Vlada je u otvorenom dijelu sjednice raspravljala o 17 točaka dnevnog reda. Na početku je državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Željko Plazonić izvijestio o trenutnoj situaciji vezanoj uz koronavirus u Hrvatskoj, rekavši da je, u odnosu na tjedan prije, Hrvatska zabilježila blagi porast broja aktivnih slučajeva, dok je u usporedbi sa susjednim zemljama taj broj znatno manji. Ministarstvo zdravstva donijelo je odluku o uspostavi i upravljanju pozivnim centrom za pružanje zdravstvene zaštite onkološkim pacijentima u bolnicama tijekom pandemije, koja započinje s radom u petak, 13. studenog.
"Osobe zadužene za rad u pozivnom centru na temelju primljenog poziva kontaktirat će koordinatore u bolnicama i HZZO-u koji su zaduženi za pružanje zdravstvene zaštite onkološkim pacijentima. To se odnosi i na pružanje zdravstvene zaštite ostalim pacijentima kojima je dodijeljen termin zdravstvene zaštite. usluga, odnosno bolničko liječenje u KB Dubrava ", istaknuo je Plazonić.
Koordinatori će u suradnji sa županijskim sjedištem odrediti bolničku ustanovu za tzv sekundarni centar za liječenje umjerenih i blagih oblika covida-19.Plazonić je spomenuo da su poduzete mjere za prebacivanje u druge zagrebačke bolnice pacijenta bolnice Dubrava kojem je bila potrebna kronična dijaliza.
U nadzoru nad epidemiološkim mjerama 1126 upozorenja i 24 prekršajna naloga
Državni tajnik u MUP-u izvijestio je da su inspektori civilne zaštite od 5. do 10. studenoga izvršili 27.167 inspekcijskih nadzora provedbe epidemioloških mjera u poslovnim objektima i izrekli 1.126 upozorenja, kao i 24 prekršajna naloga u iznosu od 640.000 kuna.Dodala je kako su državne interventne jedinice civilne zaštite u posljednjih sedam dana postavile ukupno 14 kontejnera i devet šatora za potrebe zdravstvenih i socijalnih ustanova diljem Hrvatske, a ravnateljstvo je od posljednje sjednice Vlade izdalo 19 tona zaštitne opreme. Podsjetila je da je od posljednje sjednice Vlade Stožer civilne zaštite donio ukupno četiri nove odluke u vezi s produljenjem propisanih mjera do 30. studenog. "Odgovorno ponašanje sve većeg broja građana pridonijelo je stagnaciji novoinficiranih ljudi u posljednjih tjedan dana. Ipak i dalje apeliramo da se izbjegavaju veća obiteljska okupljanja na kojima asimptomatski ljudi, kao i oni s blagim simptomima, koji nisu svjesni da pridonose zarazi", zaključio je Grass.
Novi zakon o autorskom i srodnim pravima prilagođen digitalnom dobu
Vlada je u daljnji postupak uputila Prijedlog zakona o elektroničkim medijima i Prijedlog zakona o autorskim i srodnim pravima.
Govoreći o Prijedlogu zakona o elektroničkim medijima, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek je način na koji očekuju informiranu i dinamičnu raspravu i ostaju otvoreni za poboljšanja zakonskog teksta.
"Očekujemo dinamičnu i informiranu raspravu u Hrvatskom saboru, a ostajemo otvoreni s obzirom na to da velik broj zainteresiranih strana precizno regulira ta pitanja. Do drugog čitanja nastavit ćemo poboljšavati ove tekstove", rekla je Obuljen Koržinek na sjednici Vlade. Ovim prijedlogom Vlada usklađuje Zakon o elektroničkim medijima s europskim direktivama, uključujući revidiranu Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama, koja regulira audiovizualne medijske usluge u digitalnom okruženju.
"Najvažniji elementi odnose se na nove definicije audiovizualnih medijskih usluga, na nove načine definiranja mehanizama za određivanje nadležnosti nad pružateljima medijskih usluga", rekla je Obuljen Koržinek.
