Na dnevnom redu Odbora za turizam je prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je izazvao silno negodovanje u javnosti prije nego što je i stigao u Sabor.
Marin Lerotić, Klub zastupnika IDS-a, rekao je kako IDS traži povlačenje Zakona kojeg smatraju uvodom u privatizaciju javnih plaža.
- Imali smo preko 900 primjedbi na Zakon u javnom savjetovanju, čak su se i neki članovi radne skupine koji su sudjelovali u izradi ogradili od ovog Zakona. Moramo biti svjesni da je pomorsko dobro opće dobro u interesu RH, ali i svih građana. Smatramo da moramo naići na konsenzus. Čim Zakon naiđe na toliko kontroverzi i toliki interes javnosti - tu očigledno nešto ne štima.
IDS traži da se prijedlog Zakona povuče te da se krene u njegovu doradu kako bi se došlo šireg konsenzusa. Cilj je napraviti Zakon koji će, kako je rekao Lerotić, biti kvalitetan, ispravan, dobar i dugoročno održiv.
- Pomorsko dobro još nismo unijeli ni u zemljišne knjige ni katastar, mislim da bi kvalitetan početak bio da uredimo sustav. Imamo jako puno bespravne gradnje na pomorskom dobru, ni to nismo uredili i vidimo što se događa. Ako otvorimo prostor privatizaciji plaža kroz godinu dvije ćemo imati hitne izmjene i dopune Zakona gdje bi se moglo ići u još jedan ili dva koraka dalje, da privatiziramo javne plaže i da domaći ljudi budu gosti na svojim plažama, poručio je Lerotić.
Andro Krstulović Opara, Klub zastupnika HDZ-a, istaknuo je kako su svi oni koji su protiv rasprave o pomorskom dobru žele zadržati status quo.
- ... koji žele zadržati ovu situaciju koja je matastrazirala na sjevernom Jadranu gdje je najveći broj bespravne gradnje, u kojem je zakazala lokalna samouprava na čelu s IDS-om. Na južnom Jadanu nemate ovoliki broj loših slučajeva i zato je Zakon potreban. Zadnji Zakon o pomorskom dobru je donesen 2003. godine i otada nije bilo hrabrosti promijeniti ga, poručio je.
Krstulović Opara rekao je kako se predloženim Zakonom uvodi red.
- Više nema dodjeljivanja koncesija kao što se to dodjeljivalo na sjevernom Jadranu ili drugdje, npr. nekome tko ti je bio blizak, nego na transparentan način kroz natječaj s jasnim pravilima. Apsolutno je netočno da će se plaže privatizirati. Imate kroz nekoliko članaka izričito jasno kazano da su sve plaže javne, otvorene za sve, da se ne mogu ograđivati niti naplaćivati, istaknuo je.
Letorić je rekao kako ne žele status quo nego uređenu pravnu državu. Krstulovića Oparu optužio je za "direktan politički obračun".
- Zna se tko je odgovaran za bespravnu gradnju i tko ima alate, a to su nadležna ministarstva. Istra je preteča hrvatskog turizma, a istarski gradovi su šampioni turizma. To dovoljno govori o uređenju istarskih gradova kojima upravlja IDS. Članak 11. direktno kaže da se pomorsko dobro može ograničiti djelomično ili potpuno, a članak 82. uvodi novi pojam "morska plaža hotela, kampa ili turističkog naselja". Zašto bismo mi privatno vlasništvo, hotel, stavljali u jednu prostorno-instrafstukturnu cjelinu s općim dobrom?
- Izostaviti 3. stavak u kojem jasno stoji da su plaže javne i da se ne mogu ograđivati nije ništa drugo nego politikanstvo. Nemojmo partikularno izdvajati činjenice koje ne stoje. Što se tiče raznih vrsta plaža logično je da imamo plaže za osobe s invaliditetom, nudističke plaže koje su izdvojene, nema plaćanja, ali postoji jedna vrsta barijere tj. načina upravljanja. Treći argument jest da lokalna samouprava upravlja svojim plažama i donosi prostornu dokumentaciju koja daje karakter tim plažama. Mi ovim Zakonom na transparentan način svima dajemo mogućnost da na najkvalitetniji način skrbimo o svom dobru, rekao je Krstulović Opara.
IZVOR: HRT
