Predsjednik Vlade Andrej Plenković u intervjuu za televiziju France 24 poručio je kako granične kontrole unutar Shengena ne sprječavaju terorizam i rast ekstremizma, naglasivši da je rješenje čuvanje vanjskih granica EU-a i usklađivanje BiH i Srbije s viznom politikom EU-a. Osvrnuo se i na sastanak Vijeća EU-a na kojem se raspravljalo o napadu Hamasa na Izrael te o događajima u jugoistočnoj Europi.
"Europska unija je danas doista okružena nizom vrlo velikih kriza. Ne sjećam se da smo ikada u posljednjih 30 godina imali toliko kriza u isto vrijeme. Imamo Putinovu agresiju na Ukrajinu, Hamasov napad na Izrael , a sve to u kontekstu pojačanih tokova ilegalnih migracija. Situacija u Africi, posebno podsaharskoj, je komplicirana. Dakle, problema ima gdje god okrenemo glavu", ocijenio je Plenković.
Na pitanje o slovenskom uvođenju granične kontrole prema Hrvatskoj, Plenković je kazao kako je Ljubljana samo pratila talijansku odluku o uvođenju granične kontrole prema Sloveniji, dok i druge zemlje, poput Francuske, Njemačke i Austrije, trenutno koriste tu mogućnost.
Uvjeren je da je to signal javnosti da vlade više brinu o sigurnosti, no misli da takav potez neće spriječiti terorističke napade ili porast ekstremizma. "Mislim da je pravi način povećanje suradnje između naših policijskih službi i pokušaj razmjene što je više moguće informacija te zaštita naših granica na pravim vanjskim granicama Europske unije," poručio je.
Za kontrolu migracija istočnomediteranskom rutom je, uz jačanje grčko-turske i bugarsko-turske granice, potrebno da Bosna i Hercegovina te Srbija usklade viznu politiku s EU-om.
“Ono što sada imamo je da ljudi lete u Sarajevo ili Srbiju zrakoplovom kao turisti i onda se u jednom danu transformiraju iz turista u ilegalne migrante koje vode krijumčarske grupe zelenom granicom”, istaknuo je hrvatski premijer.
Izrael ima pravo na obranu uz poštivanje međunarodnog humanitarnog prava
Upitan o sukobu između Izraela i Hamasa, Plenković je ponovio kako se sve članice Europske unije slažu da Izrael ima pravo na obranu, ali da treba poštivati međunarodno humanitarno pravo.
Nakon “užasnog terorističkog napada Hamasa” i “pokolja civila” bilo je “razumno očekivati njihovu (izraelsku) reakciju i svatko bi reagirao u njihovoj poziciji”, naglasio je Plenković.
Naglasio je da je Europska unija utrostručila svoju humanitarnu pomoć Palestini, Palestincima u Gazi, te da je Hrvatska također odlučila poslati pomoć preko Ujedinjenih naroda."
Članice EU-a snažno podupiru Ukrajinu
Osvrćući se na potporu EU-a Ukrajini, Plenković je kazao da je predsjednik Zelenski sudjelovao na gotovo svim sastancima Europskog vijeća u posljednjih godinu i pol te misli da među članicama EU-a postoji vrlo snažna potpora Ukrajini. Postoji politička potpora dok Ukrajina pokušava reintegrirati privremeno okupirane teritorije, kao i snažna financijska, ekonomska i vojna pomoć, kazao je hrvatski premijer.
Predsjednik hrvatske Vlade izrazio je žaljenje zbog neuspjeha pregovora između Kosova i Srbije, ali je naglasio kako i nije bilo očekivano da će Srbija potpisati de facto priznanje Kosova prije izbora u prosincu.
"Srbija ponovno ulazi u izborni proces u prosincu, tako da mislim da nije bila velika vjerojatnost da će Srbija potpisati bilo kakav papir koji bi podrazumijevao de facto priznanje Kosova", kazao je, dodavši da je ovo još jedna propuštena prilika da se Srbija i Kosovo pomire i krenu naprijed.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Plenković je podsjetio da je Hrvatska najveći zagovaratelj BiH na njenom europskom putu. Naglasio je da smo susjedne i prijateljske zemlje, a Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.
"Osjećamo dužnost pomoći im u ovom procesu", poručio je Plenković, uvjeren da će članstvo u EU zemlji donijeti sigurnost i stabilnost u globalnom kontekstu kriza.
Izvor: Hina / Vlada
