Nacionalni plan oporavka i otpornosti Vladin je plan za reformu i preobrazbu Hrvatske, rekao je danas premijer Plenković. Sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49,08 milijardi kuna. Od toga je 54 posto za projekte u gospodarstvu, 15 posto u obrazovanju, znanosti i istraživanju, 12 posto u obnovi zgrada, 10 posto u javnoj upravi i pravosuđu, pet posto u zdravstvu i četiri posto na tržištu rada i socijalne zaštita.Premijer Andrej Plenković predstavio je danas nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Podsjetio je da je prošlog ljeta, kada su bili u tijeku pregovori o novom višegodišnjem financijskom okviru, Hrvatska osigurala 24,5 milijardi eura za sljedećih deset godina.
Tome se doda i apsorpcija dodatnih 5,3 milijarde eura iz prethodnog Višegodišnjeg financijskog okvira, koji traje do 2023. godine, što znači da će Hrvatska u razdoblju obuhvaćenom Nacionalnom razvojnom strategijom raspolagati s 30 milijardi eura iz različitih europskih izvora.
Kada je riječ o instrumentu EU sljedeće generacije, odnosno iz sredstava Fonda za oporavak i otpornost, objasnio je premijer Plenković, na raspolaganju su dvije skupine sredstava.
Jedna je 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, koje su također predmet današnje prezentacije, plus mogućih 3,6 milijardi eura zajmova.
Potpore od 6,3 milijarde eura za Hrvatsku, najviše u EU u odnosu na BDP
. Uz to, iz VFO-a će biti dostupno 9 milijardi eura za programe kohezije i regionalne politike, 4,2 milijarde za poljoprivrednu politiku, 270 milijuna eura za pomorstvo i ribarstvo , 250 milijuna eura za unutarnju sigurnost, azil i migracije, 182 milijuna eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, 717 milijuna eura do sada iz Europskog fonda solidarnosti za potres i krizu, a sigurno ćemo dobiti još barem 300 milijuna eura za potres u Banovini, plus dodatnih 96 milijuna eura za poštenu tranziciju."To su različite crte iz kojih ćemo financirati razne aktivnosti u Hrvatskoj", objasnio je premijer Plenković.
Istaknuo je da je 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava približno 12 posto BDP-a od 2020. godine.
"Nijedna druga država članica nema tako visoku razinu odnosa između bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost i BDP-a. Prosjek Europske unije je 3,7 posto", rekao je dodajući da je Hrvatska, prema drugom kriteriju eura u smislu stanovništva, na drugom mjestu iza Grčke.
Objasnio je da je to zato što je osnovni argument u pregovorima bio da je Hrvatska najmlađa članica Europske unije, pa nije raspolagala s najmanje dva VFO-a, a da ne spominjemo koliko su druge države privilegiranije koristile -pristupni fondovi.
"Mehanizam oporavka i otpornosti usmjeren na ekonomski oporavak u cjelini
" Postavlja se mehanizam oporavka i otpornosti koji pruža učinkovitu i značajnu financijsku potporu za ubrzanje održivih reformi i s njima povezanih javnih ulaganja ", rekao je premijer, predstavljajući svoj temeljni cilj.
Dodao je da bi se privatna ulaganja mogla poticati programima javnih ulaganja, uključujući financijske instrumente, zajmove, jamstva, zajmove, subvencije, uz poštivanje svih pravila koja se odnose na državne potpore.
"Ovaj mehanizam ne poznaje podjelu između privatnih i javnih ulaganja jer je usmjeren na oporavak gospodarstva u cjelini", rekao je dodavši: - Da bi se ta sredstva iskoristila, potrebno je provesti reforme koje su sastavni dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti,Premijer je pojasnio da postoje tri osnovna zahtjeva za ove nacionalne planove koje treba odobriti Europska komisija, a zatim i Europsko vijeće.
Tri kriterija za odobravanje plana - 37% zelene tranzicije, 20% digitalne tranzicije i zaštita okoliša
Prvi je uvjet da najmanje 37 posto sredstava mora biti usmjereno na ulaganja koja doprinose zelenoj tranziciji. Druga je da se najmanje 20 posto sredstava mora usmjeriti na digitalnu tranziciju.
Cijeli plan mora poštivati načelo da se klimatskim promjenama ne nanosi značajna šteta. Također je objasnio kako su nastali prioriteti uključeni u Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Rekao je da je to prvi i osnovni dokument kojim se vodio Vladin program iz srpnja 2020. godine, što je okvir za smjer rada u ovom mandatu. Drugi dokument je Nacionalni program reformi, a premijer je pojasnio da se ovogodišnji Nacionalni program reformi i Nacionalni plan oporavka i otpornosti stapaju u jedan dokument. Treći su element posebne preporuke Europske komisije, koje su svojevrsne smjernice i smjernice za svaku članicu da poduzme reforme u okviru Europskog semestra.
Slijede mjere povezane s Europskim tečajnim mehanizmom II, kojem je Hrvatska pristupila u srpnju 2020. I na kraju, najopsežniji dokument - Nacionalna razvojna strategija.
Bez reformi nema reformi
Svrha Nacionalnog plana oporavka i otpornosti su konkretne reforme i ulaganja, rekao je premijer Plenković i naglasio da bez reformi nema ulaganja. "To nije novac koji Europska unija daje vladi, a zatim ga baca svima koji imaju bilo kakvih problema nakon krize u Covidu. To nije to! Vrlo je važno da uklonimo takav koncept jer ovaj novac nije namijenjen to ", rekao je premijer Plenković.
