Konačnim prijedlogom zakona o hrvatskom jeziku, koji je Vlada uputila u saborsku proceduru, propisuje se službena uporaba hrvatskoga jezika, uređuje osnivanje Vijeća za hrvatski jezik, kao i izrada Nacionalnog plana hrvatske jezične politike. Premijer Plenković naglasio je da se ovim zakonom potvrđuje da je hrvatski jezik službeni jezik u Hrvatskoj i jedan od službenih jezika Europske unije, kao i to da je u svojoj ukupnosti i cjelovitosti temeljna sastavnica hrvatskoga identiteta i kulture. "Na taj način ćemo poslati jednu povijesnu poruku prema ljudima koji su se zalagali za hrvatski jezik generacijama ranije", istaknuo je. Saboru je upućen i Prijedlog Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, a koji se odnosi na rješavanje problematike zaštićenih najmoprimaca koji borave u privatnom vlasništvu. Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved na današnjoj je sjednici Vlade istaknuo poduzete napore u području obnove i izgradnje elektroenergetske mreže u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Program obnove Banovine nakon potresa uključivao je sanaciju i ponovnu izgradnju elektroenergetske mreže, uz snažan naglasak na širenje i dostupnost novim korisnicima, te ugradnju najmodernije prijenosne i distribucijske opreme.
U izgradnju elektroenergetske mreže na Banovini uloženo gotovo 28 milijuna eura
U izgradnju i modernizaciju elektroenergetske mreže uloženo je gotovo 28 milijuna eura. Tako je na području Elektre Sisak postavljeno 213 novih transformatorskih stanica.
Uz to, sanirano je šest srednjenaponskih dalekovoda, izvršena je sanacija 38 niskonaponskih mreža, izgrađeno 18 zamjenskih srednjenaponskih kabela i zamijenjen je energetski transformator u trafostanici u Glini, a priključeno je i premješteno više od 2400 kućnih priključaka.
U potpori obnove stambenih objekata, također je osigurano priključenje novih kućnih priključaka za stanove u izgradnji. Ministar Medved je naglasio da je kao najzahtjevniji projekt, izvršena zamjena trafostanice u Petrinji, odnosno ugrađena je potpuno nova stanica, što je najveća kapitalna investicija Hrvatske elektroprivrede na području Sisačko-moslavačke županije, ukupne vrijednosti veće od 7 milijuna i 850 tisuća eura.
Realizacijom ovog projekta, omogućit će se korištenje električne energije za čak 11 tisuća korisnika na području Petrinje i okolnih mjesta.
Sve navedene mjere i aktivnosti su pokazatelj sustavnog pristupa u obnovi i revitalizaciji Banovine, a s njima ćemo nastaviti i u ovoj godini, zaključio je Medved.
Konstrukcijska obnova sedam višestambenih zgrada na području Zagreba
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić podsjetio je da je sukladno Programu mjera i Zakona o obnovi, 31. prosinca 2023. istekao rok za predaju zahtjeva za obnovu zgrada na području zagrebačkog i petrinjskog potresa. Od prvog dana stupanja na snagu Zakona o obnovi te do zadnjeg dana prošle godine podneseno je 36 tisuća i 932 zahtjeva za obnovu, a odnose se na 24.751 lokaciju.
Bačić je izvijestio i da je završena obnova na 11 tisuća i 192 objekata, a u ovom trenutku otvoreno je 1.490 gradilišta, a u nabavi je novih 1.516 lokacija.
Podsjetio je da je trenutno najveći izazov to što nema dovoljno zainteresiranih građevinskih tvrtki na ovako veliki broj gradilišta ili su im ponude značajno iznad projektantskih cijena. Usprkos tome, dodao je, mi održavamo dinamiku novih gradilišta, uzevši za primjer konstrukcijsku obnovu sedam višestambenih zgrada s ukupno sto stanova na području zagrebačkog Donjeg grada.
Ministar je istaknuo i da je zainteresiranost sugrađana za samoobnovu i dalje velik, dodavši da su odobrena 484 takva zahtjeva, za koje je isplaćeno više od 36 milijuna eura.
Najavio je da se 30. i 31. siječnja kreće s otvaranjem sedam gradilišta višestambenih zgrada, s 133 nova stana na području Siska, od ukupno 36, koliko ih je planirano na području Sisačko-moslavačke županije.
Konačni prijedlog zakona o hrvatskom jeziku upućen u Hrvatski sabor
Konačnim prijedlogom zakona o hrvatskom jeziku, koji je Vlada uputila u saborsku proceduru, propisuje se službena uporaba hrvatskoga jezika, uređuje osnivanje Vijeća za hrvatski jezik, kao i izrada Nacionalnog plana hrvatske jezične politike.
