Nakon sastanka na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi Plenković je, govoreći o njegovim naglascima rekao da je 25 godina nakon pokretanja SEECP-a samit u Antaliji donio dokument o perspektivi razvoja cijeloga prostora jugoistočne Europe do 2030,. koji prati globalne i europske izazove te poziva na što bolju bilateralnu i regionalnu suradnju te postupnu potporu onim državama koje ima ambiciju priključiti se Europskoj uniji.
Uoči summita Procesa suradnja u jugoistočnoj Europi u Antaliji, predsjednik Vlade Plenković sastao se s turskim predsjednikom Erdoganom. Razgovarali su o nastavku gospodarske suradnje, ali i o ilegalnim migracijama te o Bosni i Hercegovini. "Važno je da i Turska i Hrvatska u dijalogu s institucijama i političkim strankama u Bosni i Hercegovini traže rješenje koje će omogućiti da se svi narodi i svi građani u Bosni i Hercegovini osjećaju zadovoljno i da postoji legitimna zastupljenost svih naroda u institucijama", poručio je premijer Plenković.
Hrvatsko-turske odnose u proteklih 30 godina, koji su bili glavna tema sastanka s turskim predsjednikom, ocijenio je izrazito kvalitetnim i prijateljskim, a grade se na političkom dijalogu i povećanju gospodarske suradnje, ulaganja i trgovinske razmjene.
Razgovarali su, kazao je premijer Plenković u izjavi za medije, i o političkoj situaciju u Europi i svijetu, posebno na jugoistoku Europe.
"Jedna od tema je bila Bosna i Hercegovina, gdje sam naglasio kako je Hrvatskoj posebno važno da sva tri konstitutivna naroda jednakopravna, osobito Hrvati kao najmalobrojniji konstitutivni narod, te da nam je u procesu dogovora unutar političkih stranaka i institucija Bosne i Hercegovine važno da se postigne konsenzus o reformi izbornoga zakonodavstva, pri čemu sam tražio i potporu Turske", istaknuo je premijer Plenković.
Dodao je da Turska poštuje okvir Daytonsko-pariškoga mirovnog sporazuma, a ima u političkom smislu razvijenije odnose s Bošnjacima i SDA kao političkom strankom.
"Zato je važno da i Turska i Hrvatska u dijalogu s institucijama i političkim strankama u Bosni i Hercegovini traže rješenje koje će omogućiti da se svi narodi i svi građani u BiH osjećaju zadovoljno i da postoji legitimna zastupljenost svih naroda u institucijama", poručio je.
Govoreći o borbi protiv ilegalnih migracija, premijer Plenković kazao je da je istočno-mediteranska odnosno zapadno-balkanska ruta kopnenim putem bila posebno aktivna prije pet godina i stvorila ogromne političke probleme za Europsku uniju, a u konačnici je postala jedan od razloga neuobičajenog funkcioniranja Schengenskog prostora.
"Cijenimo činjenicu da Turska prima velik broj izbjeglica, riječ je o milijunima ljudi. Aranžman koji postoji između Europske unije i Turske je da EU financijski podržava Tursku u tom pogledu i mi vjerujemo da će dogovori koji su postignuti biti poštivani kako ne bi došlo do daljnjeg većeg priljeva nezakonitih migracija prema članicama Europske unije", rekao je predsjednik Vlade.
Veliki interes turskih kompanija za ulaganja u Hrvatsku
Što se tiče gospodarskih odnosa Hrvatske i Turske, premijer Plenković istaknuo je da je niz turskih velikih kompanija zainteresirano za ulaganja u Hrvatsku, a brojne turske kompanije već su godinama prisutne u Hrvatskoj.
"Postoji veliki interes turskih kompanija da se, u post-Covid fazi, ta suradnja intenzivira i da se povećaju ulaganja, za što je, naravno, Hrvatska otvorena jer smatramo da je to izrazito korisno i dobro za nas", istaknuo je.
SEECP prati globalne i europske izazove i poziva na, bilateralnu i regionalnu suradnju te postupnu potporu državama koje ima ambiciju priključiti se EU
Nakon sastanka na vrhu Plenković je, govoreći o naglascima rekao da je 25 godina nakon pokretanja Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi ovaj samit u Antaliji donio dokument o perspektivi razvoja cijeloga prostora jugoistočne Europe do 2030,. koji prati globalne i europske izazove te poziva na što bolju suradnju, bilateralnu, regionalnu te postupnu potporu onim državama koje ima ambiciju priključiti se Europskoj uniji.
"Na tom tragu je bilo i moje izlaganje. Hrvatska je jedna od zemlja koja se zalaže za proces proširenja. Koja je prošle godine na stanku na vrhu u Zagrebu, nažalost u videoformatu, učinila jako puno da se deblokira proces pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. I danas sam kazao da želimo da se riješe preostala otvorena pitanja Bugarske i Sjeverne Makedonije te da dočekamo trenutaka otvaranja pregovora s dvije zemlje", rekao je Plenković.
Donirali smo cjepiva u pet država. Suradnja i solidarnost ključ su zaštite od panedmije
"U kontekstu COVIDA 19 naglasio sam da je i Hrvatska pokazala solidarnost doniravaši cjepiva za pet država i činit ćemo to i ubuduće jer smatramo da je samo zajednička suradnja i solidarnost ključ zaštite svih naših sugrađana od panedmije".
Plenković je rekao i kako je ovo jedna od regionalnih inicijativa u koju stopilo Vijeće za regionalnu suradnju kojem je preteča bio Pakt o stabilnosti jugoistočne Europe sa svojim Tajništvom koje postoji u Sarajevu.
Ključne infrastrukturna, gospodarska suradanja, trgovina
"Ključne su infrastrukturna, gospodarska suradanja, trgovina. Posebno sam upozorio i na problem negativnih demografskih trendova, koji je prisutan na cijelom prostoru jugoistoka Europe. Pokušavamo povezati temeljne europske politike, a to su prije svega oporavak, otpornost, zelena tranzicija, digitalna tranzicija kao ključni pravci djelovanja koji će omogućiti državama jugoistoka Europe da što prije dosegnu standarde i u konačnici članstvo u organizacijama u kojima još nisu", naglasio je Plenković
Govoreći o završnom dokumentu samita Plenković je rekao da je riječ o dokumentu koji se pregovarao mjesecima u čemu su sudjelovali predstavnici našeg MVEP-a.
"On je načelnoga karaktera. Ostavlja sve teme suradnje bez ulaska u bilo koju internu situaciju bilo koje od država Procesa. Ovdje je jedan mehanizam koordinacije gdje se rijetko ulazi u kvalifikacije o nekoj zemlji jer bi to dovelo do blokade usvajanja završnog dokumenta", zaključio je.
