Premijer Andrej Plenković predsjedao je 8. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Smatrao je važnim što je danas uspostavljen upravni odbor za provedbu plana zamjene kune eurom, koji će kao glavni koordinator voditi savjetnik premijera Zvonimir Savić. Premijer je također rekao da je na 2021. gledao s nadom i optimizmom. "Mislim da nam to treba", naglasio je. Vodili smo se načelom zaštite potrošača tako da je razmjena kune u euro besplatna, isključivo po fiksnom tečaju konverzije, kako bismo uspostavili mehanizam za sprečavanje pogrešnih preračuna i neopravdanog povećanja cijena", rekao je premijer Plenković u izjavi nakon sjednice.
Osnovan Upravni odbor
Važno je napomenuti da je danas uspostavljen Upravni odbor za provedbu plana zamjene kune eurom, kojim će kao glavni koordinator predsjedati premijerov savjetnik Zvonimir Savić. "Zajedno s njim, državni tajnik Stipe Zupan bit će na strani Ministarstva financija, a Michael Faulend ispred Hrvatske narodne banke", rekao je Plenković i dodao da će njih troje biti glavni članovi uprave.Izvijestio je da je također osnovano nekoliko odbora za koordinaciju. Odborom za razmjenu gotovine koordinirat će Ivana Jakir Bajo, Odborom za koordinaciju zakonodavnih prilagodbi predsjedavat će Ana Zorić, Odborom za prilagodbu opće vlade koordinirat će glavni blagajnik Ante Matijević, Odborom za prilagodbu financijskog sustava predsjedavat će državni tajnik Zdravko Zrinušić, a Odborom za prilagodbu gospodarstva i zaštite potrošača koordinirala državna tajnica Nataša Mikuš Žigman. Odbor za komunikaciju vodit će Ured premijera, na čelu s voditeljem ureda Zvonimirom Frk-Petešićem.
"Dogovorili smo se da ćemo predložiti cjelovitu raspravu o provedbi strategije uvođenja eura, kao i Nacionalni plan za razmjenu eura s eurom kako bismo senzibilizirali i zastupnike i javnost o jednom od dva strateška cilja dublje integracije Hrvatske u Europsku uniju", rekao je.Zahvalio je potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravku Mariću i guverneru Hrvatske narodne banke Borisu Vujčiću. "Mislim da smo u protekle dvije godine vrlo dobro strukturirali cijeli proces", rekao je Plenković podsjetivši da se Hrvatska 10. srpnja Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II). Premijer je izjavio da se također provode četiri bloka aktivnosti koja se odnose na sprečavanje pranja novca, bolje poslovno okruženje, bolje upravljanje javnim sektorom i pravosudnu reformu.
"Ciljani datum za uvođenje eura ostaje 1. siječnja 2023., počevši sutra dvije godine", rekao je premijer.
Vujčić: Akcijski planovi bit će spremni sredinom 2022.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je da će u siječnju koordinacijski odbori pozvati sve uključene u proces, od državne uprave, agencija, do privatnog sektora kako bi imenovali svoje predstavnike u koordinacijske odbore. koji bi članovi trebali popuniti do kraja siječnja i počinju se izrađivati akcijski planovi.Objasnio je da će ove akcijske planove Nacionalno vijeće usvojiti u prvoj polovici sljedeće godine, nakon čega će uslijediti njihova provedba do uvođenja eura.
"Krajnje je vrijeme da se počnu pripremati da budu spremni sredinom 2022. godine, koja će uskoro doći", rekao je Vujčić.
Veliki interes pravnih i fizičkih osoba, solidarnost u akciji
Premijer je odgovarao na pitanja novinara o aktualnim temama.Kazao je da ne zna koliko je novca do sada prikupljeno za obnovu Sisačko-moslavačke županije, dodajući da će podaci biti poznati za nekoliko sati, kada će se znati koliko je novca dodijeljeno Državnoj riznici.
"Zahvaljujem svima koji plaćaju, vidim da postoji veliki interes pojedinaca za pravne osobe, Hrvate iz inozemstva i drugih zemalja koje su se pridružile. To je velika solidarnost na djelu", rekao je Plenković.
Najavio je da će uskoro održati sastanak Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a te da će stranka danas donirati milijun kuna za potresnu štetu u Sisačko-moslavačkoj županiji. Naglasio je da su na području zahvaćenom potresom sve službe angažirane na terenu, od civilne zaštite, vojske, policije, HGSS-a, ministarstava, lokalne samouprave, dodajući da nema tijela koje nije angažirano.
Kao primjer naveo je pacijente bolnice u Sisku, rekavši da su, osim njih 50-ak, svi prevezeni u zagrebačke bolnice. Istog dana evakuirani su i iz petrinjske bolnice."Svi koji žele alternativni smještaj mogu ga dobiti. Danas kuće i kontejneri dolaze iz drugih zemalja. Sve što se može učiniti je i lijepo je vidjeti ovu veliku potporu u cijeloj Hrvatskoj", rekao je Plenković.
Zakon o obnovi Zagreba vrlo je dobra osnova
Premijer je rekao da će o rekonstrukciji stare jezgre Petrinje, gdje je velik dio zgrada dobio crvenu oznaku, odlučiti stručnjaci, naglasivši da je najvažnija sigurnost.Istaknuo je da je Zakon o obnovi koji je donesen za obnovu Zagreba vrlo dobra osnova.