Zakon, naglasila je, uvodi veću transparentnost u objavljivanju podataka o vlasničkoj strukturi izdavača medija, kao i u publikacijama o iznosu i izvorima financiranja, te uvodi obvezu dodjele sredstava za medije na državnoj i lokalnoj razini putem javnih poziva. Obavezna potrošnja od 15 posto godišnjeg iznosa namijenjenog promociji i oglašavanju izdavača medija proširuje se na elektroničke publikacije, a unose se izmjene u odredbe koje uređuju oglašavanje, posebno u zaštiti maloljetnika i oglašavanju duhanskih proizvoda i alkohola.
Zakon donosi brojne promjene povezane s televizijom i radiom, definirajući njihove programske sheme. Obuljen Koržinek dodala je da se boljom zaštitom hrvatske kulture i industrije uvodi povećanjem kvote hrvatske glazbe, hrvatskih audiovizualnih djela i uvođenjem kvote za djela neovisnih audiovizualnih producenata. Prijedlog ZEM-a donosi i promjene u odredbama koje uređuju kršenje pluralizma i raznolikosti elektroničkih medija, ali također preciznije definira obveze davatelja elektroničkih publikacija za sadržaje koje generiraju korisnici. Prijedlogom zakona o autorskom i srodnim pravima, koji je također poslan u parlamentarnu proceduru, područje se prilagođava digitalnom dobu, u skladu s dvije direktive EU.
Cilj izmjena i dopuna je prilagoditi postojeći pravni okvir tehnološkom razvoju, koji je promijenio način stvaranja, proizvodnje, distribucije i eksploatacije autorskih djela i predmeta zaštite srodnih prava.
Uvode se iznimke i ograničenja autorskih i srodnih prava, prilagođenih digitalnom i prekograničnom okruženju, kao i nove mjere za olakšavanje licenciranja za korištenje autorskih i srodnih prava kako bi se osigurao širi pristup zaštićenim sadržajima, rekao je ministar. Prijedlog novog zakona također utvrđuje pravila koja olakšavaju prekograničnu distribuciju televizijskih i radijskih programa te uvodi mehanizam koji olakšava licenciranje u slučaju ponovnog emitiranja programa iz drugih država članica EU-a, kao i jasna pravila u situacijama prijenosa programskih signala. izravni tok.
"Smatramo posebno važnim što će usvajanje predloženog zakona osigurati bolju poziciju dionika u nacionalnoj kulturnoj, kreativnoj i medijskoj industriji, u odnosu na internetske platforme, što je posebno važno u trenutnom kontekstu smanjenih prihoda tih industrija uzrokovanih epidemijom koronavirusa", rekla je Obuljen Koržinek. .
Predloženi zakon pružit će jasan pravni okvir i olakšati korištenje djela zaštićenih autorskim pravima i srodnih prava u digitalnoj i internetskoj nastavi i učenju na daljinu, što je, dodao je ministar, još jedna tema koja postaje posebno relevantna u ovim okolnostima. Također, regulirana su pitanja autorskih prava za uporabu audiovizualnih djela u arhivima HRT-a koja su nastala prije 1990. godine, što će u kontekstu povećane digitalizacije, rekla je Obuljen Koržinek, dovesti do veće dostupnosti kvalitetne hrvatske audiovizualne slike sadržaj.
Smanjenje članarine turističkim zajednicama za 12 posto
Od 1. siječnja iduće godine članarina u turističkim zajednicama za svih pet skupina poreznih obveznika trebala bi biti niža za 12 posto, temeljem prijedloga izmjena Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, koje je Vlada u četvrtak poslala Hrvatskom saboru.Ministrica turizma Nikolina Brnjac rekla je da prijedlog zakona propisuje smanjenje obveze plaćanja turističke članarine smanjenjem stope na temelju koje se izračunava članarina.
"Naknade za izračun članarine linearno se smanjuju, a iznos za plaćanje članarine za svih pet skupina poreznih obveznika bit će niži za 12 posto. Također propisuje mogućnost da Porezna uprava mijenja iznos mjesečne članarine zbog značajnog pada poduzetničke aktivnosti u tekućoj godini ili zbog pada poduzetničke aktivnosti zbog materijalne štete uzrokovane višom silom ", rekao je ministar.
