Vlada ovogodišnji gospodarski rast projicira na devet posto, a prihode proračuna za 2022. godinu na 164,5 milijardi kuna, rekao je danas premijer Andrej Plenković. "To je jako dobro postignuće i time je premašena razina realnoga BDP-a iz 2019.", poručio je istaknuvši da to govori o snazi hrvatskoga gospodarstva, njegovoj žilavosti, agilnosti i sposobnosti da se brzo vrati u okvire korisne dinamike. Otvarajući današnju, 82. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
Govoreći o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj, premijer Plenković kazao je da smo danas prešli 56 posto cijepljene odrasle populacije prvom dozom, što je gotovo 1,9 milijuna ljudi, i još jednom pozvao sve građane koji to još nisu učinili, da se cijepe.
"U proteklih tjedan dana od tisuću hospitaliziranih u Hrvatskoj, čak njih 75 posto nije bilo cijepljeno", naglasio je.
Od 15 preminulih u dobi između 40 i 59 godina, samo jedna osoba bila je cijepljena
Još indikativniji podatak, upozorio je predsjednik Vlade, jest da je od 15 ljudi koji su nažalost preminuli u posljednjih tjedan dana dobi između 40 i 59 godina, samo jedna osoba bila cijepljenja.
"To je ozbiljan podatak koji uključuje na zaključak da je cijepljenje najbolji način zaštite. Molim sve, s obzirom na rast broja zaraženih u proteklih nekoliko dana, da učine korake kako bi se zaštitili", kazao je.
Od ostalih tema izdvojio je jučerašnje izvješće o radu Vlade, koje je podnio Hrvatskom saboru, ocijenivši ga cjelovitom i realnom slikom onoga što je učinjeno u prvoj godini mandata njegove druge Vlade "Suočili smo se s brojnim krizama i izazovima i nastojali u provedbi našega Programa učiniti najbolje što se moglo u ovim okolnostima", poručio je.
"Svaki dan koristimo da unaprijedimo kvalitetu života i rješavamo probleme s kojima smo suočeni, bilo da su oni problemi starijeg datuma, bilo da su krize koje dolaze kao svojevrsni vanjski šokovi s kojima se moramo baviti", dodao je.
Saborskim zastupnicama i zastupnicima zahvalio je na njihovim komentarima i stavovima i poručio da Vlada nastavlja s ozbiljnom i odgovornom politikom te će nastojati raditi razliku u hrvatskoj javnosti kako bi građani mogli vidjeti tko što radi, tko se za što zalaže i tko ima kakva postignuća.
Minimalna plaća od 3750 kuna prvi puta je iznad 50 posto prosječne neto plaće
Najavio je da će na današnjoj sjednici Vlada donijeti dvije važne odluke – jedna se tiče povećanja minimalne plaće, a druga produljenje roka za provedbu popisa stanovništva.
Od 1. siječnja 2022. godine, najavio je premijer, minimalna plaća povećat će se za čak 10,3 posto, s dosadašnjih 3400 na 3750 kuna, odnosno 500 eura, a odnosi se na oko 51 tisuću zaposlenih.
"Time po prvi put podižemo minimalnu plaću iznad 50 posto od prosječne neto plaće, što se u Hrvatskoj još nije dogodilo", istaknuo je.
Istaknuo je da je prosječna neto plaća u kolovozu iznosila 7118 kuna, dok je medijalna plaća iznosila 6014 kuna, što znači da će minimalna plaća biti 60 posto medijalne.
Premijer je podsjetio da je prije pet godina minimalna plaća iznosila 38 posto prosječne plaće. "Povećali smo je za 1254 kune, a to je četiri puta više nego u prethodne tri vlade", naglasio je.
Rok za provedbu popisa stanovništva produljen do 14. studenog
Što se tiče odluke o produljenju roka za provedbu popisa stanovništva, premijer je kazao da se ona donosi zbog okolnosti epidemije, gdje su popisivači na terenu nailazili na određene poteškoće.
Vlada će danas produljiti taj rok do 14. studenog, kako bi se dalo dovoljno vremena da se dovrši popis i da on bude napravljen na najbolji mogući način.
Osvrnuo se potom na sastanak Europskog vijeća koji je krajem prošloga tjedna održan u Bruxellesu, kazavši da su čelnici raspravljali o nizu važnih tema. To je, dodao je, bilo i zadnje Europsko vijeće njemačke kancelarke Angele Merkel, nakon 16 godina na toj funkciji. Od ukupno održanih 214 sastanaka Vijeća od 1974. godine, kancelarka Merkel sudjelovala je na njih 107.
Izdvojio je za Hrvatsku posebno važnu temu, koju je otvorio na sastanku, a to je tema Bosne i Hercegovine, odnosno izmjena izbornoga zakona kako bi se dogodine izbori u toj zemlji organizirali na način koji bi omogućio legitimnu zastupljenost svih konstitutivnih naroda.
Rebalans proračuna - ukupni prihodi povećavaju se za 3,3 milijarde kuna, a ukupni rashodi za 6 milijardi
Potom se osvrnuo na prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu i državnog proračuna za 2022.
Podsjetio je da je, prije krize izazvane pandemijom Covida 19, Vlada vodila politiku makroekonomske stabilnosti, stvorila temelje za održiv gospodarski rast i stabilizirala javne financije, što je pomoglo i Vladi i državi da stekne povjerenje i reputaciju kod međunarodnih financijskih institucija, agencija za kreditni rejting, domaćih i inozemnih financijskih tržišta.