Premijer Plenković naglasio je da se taj zakon dugo čekao u hrvatskoj javnosti i dodao da se njime prvi put u povijesti uređuje pitanje službene i javne uporabe hrvatskog jezika.
„S obzirom na to da je nacionalni jezik nematerijalno kulturno dobro, te obilježje identiteta i nacionalne pripadnosti, o jeziku se potrebno skrbiti na odgovarajući način sustavno i stručno, a to uključuje osiguranje pravnih temelja za njegovu uporabu i razvoj te promicanje kulture jezika“, poručio je Plenković.
Osvrnuo se i na saborsku raspravu tijekom prvog čitanja zakona, odnosno na one koji su problematizirali donošenje toga zakona, kao i vremenski trenutak donošenja, poručivši im da se zakon donosi u pravo vrijeme.
Pritom je premijer posebno istaknuo da su hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni statusom hrvatskog jezika, rječnicima i pravopisima bivše države, u ožujku 1967. godine objavili Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, uz napomenu kako vjeruje da će se upravo do ožujka predloženi zakon raspraviti i izglasati u Saboru, kao znak poštovanja prema hrvatskim jezikoslovcima koji su zbog svog djelovanja pretrpjeli i profesionalne i osobne posljedice.
Obveznici službene uporabe hrvatskoga jezika su tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti, odnosno sva javnopravna tijela u Hrvatskoj.
Poruka ljudima koji su se generacijama zalagali za hrvatski jezik
Ovim zakonom se potvrđuje da je hrvatski jezik službeni jezik u Hrvatskoj i jedan od službenih jezika Europske unije, kao i to da je u svojoj ukupnosti i cjelovitosti temeljna sastavnica hrvatskoga identiteta i hrvatske kulture.
"Na taj način ćemo poslati jednu povijesnu poruku prema ljudima koji su se zalagali za hrvatski jezik generacijama ranije", dodao je premijer.
Definira se i što sve obuhvaća pojam hrvatski jezik i koje su posebnosti hrvatskoga jezika, njegova trodioba na tri ravnopravna narječja, čakavsko, kajkavsko i štokavsko, te područje primjene hrvatskoga jezika.
Predstavljajući Konačni prijedlog zakona, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je da se njime propisuje i obveza Vlade da skrbi o zaštiti i osiguranju slobode uporabe hrvatskoga jezika, što uključuje osiguranje pravnih temelja za njegovu uporabu i razvoj te promicanje kulture hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi, a što Vlada namjerava osigurati tim zakonskim rješenjem.
Propisuje se i da će Vlada osigurati izradu Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike radi očuvanja društvene uloge i pravnoga položaja hrvatskoga jezika, a osniva se i Vijeće za hrvatski jezik, kao koordinacijsko savjetodavno tijelo koje će se skrbiti o hrvatskom jeziku, promicati kulturu hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi, a sjedište će mu biti u Ministarstvu kulture i medija.
Uz propisivanje javne uporabe hrvatskoga jezika i njegove uporabe u obrazovanju, zakon propisuje i iznimke koje se odnose na obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina, kao i iznimke u vezi s izvođenjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnoga rada na nekom od stranih jezika te pravila uporabe hrvatskoga standardnoga jezika u Europskom parlamentu, institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije i u međunarodnoj suradnji.
Pronašli smo balans između interesa zaštićenih najmoprimaca i vlasnika
Saboru je upućen i Prijedlog Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, a koji se odnosi na rješavanje problematike zaštićenih najmoprimaca koji borave u privatnom vlasništvu. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine predlaže tako da se ta presuda i odluka provedu u tri faze, a predviđeno je i pravo na naknadu zbog nepravične raspodjele socijalnog i financijskog tereta uzrokovanog reformom stambenog zakonodavstva 1996. godine na štetu vlasnika stanova. "Vlada predlaže rješavanje jednog od tranzicijskih pitanja odnosno problema", rekao je ministar Bačić, naglasivši da je temeljni cilj zakona ispraviti nepravde, uspostaviti ravnopravni odnos u rješavanju problema između države, zaštićenih najmoprimaca i vlasnika stanova i to kroz tri faze.
U prvoj fazi ustrojio bi se Registar stanova koji bi sadržavao centralizirani popis i podatke o svim stanovima u Hrvatskoj u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci po osnovi bivšeg stanarskog prava i zaštićeni podstanari, a u drugoj fazi na temelju podataka upisanih u Registar donio bi se Program mjera za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava i odluke Ustavnog suda.
Treća bi faza započela s početkom iduće godine, a u njoj bi se operativno provele odgovarajuće programske mjere zasebno za svaki stan upisan u Program, te se sukladno odredbama zakona i Programa mjera obeštetili ovlaštenici prava na naknadu.
