Premijer Plenković poručio je da je Vladina namjera bila kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem na cjelovit i sveobuhvatan način omogućiti koordinaciju nacionalnih i europskih sredstava, županija, gradova i općina, uz doprinos akademske zajednice i drugih institucija, kao i uz participaciju saborskih zastupnika iz pet slavonskih županija, te stvaranje okvira koji će sustavno pratiti napredak ulaganja i razvoja Slavonije, Baranje i Srijema. Uspjeh ovoga projekta, dodao je, doveo je do toga da će Vlada ustrojiti sličan format i za sjeverozapadne županije.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u Pleternici 12. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.
Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru „Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“. Do sada su sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru i Našicama.
Na sjednici u Pleternici članovima Savjeta predstavljena je informacija o ugovorenim projektima na području Slavonije, Baranje i Srijema, Razvojni sporazum i Plan industrijske tranzicije Panonske Hrvatske, informacija o provedbi projekata iz područja poljoprivrede te prilike za nova ulaganja iz Europskog socijalnog fonda.
Otvarajući sjednicu, premijer Andrej Plenković poručio je da je Vladina namjera bila kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem na cjelovit i sveobuhvatan način omogućiti koordinaciju nacionalnih i europskih sredstava, županija, gradova i općina, uz doprinos akademske zajednice i drugih institucija, kao i uz participaciju saborskih zastupnika iz pet slavonskih županija, te stvaranje okvira koji će sustavno pratiti napredak ulaganja i razvoja Slavonije, Baranje i Srijema.
"Kroz pet godina na svim dosadašnjim sjednicama Savjeta poslali smo jasnu poruku koliko je Slavonija važna za našu Vladu i koliko je budućnost i razvoj Slavonije važan za Hrvatsku", poručio je.
Uspjeh ovoga projekta, dodao je, doveo je do toga da će Vlada ustrojiti sličan format i za sjeverozapadne županije.
Unatoč teškim uvjetima pronalazimo rješenja za budućnost
Projekt Slavonija, Baranja i Srijem dobar je za obrazovanje, poduzetništvo, poljoprivredu, proizvodnju, promet i sve druge aspekte ulaganja.
Od zadnjega sastanka, od kojega je prošlo više vremena od planiranog zbog pandemije Covida-19, sve razine vlasti u Hrvatskoj bile su mahom angažirane na suzbijanju posljedica pandemije.
"Morali smo učiniti maksimalne napore za funkcioniranje sustava, proračunsku stabilnost, plaće, radna mjesta i mirovine. Reagirali smo agilno, dobro, pronašli smo balans između zdravstvene zaštite i funkcioniranja društva i gospodarstva, istovremeno vodeći računa da temeljni smjerovi naše politike ne dođu u pitanje", kazao je premijer dodajući kako ta zadaća nije bila nimalo jednostavna.
U tom je razdoblju, dodao je, održan investicijski kreditni rejting, dok su najnovije prognoze Europske komisije Hrvatsku stavile na treće mjesto po gospodarskom rastu u 2021., koji će prema njihovim prognozama biti 8,1 posto.
Iako su projekcije Vlade da će taj rast biti veći – 9 posto – premijer Plenković istaknuo je da je važno to što je EK revidirala svoje projekcije o rastu na više za gotovo 3 postotna boda, što znači da prepoznaju sve napore koje je Hrvatska poduzela u ovoj krizi.
"Pokazali smo žilavost, upornost i sposobnost, a unatoč teškim uvjetima pronalazimo rješenja za budućnost", poručio je.
Tome rastu ogroman doprinos dala je i turistička sezona, kazao je premijer Plenković, koja je bila iznad svih očekivanja.
U pet slavonskih županije isplaćeno 1,2 milijarde kuna za očuvanje 100 tisuća radnih mjesta
Predsjednik Vlade istaknuo je da u vrijeme krize uzrokovane pandemijom Vlada nije dopustila društveni rascjep.
Politikom očuvanja radnih mjesta, očuvano je 700 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru u 120 tisuća poduzeća.
U pet slavonskih županija kroz te je mjere isplaćeno 1,2 milijarde kuna za 100 tisuća zaposlenika i 14 tisuća poslodavaca.
"U tim je trenucima jedino država mogla napraviti taj iskorak i spriječiti val otpuštanja i val stečajeva", naglasio je.
Vlada je u proteklom razdoblju radila i na ubrzanju apsorpcije europskih sredstava iz prve Višegodišnje financijske perspektive, iz kojeg je za pet slavonskih županija alocirano 18,5 milijardi kuna.