Ističući da je pad BDP-a u Hrvatskoj prošle godine iznosio oko 8,4%, rekao je da je to manje od očekivanja prošle godine kada je započela kriza u Covidu."Ovaj plan oporavka u osnovi je naš alat za reforme i za transformaciju. Trebao bi pridonijeti povoljnijoj strukturi i učinkovitosti gospodarstva," rekao je.
Dodao je da nam ovaj plan mora omogućiti prelazak na kružno gospodarstvo boljim zbrinjavanjem vode i otpada te prirodnih resursa. Naglasio je da će to također doprinijeti boljoj javnoj upravi i pravosuđu, kao i boljim uslugama građanima i poduzetnicima. Doprinit će razvoju kvalitetnog obrazovnog i znanstvenog sustava te poticanju izvrsnosti i inovativnosti među djecom i mladima.
Doprinit ćenovim i inovativnim politikama zapošljavanja, poboljšanju mirovinskog sustava, kvalitetnoj socijalnoj zaštiti, modernizaciji zdravstvenog sustava te energetskoj obnovi i obnovi zgrada u potresu, rekao je premijer.
Osnovne sastavnice hrvatskog NPOO-a i raspodjela resursa
Nakon temeljite analize svih odjela, Vlada je plan strukturirala u nekoliko komponenata. Prva komponenta je gospodarstvo, druga je javna uprava, sudstvo i državno vlasništvo, treća je obrazovanje, znanost i istraživanje, četvrta je tržište rada i socijalna zaštita, peta zdravstvena zaštita, a šesta obnova zgrada. Plan raspodjele resursa je sljedeći.
Za prvu komponentu, tj. Gospodarstvo, išlo bi 54% izdvajanja. Na drugu komponentu 10%, na treću 15%, na četvrtu 4%, na petu 5% i na šestu 12%. Kada je riječ o usvajanju nacionalnih planova, premijer Plenković objasnio je da bi ih u pravilu trebalo dostaviti Europskoj komisiji do 30. travnja, što, dodao je, nije fiksni rok jer mnoge države još uvijek intenzivno rade na tome njihove pripreme. Nakon današnjeg usvajanja na sjednici Vlade, plan će se naći na dnevnom redu u Hrvatskom saboru 14. travnja, a socijalnim je partnerima predstavljen prije nekoliko dana.
Tri koraka financiranja projekata - bespovratna sredstva, višegodišnji financijski okvir i zajmovi
Nakon odobrenja, Komisija šalje dokument Europskom vijeću, a nakon odobrenja donosi se odluka o napretku sredstava.
Nakon toga Hrvatska prima predujam od 13%, oko 6,1 milijardu kuna, a zatim se dva puta godišnje podnose zahtjevi za sredstva za provedbu.
"U rukometnom smislu idemo u tri koraka. Prvo ćemo izraditi investicijski plan koji iznosi sto posto bespovratnih sredstava, nema sudjelovanja i zajma. Zatim idemo u višegodišnji financijski okvir, gdje je naše nacionalno sudjelovanje 15% - to jest 85% europskih fondova i 15% naših sredstava. I treći korak, za koji imamo vremena do 2023. z dodatnih 3,6 milijardi eura iz instrumenta EU sljedeće generacije ", objasnio je premijer postupak za korištenje svih sredstava koja su na raspolaganju Hrvatskoj nakon pregovora u srpnju prošle godine.
Pokrenut je, dodao je premijer Plenković i web stranica planoporavka.gov.hr, koja će sadržavati sam dokument i sve potrebne informacije, a svi ministri razgovarat će s partnerima i dionicima iz svojih odjela te detaljnije objasniti reforme i ulaganja .
Premijer je naglasio da je danas usvojeni dokument sažetak velikog dokumenta u kojem su svi projekti detaljnije razrađeni, a ima približno 700 stranica.
Konkretni projekti
Novinare su zanimali neki primjeri konkretnih projekata koji će se financirati iz RRF-a. Jedan od njih je pogon biorafinerije u Sisku, a tu su i ulaganja u tvrtku Rimac Automobile, izvijestio je ministar gospodarstva i zaštite okoliša Tomislav Ćorić.
Ministar zdravlja Vili Beroš najavio je, između ostalog, ulaganja u opremu za dijagnozu i liječenje raka, uspostavu nacionalne onkološke mreže i sustav upravljanja ljudskim potencijalima.
Ministar Ćorić također je rekao da značajan broj projekata u vodnom i komunalnom gospodarstvu ima građevinsku dozvolu, a najavio je i horizontalnu potporu privatnom gospodarstvu.
Budući da NPOO planira stvoriti sto tisuća radnih mjesta, novinari su pitali imamo li dovoljno radnika koji će ih popuniti, a ministar rada Josip Aladrović odgovorio je da je to moguće postići kombinacijom domaćih i stranih radnika.
Za opstanak 3. svibnja isključivo je odgovoran
premijer Andrej Plenković, koji je na zahtjev novinara komentirao i danas donesene odluke Vlade vezane za brodogradilište od 3. svibnja.U četvrtak je tvrdio da brodogradilište 3. svibnja posluje isključivo zbog vladinog angažmana u spašavanju tog brodogradilišta. "Vrlo je važno znati da 3. svibnja živi samo i isključivo zahvaljujući ovoj Vladi i intervenciji koja je došla s naše strane te dogovoru da ih slijedimo u dovršavanju tri broda i dogovoru o izgradnji novih polarnih krstaša", rekao je rekao je.
"Da nije bilo naših odluka, ljudi ne bi imali što raditi 3. svibnja. Vlada pod vodstvom HDZ-a drži ih u radnom odnosu", rekao je premijer.
PVRH