"Pokazali smo kako se dolazi iz situacije praktički uobičajenog proračunskog deficita ili u uravnotežen proračun ili u situaciju suficita i rapidnoga smanjenja javnoga duga. Ta činjenica i taj fiskalni prostor koji smo sami sebi stvorili u upravljanju javnim financijama je pomogla Hrvatskoj da zadrži reputaciju, da ima povjerenje i da su, stoga, kamate koje država ima za nova zaduživanja ili refinanciranje puno povoljnije nego što su bile ranije", istaknuo je.
To se postignuće, dodao je, reflektira i na cijene kamara za gospodarstvo, a u konačnici i za građane.
Posebno je naglasio da bi, prema sadašnjim izračunima, realni rast BDP-a u Hrvatskoj u 2021. godini trebao biti viši od ranije projiciranog, odnosno 9 posto. "To je jako dobro postignuće i time je premašena razina realnoga BDP-a iz 2019.", poručio je istaknuvši da to govori o snazi hrvatskoga gospodarstva, njegovoj žilavosti, agilnosti i sposobnosti da se brzo vrati u okvire korisne dinamike.
Rebalansom državnog proračuna za 2021. godini, izvijestio je premijer, ukupni prihodi povećavaju se za 3,3 milijarde kuna i ukupno iznose 153,6 milijarde kuna, a ukupni rashodi povećavaju se za šest milijardi kuna odnosno planirani su u iznosu od 173,3 milijarde kuna.
Rapidno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u
Očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 19,7 milijarde kuna ili 4,7 posto BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a, rekao je premijer.
Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. zabilježiti smanjenje od 4,2 postotna boda u odnosu godinu ranije te će iznositi 83,1 posto BDP-a.
"Nakon ove krizne godine, već rapidno ponovno smanjujemo udio javnoga duga u BDP-u", poručio je premijer Plenković.
"Vlada očekuje nastavak snažnog rasta gospodarske aktivnosti po stopama od 4,4 posto u 2022., zatim 3,7 posto u 2023. te 3,1 posto u 2024. godini", kazao je.
Pojasnio je da su kretanja prihoda državnog proračuna u tom razdoblju određena očekivanim gospodarskim oporavkom, daljnjim rastom gospodarske aktivnosti te cjelogodišnjim učinkom poreznih reformi koje su provedene ove godine.
Očekuje se i značajan prihod proračuna kroz povlačenje sredstava iz europskih fondova, kao i sredstava iz Fonda za solidarnost za financiranje dijela obnove, dodao je.
Ukupni prihodi proračuna za 2022. 164,5 milijardi kuna
Ukupni prihodi državnog proračuna za 2022. projicirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, istaknuo je predsjednik Vlade. Rashodna strana proračuna je usmjerena na provođenje aktivnosti u svrhu oporavka i jačanja konkurentnosti i otpornosti gospodarstva, uz osiguravanje primjerene zaštite stanovništva.
Vodeći računa o fiskalnoj stabilnosti, radi osiguravanja odgovarajućeg životnog standarda građana, Vlada osigurava dodatna sredstva za povećanje socijalnih naknada kroz primjenu novog Zakona o socijalnoj skrbi i Zakona o udomiteljstvu, rekao je premijer.
U kontekstu Vladine demografske politike, dodao je, dodatna sredstva bit će predviđena i kroz Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, kojima će se osigurati povećana naknada za vrijeme trajanja roditeljskog dopusta.
S ciljem osiguravanja fiskalne održivosti lokalnih jedinica, na rashodnoj strani proračuna predviđena su dodatna sredstva za poticanje dobrovoljnog, stvarnog i funkcionalnog spajanja jedinica lokalne samouprave.
Uvrštena su i sredstva namijenjena za nabavu višenamjenskih borbenih aviona, dodao je predsjednik Vlade.
"Hrvatska će nastaviti s odgovornim upravljanjem javnim financijama, smanjivat ćemo makroekonomske neravnoteže, jer upravo je to preduvjet za zdrav i održiv gospodarski oporavak i jačanje otpornosti našega gospodarstva", poručio je.
Ključno je povjerenje u smjer i način na koji vodimo Hrvatsku
Manjak općeg proračuna za 2022. prema metodologiji ESA 2010 očekuje se u iznosu od 2,6 posto BDP-a u 2022. godini. U 2023. ponovno se predviđa manjak od 2,4 posto BDP-a, dok će manjak u 2023. iznositi 1,9 posto BDP-a.
U skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se i znatno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 83,1 posto BDP-a u 2021. godini, odnosno na 80,7 posto u 2022., 78 posto BDP u 2023. godini te 75,3 posto BDP-a u 2024. godini.
Ovakva kretanja ukazuju da će Hrvatska u promatranom razdoblju ispuniti fiskalne kriterije konvergencije čime se stvaraju preduvjeti za ulazak u europodručje, rekao je premijer Plenković.
"Ključno je povjerenje", poručio je predsjednik Vlade i nastavio: "Povjerenje građana, povjerenje aktera u društvu, povjerenje naših međunarodnih partnera, u ovom kontekstu financijskih institucija, u smjer i način na koji vodimo Hrvatsku i način na koji želimo pomoći hrvatskom gospodarstvu, a prije svega hrvatskim građanima da žive što kvalitetnije i što bolje."
Podsjetio je pritom da je ovo desetljeće u kojem će se provesti Nacionalna razvojna strategija, iskoristiti najveći iznos bespovratnih sredstava koja su nam na raspolaganju, nastaviti s ulaganjima i nastaviti politiku hvatanja koraka s razvijenijim državama srednje i istočne Europe.
PVRH
Premijer Plenković: Rast BDP-a ove godine 9 posto, proračun za 2022. 164,5 milijarde kuna, veća minimalna plaća