"Od listopada 2016. do 30. rujna ove godine isplaćeno je 10,3 milijarde kuna, a od zadnjeg sastanka Savjeta u Našicama u pogledu ugovaranja iznos je podignut za više od dvije milijarde kuna", naveo je premijer.
Sklopljen je i Dodatak II. Razvojnom sporazumu za područje Slavonije, Baranje i Srijema u koji je uključeno 38 novih razvojnih i strateških projekata u vrijednosti od 10 milijardi kuna.
Novo rješenje za karte potpora puno pravednije prema Slavoniji
Podsjetio je da je nedavno otvoren i most Svilaj, poručivši da se radi o sjajnoj poruci i Hrvatima u Bosni i Hercegovini, ali i općenito suradnji BiH i Hrvatske na koridoru Vc, a time će se izravno iz Slavonije spojiti ceste prema jadranskoj obali.
I ovom prigodom premijer Plenković naglasio je kako treba nastaviti proces cijepljenja protiv koronavirusa, kazavši da je u slavonskim županijama trenutno oko 50 posto cijepljenog odrasloga stanovništva barem prvom dozom.
Apelirao je još jednom na sve da se cijepe, kazavši da se ovih dana bilježi ubrzana dinamika cijepljenja i istaknuvši da je cijepljenje najbolji način zaštite.
Govoreći o brojnim prirodnim nepogodama koje su u proteklom periodu, uz pandemiju koronavirusa pogodile Hrvatsku, premijer Plenković naveo je da je Vlada, nakon velikog nevremena koje je pogodilo Požeštinu, reagirala izdvojivši oko 58 milijuna kuna za sanaciju šteta.
Predsjednik Vlade istaknuo je da je za ovo desetljeće osigurala najviše bespovratnih sredstava u povijesti, ukupno više od 25 milijardi eura, i izradila sve bitne strateške dokumente – Nacionalnu razvojnu strategiju, sektorske strategije, Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
"Kroz poticanje naše temeljne politike, a to je ravnomjeran regionalni razvoj, a osobito kroz novi integrirani teritorijalni program, imat ćemo na raspolaganju dodatna sredstva od 14 milijardi kuna koja će omogućiti dodatni razvoj", kazao je.
Posebno je zadovoljstvo izrazio novim rješenjem za kartu potpora, istaknuvši da je prethodno objektivno bilo nepravedno prema gospodarskim subjektima u Slavoniji.
"To su ozbiljni iskoraci i ozbiljan signal ulagačima koji žele pokrenuti proizvodnju i otvarati radna mjesta u slavonskim županijama", poručio je.
U Planu oporavka i otpornosti 131 milijun eura za poljoprivredu
Podsjetio je i na inovativan pristup Vlade prošlogodišnjom odlukom da Osijek postane prvi veliki grad u kojem će se izgraditi 5G mreža i to predstavlja jedan od pionirskih projekata i hvatanje koraka s digitalizacijom i četvrtom industrijskom revolucijom.
Važnim je istaknuo i aktivnosti u pogledu korištenja geo-termalne energije u toplinarstvu, a od 9 takvih lokaliteta u Hrvatsko, čak ih je šest na području Slavonije, Baranje i Srijema. To je, dodao je, važno i za širi kontekst globalne borbe protiv klimatskih promjena.
Spomenuo je i luke na unutarnjim plovnim putovima, a tri od četiri takve su na ovom području – Vukovar na Dunavu, Osijek na Dravi i Slavonski Brod na Savi. Istaknuo je da je Vlada puno ulagala u luke jer su one važne za gospodarstvo, promet i povećanje kapaciteta.
Najavio je i ulaganja u zdravstveni sustav, istaknuvši kako je izrazito važno da KBC Osijek postane velika, moderna bolnica.
Što se tiče poljoprivrede, strateške grane gospodarstva, premijer je istaknuo da je u Planu oporavka osigurano 131 milijun eura za investicije.
Izgradnja prvog regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće krenula je Osijeku, a investicija je vrijedna 101 milijun kuna.
Takvi centri omogućit će da Hrvatska svoje poljoprivredne proizvode prodaje u najboljem trenutku i prema najpovoljnijoj cijeni, dodao je.
"Naša vizija je u poljoprivredi proizvoditi veću količinu visoko kvalitetne hrane po konkurentnijim cijenama i održivo upravljati prirodnim resursima", poručio je premijer Plenković.
