Premijer Andrej Plenković, predstavljajući u Saboru izmjene Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, istaknuo je kako će Vlada učiniti sve da pomogne ljudima te da je otvorena za konsenzus kako bi rješenje bilo dugoročno i održivo. Dodao je da je cilj izmjena ovoga Zakona povratak u normalni život na tom području što prije što podrazumijeva i dodatnu revitalizaciju gospodarstva. Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskome saboru izmjene i dopune Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Proširenje opsega ovoga Zakona potrebno je zbog katastrofalnih i razornih posljedica potresa koji su 28. i 29. prosinca pogodili veći dio Sisačko-moslavačke županije te dijelove Karlovačke i Zagrebačke županije.
Istaknuvši da je pri donošenju ovoga Zakona prije nekoliko mjeseci postignut dobar konsenzus, predsjednik Vlade pozvao je zastupnike na dogovor i oko njegovih izmjena kako bi se pomoglo ljudima na potresom pogođenim područjima.
Podsjetio je da su predstavnici svih institucija bili na mjestu događaja praktički odmah nakon potresa.
Cilj izmjena Zakona povratak u normalni život što prije
Još je jednom ovom prigodom zahvalio svima, pripadnicima civilne zaštite, HGSS-a, vatrogascima, policiji, Hrvatskoj vojsci, liječnicima, volonterima Crvenoga križa te brojnim građanima koji su došli pomagati nakon potresa. U ime Vlade još je jednom izrazio sućut obiteljima poginulih u potresu. Naglasio je da je cilj izmjena ovoga Zakona poduzeti mjere koje će omogućiti povratak u normalni život na tom području što prije što, s obzirom na karakteristike toga kraja, podrazumijeva i dodatnu revitalizaciju gospodarstva.
Premijer Plenković istaknuo je da, za razliku od trenutka kada se donosio ovaj Zakon nakon potresa u Zagrebu, u ovom trenutku nema preciznih procjena šteta, a očito je da su one goleme.
"Za sada znamo da je u Sisačko-moslavačkoj prijavljeno 36.617 zgrada za pregled, da ih je pregledano 20.370, od kojih je 2.575 neupotrebljivo, a 4.212 privremeno neupotrebljivo. U Karlovačkoj županiji prijavljeno je 804 zgrade, u Zagrebačkoj 3.587, u Gradu Zagrebu 3.110, te u Krapinsko-zagorskoj 232", naveo je premijer.
Dosadašnje hitne mjere Vlade
Podsjetio je da je Vlada dosada poduzela nekoliko hitnih mjera. Donesena je odluka o 120 milijuna kuna za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica šteta od potresa. Suspendiran je sustav e-propusnica, građani su oslobođeni plaćanja cestarine na tom području, donesene su odluke o otpisu plaćanja električne energije, plina i toplinske energije, oslobođene su poreznih davanja sve donacije usmjerene prema Sisačko-moslavačkoj županiji, a pokrenuta je i internetska stranica potresinfo.gov.hr na kojoj su objedinjene sve potrebne informacije.
Nakon prvog uvida u razmjere štete, Vlada je na temelju Zakona o sustavu civilne zaštite proglasila katastrofu za područje triju županija, čime je prilagođena struktura Stožera civilne zaštite za aktivnosti i mjere koje se odnose na otklanjanje posljedica katastrofe, a Stožer vodi potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Stožer svakodnevno zasjeda u Petrinji i koordinira aktivnosti svih službi na terenu, a premijer Plenković zahvalio je i svim statičarima, građevinskim inženjerima i brojnim privatnim kompanijama koje su dale svoju građevinsku operativu.
