U obraćanju predstavnicima medija nakon sjednice Vlade u četvrtak premijer Andrej Plenković naglasio je da je sjednica bila izrazito važna i sadržajna.
- Od usvajanja rebalansa proračuna za 2020. i proračuna za 2021., projekcija do 2023., ukupne slike kako vidimo oporavak kroz sljedećih nekoliko godina, realnih ocjena svega onoga što smo napravili u ovoj po mnogočemu izvanrednoj 2020. godini, troškovima koje smo imali, ali s odabirom i sa željom da pomognemo našim građanima, osobito kad je riječ o mjerama za očuvanje radnih mjesta, omogućavanja likvidnosti hrvatskom gospodarstvu, osiguravanju plaća i mirovina, funkcioniranja zdravstvenoga sustava u uvjetima posljedica Covida-19'. Iduća godina treba biti tranzicijska godina povratka na onu putanju koja je krasila politiku ove Vlade u prvom mandatu. To je odgovorno upravljanje javnim financijama, sustavno smanjivanje javnoga duga, gospodarski rast, investicijski kreditni rejting i koraci prema Europskom tečajnom mehanizmu II - naglasio je Plenković.
- U Ukupnom razmatranju dinamike oporavka Vlada i cijela će javnost, a pogotovo ona stručna, trebati voditi računa da ovoga puta osigurano nekoliko važnih poluga koje će nam pomoći pri procesu gospodarskoga oporavka.Jedna je korištenje sredstava još sljedeće tri godine iz aktualnoga sedmogodišnjega proračuna EU, druga je Višegodišnji financijski okvir koji kreće od 2021., koji se može trošiti do 2030., a u kojem je predviđeno 12,9 milijardi eura i zatim modul kojeg nazivamo 'EU iduće generacije'. Kada se sve skupa zbroji, te uključe bespovratna sredstva, mogući zajmovi, React EU i Fond za pravednu tranziciju i sredstva za poljoprivredu, idemo preko 10 milijardi kuna - poručio je dodavši da tu još treba uključiti i EU Fond solidarnosti za obnovu Zagreba sa 683 milijuna eura.
- To znači da ćemo sljedećih desetak godina na raspolaganju imati 24,2 milijarde eura. To su poluge na koje ćemo se moći naslanjati kao društvo, kao gospodarstvo i kao država kako bismo pronašli - lakše nego što bismo to mogli bez tih sredstava - izlazak iz ove gospodarske krize. U tom je kontekstu na današnjoj sjednici Vlade donesena odluka o minimalnoj plaći za 2021. godinu, koju Vlada donosi krajem listopada nakon konzultacija sa partnerima. - Odlučili smo da minimalna plaća u neto iznosu poraste za 150 kuna i da iznosi 3400 kuna. U posljednje četiri godine sustavnom politikom podizanja minimalne plaće, ona je porasla za više od 900 kuna i iznosi oko 46 posto prosječne plaće i oko 56 posto medijalne plaće u Hrvatskoj.
Početak sustavnog rada na obnovi Zagreba
Plenković se osvrnuo i na posebno važnu temu vezanu za Grad Zagreb te za dijelove Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, a to je potpisivanje Ugovora o osnivanju Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije te Ugovora o obavljanju poslova za uspostavu Fonda.
- Osnivanje Fonda za obnovu i imenovanjem privremenoga ravnatelja početak je sustavnoga rada na obnovi. Stručno je pripremljen i vrlo kvalitetan prvi program mjera, te su osigurana financijska sredstva i za javne, a sustavno i za privatne zgrade koje su nastradale u potresu. Napravili smo jedan cjeloviti napor koji mora riješiti probleme nastale u onih 10 sekundi potresa 22. ožujka.
Apeliram na sve da se pridržavamo epidemioloških mjera
Govoreći o epidemiološkoj situaciji, premijer naglasio je da ulazimo u dosad najtežu fazu borbe s pandemijom koronavirusa ali, iako je trenutno izrazito nezahvalno prognozirati, prema trenutnim trendovima izgleda da se polako udaljavamo od eksponencijalne krivulje. - Bitno je da svi naši sugrađani sada shvate da ulazimo možda u najtežu fazu borbe s pandemijom - poručio je Plenković. Uz ogradu da je u ovom trenutno izrazito nezahvalno prognozirati dinamiku pandemije u Hrvatskoj, kazao je da su brojevi novozaraženih u proteklim tjednima rasli vrlo brzo, da brojevi i dalje značajno rastu, ali zadnjih dana porast je ipak slabiji nego proteklih tjedana.
- Čini se, prema trenutnom čitanju tih trendova, da se polako udaljujemo od eksponencijalne krivulje. Naredni dani i tjedni će pokazati hoće li se taj trend nastaviti. Za razliku od Njemačke, Italije, Austrije, gdje je rast brži, mi isto tako rastemo, ali sporije. Uvedene su protuepidemijske mjere proporcionalne razvoju epidemije u Hrvatskoj, a Vlada želi da svi građani osvijeste potrebu pridržavanja usvojenih mjera.Ako se bude tako dogodilo, vjerujem da bi ove naznake, za koje smatramo da će početi djelovati, trebale nakon sljedećih nekoliko kritičnih tjedana postupno dovesti do smanjenja epidemije i broja zaraženih - istaknuo je apelirajući na građane da se pridržavaju mjera upravo onako kako su donesene jer ćemo samo na taj način moći spriječiti daljnje širenje zaraze u dinamici kojoj smo svjedočili proteklih dana.
