaljujući angažmanu Vlade, jedina uz Njemačku na četiri transeuropska prometna koridora koji omogućuju da imamo pravnu podlogu za financiranje brojnih infrastrukturnih prometnih projekata. ''Ono što je nama bio najvažniji politički cilj jest da uvrstimo Dalmaciju u te prometne koridore što prije nije bio slučaj'', ustvrdio je premijer.
Osvrnuo se i na europsku političku suradnju s Velikom Britanijom kazavši da je tamo vidno promijenjen pogled nove britanske vlade prema odnosima s EU, koja želi biti na jedan iskreniji i ozbiljniji način ponovo angažirana na europskom planu, što se već osjeti u posljednjih nekoliko tjedana.
Na Europskom vijeću u lipnju usvojen je i novi Strateški plan EU za razdoblje od 2024. do 2029. koji predstavlja hodogram najvažnijih političkih tema o kojima će se raspravljati. Plenković smatra da je to razdoblje posebno važno za Hrvatsku koja će 2029. godine, nakon dvije pune financijske perspektive iz sebe, napraviti pravi rezime o tome što se učinilo u razvojnom pogledu, koliko smo brzo ulovili korak s onima koji su ispred nas, kakve su nam institucije i gospodarstvo, infrastruktura, tržište rada, koliko smo privlačni ulagačima, koliko su nam pouzdane javne financije, koliko nam je aktivno tržište kapitala. U tom kontekstu spomenuo je izdavanje državnih obveznica i trezorskih zapisa koje je pokazalo veliko povjerenje hrvatskih ulagača u smjer Vladine politike.
''U takvim okolnostima mislim da je prigoda da što više pokušamo kao politički akteri, osobito kroz rasprave u Saboru, držati konsenzus u temeljnim okvirima naše zajedničke europske politike, jer 11 od 12 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu je podržalo novu Europsku komisiju i to znači da na europskoj razini imamo jedan zajednički nazivnik o smjeru razvoja i želji što da zajednički učinimo u sljedećih nekoliko godina, a prilike su sve na našoj strani'', zaključio je predsjednik Vlade.
PVRH