"Koliko sada razumijem, što se tiče struke unutar Ministarstva graditeljstva, oni su skloniji širenju opsega ovog zakona na Sisačko-moslavačku županiju. Mislim da je zakon zaista dobar", rekao je Plenković.
Smatra da je koncept obnove 60-20-20, gdje 60 posto financira država, 20 posto lokalna zajednica, a 20 posto vlasnici, izvrstan.
Premijer je izvijestio da je ministru Darku Horvatu, njegovim stručnjacima i službama dao vremena do ponedjeljka da razmisle i vide koje je rješenje najbolje, proširujući opseg primjene postojećeg zakona ili novog zakona.
Proširenje Zakona o obnovi brza je promjena koja se može riješiti prvog ili drugog dana rada Sabora, a nakon toga kreće u provedbu, objasnio je Plenković.
Podsjetio je da su u dobroj vjeri i u duhu stvaranja što šireg političkog konsenzusa o važnim pitanjima pokazali najveću otvorenost prema tom Zakonu.
"Ne znam jesu li ikad prihvaćene tolike izmjene i dopune koje su predložili drugi klubovi i to sam rekao odmah u Saboru i tako je to bilo. Stoga ne vidim da ćemo tamo imati nekih velikih sporova", rekao je Plenković.
Na 2021. godinu gledam s nadom i optimizmom
Premijer je rekao novinarima da postoji globalni konsenzus i da svi vape da se godina poput 2020. nikad više neće ponoviti. Osvrnuo se na izjavu njemačke kancelarke Angele Merkel koja je rekla da joj je ova godina u 15-godišnjem mandatu bila najteža.
Tada mi koji smo još imali potres, rekao je premijer, možemo reći da ni nama nije bilo najjednostavnije."Mislim da smo pokazali elastičnost, elastičnost, želju za prevladavanjem svih kriza i pomaganjem svakom hrvatskom građaninu te činimo sve da cijeli sustav funkcionira, rješavajući ono što nam se dogodilo", rekao je Plenković.
Uzeo je primjer rješavanja zdravstvene krize, osiguravanja financijske stabilnosti, radnih mjesta, funkcioniranja gospodarstva i održavanja manje-više normalnog načina života. "Mislim da smo u tome uspjeli", dodao je.
Premijer na 2021. gleda s nadom i optimizmom. "Mislim da nam to treba", naglasio je.
Smatra da je cjepivo otvorilo potpuno novu stranicu u borbi protiv covid-19 jer se, kako je rekao, više nećemo nositi s bolešću koristeći tzv. protuepidemijske mjere ili različite varijante karantene iz 14. stoljeća.
"Kad imamo cjepivo, situacija funkcionira drugačije", rekao je, ponovivši da je najvažnije izdržati ovih nekoliko zimskih mjeseci kada je virus najsmrtonosniji.Dolaskom proljeća, rekao je Plenković, ako budemo disciplinirani i zadržimo trend opadanja zaraze, dolaskom većih količina cjepiva očekujem i pad dinamike same bolesti.
"I onda imamo situaciju da 2021. sigurno ne bi trebao biti kao 2020.", dodao je.
Očekujem gospodarski rast od 5 posto
Gospodarski, rekao je premijer, očekujem rast od 5 posto, zatim početak provedbe svih aktivnosti vezanih uz Nacionalni program oporavka i otpornosti, apsorpciju fondova EU, poduzimanje reformi i projekata.
"Smjer u kojem ćemo uložiti dio sredstava koja smo osigurali (više od 24 milijarde eura, 6 milijardi eura bespovratnih sredstava kroz sljedeću generaciju EU instrumenta) u troškove, programe, projekte i razvoj, zelenu tranziciju, digitalnu tranziciju i tako pokrenuti reforme i ulagati u gospodarstvo ", rekao je.
Naglasio je da velik dio novca kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti nije namijenjen javnom, već privatnom sektoru.Premijer je podsjetio da postoje četiri komplementarna dokumenta, koji se oslanjaju jedni na druge, rekavši da jesu: Vladin program, Nacionalni program reformi, Nacionalna strategija razvoja i Nacionalni program oporavka, ocjenjujući da su sredstva osigurana za sljedeće desetljeće u iznimnoj mjeri.
Uz to, dodao je, Hrvatska će apsorbirati sredstva iz posljednje Višegodišnje financijske perspektive EU-a 2014. - 2020. za sljedeće tri godine.
Komentirajući koliko je to bilo ambiciozno, premijer je rekao: "A što ćemo biti osim ambiciozni. Nismo izašli na birališta da ne poduzmemo ništa. Je li to fer?"
Također je istaknuo da nakon lokalnih izbora u svibnju Hrvatska neće imati izbore sljedeće tri godine.
"Dakle, imamo stabilnost, snažnu parlamentarnu većinu koja izvrsno funkcionira i očekujemo da se tamo učini sve što je ključno nakon ovakve krize. Ovo je šansa za novi pristup, novi izgled i za drugačiju Hrvatsku u četvrtom desetljeću demokracije. Bolje!" zaključio je premijer
PVRH
