Premijer Andrej Plenković podsjetio je na sjednici Vlade održane u srijedu da je Ministarstvo financija izdalo prvu euroobveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 1,5 milijardi eura, a s dospijećem 2035. godine i da je zanimanje za nju veliko. "To samo govori o kredibilitetu i reputaciji Hrvatske", naglasio je, kazavši da je interes investitora bio jako dobar, a ostvareni uvjeti izdanja u današnjim uvjetima vrlo povoljni.

U uvodnom dijelu 224. sjednice, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualna zbivanja. Na početku je izvijestio o jučerašnjem sastanku s predstavnicima Hrvata iz Crne Gore Andrijanom Vuksanovićem i Zvonimirom Dekovićem, kojima je poželio puno uspjeha na tamošnjim parlamentarnim izborima. Izrazio je uvjerenje da je zastupljenost Hrvata u Skupštini Crne Gore korisna za jačanje njihova položaja i identiteta u toj zemlji.
 Premijer se sastao i s ministrom u srbijanskoj Vladi Tomislavom Žigmanovim, s kojim je razgovarao o položaju Hrvata u Srbiji. Rekao je da je 23. lipnja Dan Hrvatske zajednice u Srbiji te će se tom prigodom otvoriti Hrvatska kuća u Subotici, koju je financirala hrvatska Vlada. "Veselimo se dolasku na taj događaj", dodao je.   

Dogovor sa sindikatima o povećanju plaća je trajnog karaktera

Od aktualnih tema, predsjednik Vlade je izdvojio i dogovor sa sindikatima u javnim i državnim službama, koji je postignut uoči sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća, nakon razgovora koji su vođeni na ministarskoj razini, a u kontekstu donošenja novog Zakona o plaćama koji će uskoro ići u javno savjetovanje, a donijet će se ove godine i stupiti na snagu 1. siječnja 2024.

"Željeli smo naći jedno zajedničko, gotovo pa univerzalno rješenje kojim bismo premostili aktualnu situaciju s pregovorima koji su se vodili na temelju granskih ugovora", kazao je Plenković.  Isto tako, dodao je,  na određeni način smo povukli i ranije razgovore u vezi osnovice, koji su bili dogovoreni za rujan.

Podsjetio je kako se sa sindikatima došlo do rješenja gdje će se plaća povećati za 100 eura onim zaposlenicima s koeficijentima između 0,631 i 1,100. Za 80 eura raste plaća onima s koeficijentima od 1,111 do 1,523, a za 60 eura onima s koeficijentom od 1,530 do 1,867. 
Istaknuo je da će se u sljedećim danima potpisati memorandum o razumijevanju i isplati ovog privremenog dodatka na plaće službenika i namještenika u javnim i državnim službama, ali koji će biti trajnog karaktera.

"Povećanja će se ugraditi u buduću plaću temeljem novog zakona, uredbi i rješenja. Ovaj zajednički dogovor i zajedničko postignuće u duhu suradnje između Vlade i sindikata, visokog stupnja povjerenja i razumijevanja opće ekonomske i socijalne situacije, je zajedničko ulaganje u veće plaće na temelju novog zakona iduće godine", rekao je Plenković. 
Naglasio je kako će se ta rješenja primijeniti i na službenike i namještenike u pravosuđu.

Izdana prva euroobveznica

Premijer je podsjetio i da je Ministarstvo financija izdalo prvu euroobveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 1,5 milijardi eura, a s dospijećem 2035. godine.

Godišnja kuponska kamatna stopa iznosi 4,00, a ostvareni prinos 4,047 posto. Transakcija je, od objave do zatvaranja knjige upisa, izvršena unutar jednog dana, pri čemu je ostvarena iznimno snažna potražnja u ukupnom iznosu većem od 6,4 milijarde eura. "To samo govori o kredibilitetu i reputaciji Hrvatske", naglasio je Plenković, kazavši da je interes investitora bio jako dobar, a ostvareni uvjeti izdanja u današnjim uvjetima vrlo povoljni.Sve je to, kako je rekao, u kontekstu odgovorne politike vođenja javnih financija, investicijskog kreditnog rejtinga i snažnog položaja Hrvatske u dublju integraciju Europske unije, osobito u europodručju i Schengenu.

Premijer je istaknuo i da je na međunarodnoj konferenciji Hrvatske narodne banke i Međunarodnog monetarnog fonda, održane u subotu, u Dubrovniku, pozitivno ocijenjena ekonomska i financijska snage te međunarodni položaj Hrvatske.  Naglasio je da je nakon toga sastanka i Hrvatska narodna banka podigla procijene rasta hrvatskog gospodarstva u 2023. godini.

Za Hrvatsku važno da bude u korak s četvrtom industrijskom revolucijom

Predsjednik Vlade podsjetio je i na jučer održanu prvu sjednicu Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju, na kojoj se razgovaralo o Strategiji digitalnog razvoja do 2032. te nužnostima daljnjeg ulaganja u digitalnu infrastrukturu. Istaknuo je ambiciju da se u narednim godinama broj zaposlenih u ICT sektoru poveća za 100 posto. 
"Za Hrvatsku je posebno važno da bude u korak s četvrtom industrijskom revolucijom te da radi na zanimanjima budućnosti i globalnoj konkurentnosti", poručio je.

Važnost kibernetičke sigurnosti

Jučer je održana i konferencija SK@UT, u organizaciji Sigurnosno-obavještajne agencije i Zavoda za informacijsku sigurnost, na kojoj je sudjelovao i premijer Plenković. Konferenciju je ocijenio važnom u pogledu kibernetičke sigurnosti, osobito danas, u vrijeme brojnih napada na različite državne sustave, sustave javnih poduzeća, ali i privatnog sektora. "Bitno je da kibernetička sigurnost i zaštita bude na što boljoj razini", rekao je.  

Uspješno testiranje SRUUK-a

Predsjednik Vlade se osvrnuo i na testiranje Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK), kazavši kako je ono prošlo uspješno te je 80 posto mobilnih uređaja zaprimilo poruke. Dodao je da se radi na otklanjanju prvih testnih faza nedostataka. "Vjerujemo da će taj sustav biti itekako koristan i dobar", poručio je. 
Jučer je premijer sudjelovao i na predstavljanju programa "Rođeni za čitanje". Istaknuo je važnost poticanja čitanja u Hrvatskoj, osobito mladih, što je i dio Vladine strategije.

Brojni projekti u Osječko-baranjskoj županiji

Spomenuo je i posjet Osječko-baranjskoj županiji, podsjetivši na brojne projekte u toj županiji, od otvaranja dionice međunarodnog koridora 5C kroz Baranju, osječkog Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće te Gospodarskog centra. Izdvojio je i ulaganja u poljoprivredu, poduzetništvo i okoliš. Naglasio je i da je Osijek prvi hrvatski 5G grad. 
"Mislim da smo stvorili pretpostavke za okretanje trendova u smislu demografske revitalizacije, pa i poticanja povratka naših ljudi, ne samo u Osječko-baranjsku županiju nego uopće u Slavoniju", kazao je Plenković.

Osuđujemo uništenje brane Nova Kahovka u Ukrajini

Premijer Plenković još jednom je osudio uništenje brane Nova Kahovka u Ukrajini, naglasivši da je riječ o ekocidu koji ugrožava živote desetaka tisuća ljudi.