Premijer Plenković naglasio je da je 11 godina članstva uvelike promijenilo Hrvatsku nabolje. Podsjetio je i na ostvarena strateška postignuća - ulazak naše zemlje u Schengenski prostor, europodručje i Europski stabilizacijski mehanizam. Kazao je da cilj ostaje i ulazak u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i da bi Hrvatska u proljeće 2026. mogla zaokružiti sve bitne međunarodne ambicije.
U povodu obilježavanja 11. obljetnice hrvatskog članstva u Europskoj uniji, predsjednik Vlade Andrej Plenković bio je domaćin večerašnjeg svečanog primanja u Banskim dvorima.
Poželjevši dobrodošlicu uzvanicima, premijer Plenković je u prigodnom govoru naglasio da je 11 godina članstva uvelike promijenilo Hrvatsku nabolje u pogledu, kako je rekao, načina kvalitete života hrvatskih građana, jačanja hrvatskog gospodarstva, snaženja hrvatskih institucija, dizanja standarda, rasta plaća i mirovina te rasta bruto društvenoga proizvoda.
Sa 62 posto prosječne razvijenosti Europske unije došli smo na 76
U dva prethodna Vladina mandata, kazao je, došli smo sa 62 posto prosječne razvijenosti Europske unije na 76 posto.
Podsjetio je na visoku stopu rasta u prvom kvartalu ove godine od 3,9 posto, što je drugi najviši rast u Europskoj uniji nakon Malte, dodavši da će po našim procjenama, ali i procjenama brojnih međunarodnih organizacija i financijskih institucija, rast BDP-a biti od 3 do 3,5 posto.
Takav rast, kazao je, za Hrvatsku znači tri do četiri puta brži rast od prosjeka Unije i eurozone, odnosno brže lovljenje koraka s onim zemljama poput Mađarske, koja je u Uniji 20 godina.
Premijer je podsjetio i da su u prethodna dva mandata ostvarena strateška postignuća - ulazak naše zemlje u Schengenski prostor, europodručje i Europski stabilizacijski mehanizam. Istaknuo je i agilan pristup korištenju instrumenta "EU iduće generacije", potpunu apsorpcija prve financijske perspektive te aktivan angažman u drugoj financijskoj perspektivi.
Dodao je i kako sada, nakon 11 godina članstva, naše institucije, akteri i tijela imaju određenu rutinu i znanja koja su im nedostala u početku te kako je mehanizam participacije u europskom suodlučivanju dignut na višu razinu.
Hrvatska spremna dati svoj doprinos miru i sigurnosti
Istodobno, kazao je, Hrvatska, Europa i svijet suočeni su s ogromnim velikim izazovima sigurnosnog, ekonomskog, socijalnog i energetskog karaktera, naglasivši da se zajednički moraju tražiti rješenja za ta pitanja.
"Hrvatska je spremna dati svoj doprinos, prije svega doprinos miru, sigurnosti, gospodarskom razvoju, ali iznad svega doprinos poštovanju međunarodnoga prava", poručio je Plenković. Pritom je istaknuo hrvatsku osudu ruske agresije na Ukrajinu, ali i zainteresiranost naše zemlje za stabilnost na Bliskom istoku u kontekstu rata između Izraela i Hamasa.
Rekao je da Hrvatska želi dati svoj doprinos i u jačanju sigurnosti njezinih granica i sprječavanju krijumčarskih skupina.
"Posljedice velike migrantske krize 2015. i 2016. vide se i danas, primjerice na nedavnim europskim izborima i osjećat će se i dalje. Zato ta potencijalna velika žarišta nezadovoljstva među europskim narodima moramo kao politički odgovorni ljudi rješavati na način koji je najbolji, najsigurniji, najprimjereniji i koji će održati naš način života, gospodarstvo i sigurnost", istaknuo je Plenković.
Cilj je ulazak u OECD u proljeće 2026.
Naša treća vlada, poručio je, bit će otvorena za suradnju te ćemo nastojati život u Hrvatskoj učiniti još boljim.
Kazao je da cilj ostaje i ulazak u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i da bi Hrvatska u proljeće 2026. mogla zaokružiti sve bitne međunarodne ambicije.