Zakonom je predviđeno uvođenje ukupno pet programskih mjera.
Predviđena je tako, pojasnio je Bačić, nagodba između stranaka o najmu stana između vlasnika i zaštićenog najmoprimca, neposredna isplata iznosa koji pripada zaštićenom najmoprimcu čime bi on bio obeštećen, kao i mogućnost zaštićeni najmoprimac iseli iz postojećeg stana i useli u stan u vlasništvu države pri čemu bi plaćao minimalnu najamninu uz mogućnost kasnijeg otkupa toga stana.
Četvrta je programska mjera da država kupi stan od vlasnika, a u njemu bi ostao zaštićeni najmoprimac koji bi onda mogao otkupiti taj stan, a peta je mjera zamjena stana između vlasnika i države, pri čemu bi u tom stanu i dalje živio zaštićeni najmoprimac koji bi taj stan mogao otkupiti.
Država, naglasio je Bačić, temeljem presude Europskog suda za ljudska prava, mora obeštetiti vlasnike za cijelo vrijeme u kojem nisu mogli uživati vlasnička prava te je predloženim zakonom definiran i iznos i način na koji će se isplaćivati ta naknada vlasnicima.
"Ocjenjujemo da smo pronašli balans između interesa zaštićenih najmoprimaca i vlasnika, da država preuzima dovoljan teret, financijski prije svega, kako bi razriješila ovo već više desetljeća goruće pitanje, koje doista onemogućava rješavanje pitanja vlasništva od strane vlasnika i prava na dom od strane zaštićenih najmoprimaca", zaključio je ministar. Saboru je upućen i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda.
Arome se više ne smiju koristiti u grijanim duhanskim proizvodima
Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da se predloženim zakonom osigurava prijenos u pravni poredak Republike Hrvatske Delegirane Direktive od 29. lipnja 2022. godine.
S obzirom, dodao je, da se obujam prodaje grijanih duhanskih proizvoda u najmanje pet država članica Europske unije, među kojima je i Republika Hrvatska, povećao za najmanje deset posto, Delegirana Direktiva sadrži odredbe o povlačenju određenih izuzeća za grijane duhanske proizvode. Također, sukladno spomenutoj Direktivi arome se više ne smiju koristiti u grijanim duhanskim proizvodima. Beroš je naveo da se predloženim zakonom uvodi novi pojam „grijani duhanski proizvodi“, zabranjuju se upotreba aroma u grijanim duhanskim proizvodima, dodatno se regulira označavanje grijanih duhanskih proizvoda koji su po karakteristikama duhanski proizvodi za pušenje, dorađuju se odredbe u vezi s ovlastima nadležnih sanitarnih inspektora Državnog inspektorata radi postupanja u poduzimanju upravnih i prekršajnih mjera te se mijenjaju prekršajne odredbe radi prilagodbe uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj.
Povećana osnovica za određivanje braniteljskih prava
Donesena je i Odluka o povećanju osnovice za određivanje prava iz Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji za 13 posto, stoga ona za ovu godinu iznosi 500 eura, umjesto dosadašnjih 441,44 eura.
Mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine određen je u iznosu od 115 posto od osnovice, a naknada za nezaposlene iznosi 30 posto od osnovice.
Odobren je i prelazak granice Hrvatske oružanim snagama država saveznica (država članica NATO-a i država Partnerstva za mir) radi sudjelovanja u dvije zajedničke obuke i 20 vježbi, koje će se u Hrvatskoj održati u ovoj godini, kao i prelazak hrvatske granice Oružanim snagama Republike Hrvatske radi sudjelovanja u 47 vježbi s oružanim snagama država saveznica, koje će se u ovoj godini održati u inozemstvu. Vlada je, također, donijela Odluku o doprinosu Hrvatske Središnjem fondu Ujedinjenih naroda za krizne situacije (CERF) za ovu godinu u iznosu od 100 tisuća eura.
Virovitica domaćin međunarodnog sajma Viroexpo 2024.
Na sjednici je prihvaćeno i pokroviteljstvo nad 27. Međunarodnim sajmom gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo 2024., koji će se održati od 16. do 18. veljače u Virovitici. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan podsjetio je da je riječ o manifestaciji koja se tradicionalno održava dugi niz godina, u organizaciji Virovitičko-podravske županije, a pridonosi promicanju gospodarstva u cjelini, zbog čega je jedan od najvažnijih sajmova u regiji.
Izvor: Vlada/Hina
Sjednica Vlade: Zakonom o hrvatskom jeziku osigurava se sustavna i stručna skrb o njemu