Donatorskim akcijama prikupljeno 77 milijuna kuna, Crveni križ preko 40 milijuna kuna
Nakon samog potresa, istaknuo je premijer, jedan od prioriteta bio je zbrinjavanje obitelji. Svima onima koji su željeli alternativni smještaj on je i osiguran, a onima koji su željeli ostati na svojim posjedima njima su osigurane mobilne kućice i kontejneri kao privremeni smještaj. Od hrvatskih proizvođača naručeno je dodatnih 428 stambenih kontejnera, a mobilnih kućica 264. HEP je na elektroenergetsku mrežu priključio preko 650 privremenih smještajnih objekata, uključujući one iz privatnih donacija. Organizirana je i prehrana za stradale stanovnike, a premijer Plenković zahvalio je kuharima i ugostiteljima volonterima koji su u prva dva tjedna nakon potresa dali veliki doprinos istaknuvši da Vlada cijeni i poštuje taj izraz društvene solidarnosti. Što se tiče donatorskih akcija, dosada je prema zadnjim podacima Ministarstva vanjskih poslova na računu u tom Ministarstvu prikupljeno 77 milijuna kuna, a na računu Hrvatskoga crvenog križa preko 40 milijuna kuna. Vlada je osnovala i posebnu radnu skupinu za gospodarsku revitalizaciju ovoga područja. Premijer je naglasio da je to područje puno propatilo u Domovinskom ratu, tada je teško stradalo i još uvijek se oporavlja od tih vremena i zato i jest praktički cijela Sisačko-moslavačka županija potpomognuto područje, osim samog grada Siska, koji je u šestoj kategoriji to jest iznad prosjeka. Ministarstvo regionalnoga razvoja sa stručnjacima radi na prikupljanju procjena šteta i na prijavi za financiranje iz Fonda solidarnosti Europske unije.
Prilagodba Zakona o obnovi nakon potresa
Brojne zemlje već su pomogle u ovom procesu različitim donacijama, financijskim sredstvima i konkretnom materijalnom pomoći, a područje je posjetio i nadležni povjerenik Europske komisije Lenarčič. Što se tiče samih izmjena Zakona o obnovi, premijer Plenković naglasio je da treba imati na umu nekoliko stvari. Vlada je nakon što je dobila informaciju od Stožera civilne zaštite o razmjerima šteta proglasila katastrofu. Riječ je, pojasnio je premijer, o pretežito ruralnom kraju u kojem su stradale pretežito obiteljske kuće i to mahom na potpomognutom području. Od urbanih sredina, dodao je, najviše su stradale Petrinja, Sisak i Glina.
Prilagodba Zakona išla je u nekoliko pravaca.Jedan je da se, s obzirom na razmjere šteta i ekonomsko-socijalno stanje u Županiji, izađe više u susret nego što je modelom 60-20-20 predviđeno ovim Zakonom za prvi potres. Također, predviđeno je i angažiranje Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, koji ionako još uvije po modelu o stopostotnom financiranju rješava pitanje obnove i stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima. "Vlada je spremna učiniti sve da pomogne ljudima", poručio je premijer Plenković.
Pojasnio je da model 60-20-20 u ovom konkretnom slučaju znači da 60 posto daje država, dok bi 20 trebala dati županija, a 20 vlasnik. Ovim je Zakonom predviđeno da ukoliko županija ne može i tih 20 posto dat će država. Ako vlasnik ne može uplatiti 20 posto, opet će platiti država i izgraditi odnosno obnoviti objekt, a upisat će založno pravo na tih 20 posto.
Nitko od građana ne mora participirati odmah ništa
"Ono što je važno za naše građane – nitko ne mora participirati odmah ništa", istaknuo je. S obzirom na osjetljivost ove teme, premijer Plenković istaknuo je želju Vlade za političkim konsenzusom o ovom Zakonu koji će biti pravičan u odnosu na realno stanje u županijama pogođenim potresom. "Moramo imati zakon koji je svojom arhitekturom branjiv, koji ima određeni smisao i koji dugoročno može opstati i ne dovesti neki drugi kraj ili neku drugu situaciju u nepovoljni položaj", rekao je predsjednik Vlade.
Pojasnio je da se za izračun indeksa razvijenosti koriste sljedeći pokazatelji: prosječni dohodak po stanovniku, prosječni izvorni prihodi po stanovniku, prosječna stopa nezaposlenosti, opće kretanje stanovništva, stupanj obrazovanosti stanovništva i indeks starenja.
"Ovo je prilika za ozbiljnu obnovu i revitalizaciju ovoga dijela Hrvatske", poručio je premijer Plenković istaknuvši da očekuje kvalitetnu raspravu te da je Vlada otvorena za konsenzus. Pritom je važno, dodao je, naći dugoročna, pravična i kvalitetna rješenja imajući na umu da još nema podataka o razmjerima šteta u cijelosti. Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat kazao je da će Hrvatska na potpomognutim područjima u cijelosti financirati obnovu nekretnine u kojoj stanuju vlasnici, a da će se sredstva osigurati u državnom proračunu, iz Fonda solidarnosti, zajma Svjetske banke i drugih izvora.Pravila Zakona, dodao je, primjenjivati će se i na područja koja bi kasnije mogla bila pogođena potresom, a nisu navedena u njemu.