Vjerujem da će Damir Vanđelić odlično odraditi posao
Novinare je zanimalo i je li imenovanje Damira Vanđelića za v.d. šefa Fonda za obnovu i dio kampanje za predstojeće lokalne izbore na kojima bi on bio HDZ-ov kandidat za zagrebačkog gradonačelnika. - Mislim da je sjajno da je gospodin Vanđelić sa svojim iskustvom u gospodarstvu, iskustvom menadžera, prihvatio ovu važnu dužnost vođenja Fonda za obnovu Grada Zagreba. Dugo smo razmišljali o tome kakav profil nam treba za tako značajnu dužnost i nakon razgovora koje smo vodili izrazito sam zadovoljan da je on to prihvatio i vjerujem da će obaviti odlično taj posao. istaknuo je, a kad je riječ o lokalnim izborima, kazao je HDZ trenutno vodi proces unutarstranačkih izbora, te da će, kad oni završe, izaći s imenima kandidata i kandidatkinja.
Novi UV KB Dubrava analizirat će situaciju, ako smatra da je potrebno mogu i promijeniti ravnatelja
Govoreći o situaciji u KB Dubrava, glavnoj bolnici za liječenje oboljelih od covida-19, iz koje dolaze pisma nezadovoljnih liječnika i sestara, rekao je da će novo Upravno vijeće, koje je Vlada imenovala, analizirati situaciju. - Ono će analizirati trenutnu situaciju. Ako smatraju da je potrebno, mogu i promijeniti ključnu osobu, a to je ravnatelj.Napise na društvenim mrežama, dodao je, verificirat će inspekcija te će se promijeniti ako nešto treba promijeniti. Ali mislim da trebamo svim zdravstvenim djelatnicima KB Dubrava i svim drugima u Hrvatskoj prije svega biti izrazito zahvalni na požrtvovnosti kojom pristupaju obavljanju svojeg posla - naglasio je.
Na primjedbu novinara kako je i sam ministar zdravstva Vili Beroš govorio o "dualizmu" i "klanovima" u toj bolnici, premijer je odgovorio kako se može reći da takvo nešto postoji u bilo kojoj ustanovi, iz bilo kojeg sektora. Plenković je istaknuo da situacija s borbom protiv koronavirusa ne izmiče kontroli te je podsjetio da bolnički sustav ima ukupno oko 15 tisuća kreveta, 1500 kreveta intenzivne njege, da je na raspolaganju oko 900 respiratora (danas je oko 80-ak ljudi na respiratorima). Prema tome, zdravstveni kapaciteti nisu ugroženi ni u jednom trenutku, ali pristupamo s maksimalnim mjerama opreza i aktivnostima koje poduzimamo.
Nitko nije svjesniji od nas koliko je situacija ozbiljna. Nitko ovdje ne misli da je situacija bezazlena, bezopasna i lagana. Obrnuto. Svjesni te situacije, poduzimamo korake, ali u konačnici, apeliramo na odgovornost svih. Bilo je puno aktera koji su nastojali na mnoge načine dekredibilizirati i podrivati borbu protiv koronavirusa proteklih mjeseci. To sigurno nismo radili mi - naglasio je.
Temeljni cilj je očuvanje radnih mjesta
Odgovarajući na pitanje da li je Vlada uz najavu povećanja minimalne plaće pripremila i neke kompenzacijske mjera za poslodavce, premijer je podsjetio da je Vlada u proteklih nekoliko godina poduzela mnogo mjera baš za one sektore koji su karakteristični za veći broj zaposlenika koji imaju minimalnu plaću.
- Oni su bili korisnici svih mjera kroz ovu godinu, kao i naknade po radniku koja je bila veća nego minimalna plaća do sada i koju smo produžili, te mjere za skraćivanje radnoga vremena. Imali smo i sastanak s predstavnicima sindikata i poslodavaca na temu Nacionalne razvojne strategije, a isti ćemo napraviti na temu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. Želio bih ministar Aladrović izađe i s novim mogućim mjerama – aktivnim mjerama zapošljavanja koje mogu pomoći i koje će omogućiti da održimo naj naš temeljni cilj, a to su radna mjesta. Mislim da u ovom trenutku imamo dovoljan set mjera na snazi.
Vlada čini sve da se isplate božićnice
Naglasio je također kako Vlada čini sve da se u realizaciji rebalansa ovogodišnjeg proračuna osiguraju sredstva za božićnice. - Što se tiče božićnica, u cijelom mojem mandatu nismo ni jednom nismo propustili isplatiti božićnice, znate da smo ih i povećali. Ministar (financija) i ja i cijela Vlada činimo sve da se u realizaciji rebalansa proračuna do kraja godine osiguraju ta sredstva i da ljudi dobiju božićnice - zaključio je predsjednik Vlade.