Također je istaknula da Vladin akcijski plan predviđa smanjenje članarine, kako bi se poboljšalo poslovno okruženje i smanjili troškovi poduzetnika. Nove odredbe o članarinama u turističkim zajednicama primjenjivat će se od 1. siječnja 2021. godine.
Vlada je odbila oporbeni prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja ministru Ćoriću
Također, Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akvakulturi i Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od buke upućeni su u daljnju proceduru.
Vlada je na današnjoj sjednici odbila oporbeni prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću."Odbijamo ovu inicijativu na sva tri osnova", rekao je premijer Plenković, pozivajući se na obrazloženje iz prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja.Vlada je također odlučila o raspodjeli bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije odobrenih za financiranje štete od potresa u Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj županiji i Zagrebačkoj županiji, imenovanju nacionalnog koordinacijskog tijela, tijela nadležnog za provedbu financijskog doprinosa i neovisnoj reviziji tijela.
Predujam od 88,9 milijuna eura iz Fonda solidarnosti
Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat izvijestio je da je Hrvatska već dobila 88,9 milijuna eura predujma od Fonda solidarnosti, kao i da je ukupno odobreno 683,7 milijuna eura te da je EK, kako bi ispunila uvjete za plaćanje ostatak dodijeljenih sredstava, uputio je zahtjev Hrvatskoj da najkasnije do 15. studenoga dostavi podatke o vrsti i iznosu vrijednosti poslova i podatke o tijelima koja će biti odgovorna za provedbu dodijeljenih sredstava, uključujući neovisno tijelo za reviziju.
"Današnja vladina odluka definira tražene doprinose kako bi EK do kraja godine mogla uplatiti još 594,84 milijuna eura iz Fonda solidarnosti", rekao je Horvat.
Trajno sjećanje na sve žrtve Domovinskog rata
Vlada je također odlučila sudjelovati u financiranju obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje za ovu godinu, u ukupnom iznosu do 800.000 kuna. Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naglasio je da je dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje ujedno i trajno sjećanje na sve žrtve Domovinskog rata, vojne i civilne, čiji su životi bili trajno uklopljeni u hrvatsku slobodu. Upozoravajući na trenutnu epidemiološku situaciju, Medved je istaknuo da dostojanstveno odavanje počasti svakoj žrtvi zahtijeva odgovornost svih nas u zdravstvu. "Stoga pozivam sve one koji se žele pokloniti žrtvama Domovinskog rata da to učine poštujući na snazi epidemiološke mjere", dodao je.
Premijer Plenković rekao je da je uvjeren da će Kolona sjećanja, kao i sve što će se događati u Vukovaru i Škabrnji, biti dostojanstvena, sa sjećanjem na žrtvu hrvatskih branitelja i svih onih koji su dali život za Hrvatsku.
Izvješće o provedbi Nacionalnog programa reformi za 2020.
Vlada je prihvatila i izvješće o provedbi Nacionalnog programa reformi za razdoblje od svibnja do listopada 2020. godine.
Gradu Makarskoj donirano je imanje s parkovnim površinama, dječjim igralištima i površinom javnog prijevoza koje služi za sportske i rekreacijske aktivnosti.šetalište. Vlada je na današnjoj sjednici dala suglasnost za pod koncesiju dijela pomorskog dobra u luci za posebne namjene - Brodotrogir dd gradovima Županja i Sisak te općinama Kloštar Ivanić, Rogoznica i Čađavica.
Prihvaćen je zaključak o poduzimanju potrebnih aktivnosti i radnji za regulaciju zemljišnoknjižnog stanja na nekretninama koje koriste domovi za starije i nemoćne osobe.
Na kraju otvorenog dijela današnje sjednice, Vlada je prihvatila XIV. izvješće o provedbi Strategije integriranog upravljanja granicama za 2019. godinu koje će Ministarstvo unutarnjih poslova podnijeti Međuresornoj radnoj skupini za integrirano upravljanje granicama Republike Hrvatske i njezinim stručnim radnim timovima te tijelima državne uprave i nadležnoj Agenciji. parlamentarna pitanja.
