Premijer je izrazio uvjerenje da možemo izbjeći daljnje pooštravanje mjera ako smo odgovorni. "O svakom od nas ovisi hoćemo li spasiti stotine života, stotine tisuća radnih mjesta i hoćemo li zadržati gospodarsku aktivnost", rekao je pozvavši sve građane na maksimalnu odgovornost i solidarnost. Na početku današnje sjednice premijer Andrej Plenković osvrnuo se na trenutnu epidemiološku situaciju rekavši da se broj oboljelih od koronavirusa ubrzava u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta.
Izvijestio je da Hrvatska danas ima rekordnih 2776 zaraženih te da broj umrlih raste i dvoznamenkast je svaki dan. Premijer je rekao da mnoge europske zemlje koje su u goroj situaciji od Hrvatske uvode strože restriktivne mjere. Također smo, dodao je, uveli stroža ograničenja kako bi ograničili javna okupljanja i smanjili stopu širenja zaraze među stanovništvom.
"Iako brojke nastavljaju rasti prema očekivanjima, imamo naznake da su mjere koje smo usvojili počele na snagu. Ako jesu, možemo očekivati da će epidemija doseći vrhunac za dva do tri tjedna. Naravno, ima puno nepoznanica i teško je dati procjene. "Ali mi imamo razloga vjerovati u učinkovitost usvojenih mjera", rekao je Plenković.
Premijer je rekao da raste i broj hospitaliziranih. "Predvidjeli smo to i osigurali dovoljan broj kreveta. Sada je najvažnije da se svi pridržavamo usvojenih mjera jer u protivnom neće doći do usporavanja, a epidemija će se i dalje širiti. Naravno da to nitko ne želi, pogotovo vlada", rekao je.
Rekao je da sada o svakom od nas ovisi hoćemo li se pokazati uspješnima kao u prvom proljetnom valu, izrazivši uvjerenje da možemo izbjeći daljnje pooštravanje mjera ako smo odgovorni.
"O svakom od nas ovisi hoćemo li spasiti stotine života, stotine tisuća radnih mjesta i hoćemo li zadržati gospodarsku aktivnost", rekao je premijer pozvavši sve građane na maksimalnu odgovornost i solidarnost. "Ovo je trenutak kada svi zajedno odlučujemo hoćemo li uspjeti", rekao je Plenković, naglasivši da se Hrvatska znala uspješno nositi s velikim izazovima u povijesti. "Pokažimo se još jednom na vrhuncu zadatka. Pokažimo da smo kao nacija solidarni, da mislimo jedni na druge, a ne samo na sebe. To svakodnevno pokazuju naši liječnici, medicinske sestre koji rade u izuzetno teškim uvjetima i čine sve kako bi spasili živote. plaše se izložiti svoje. Zahvalni smo im na tome ", naglasio je.
Imam povjerenja u odgovornost hrvatskog naroda
Premijer vjeruje da je odgovornost najmanje što možemo učiniti kao društvo, što podrazumijeva smanjenje druženja, posebno privatnih i obiteljskih, držanje distance, nošenje maski u zatvorenom i tamo gdje ne možemo držati distancu i redovito provjetravanje zatvoreno prostora i brinemo o higijeni.
"To nisu velika odricanja, a time štitimo živote i radna mjesta. Imam povjerenja u odgovornost hrvatskog naroda. Pokažimo da smo jaki kad je to najpotrebnije. Uvjeren sam u ime cijele vlade da Hrvatska to može učiniti. A zbog epidemioloških preporuka sjednica Vlade ponovno održava u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici ", rekao je Plenković.
Pokazatelji za treće tromjesečje ukazuju na gospodarski oporavak
Premijer se osvrnuo i na rebalans državnog proračuna za 2020. godinu i nacrt proračuna za 2021. godinu. Smatra da je dobro što ekonomski pokazatelji za treće tromjesečje ukazuju na oporavak gospodarstva nakon početnog ekonomskog pada kao rezultat Covida 19.
"Prema dostupnim informacijama za domaće gospodarstvo i međunarodno okruženje, predviđa se da će gospodarski pad u 2020. biti osam posto. To je manje od procjena o kojima smo razgovarali tijekom proljeća", rekao je Plenković. Podsjetio je da je prije izbijanja pandemije koronavirusa Vadina fiskalna politika, u funkciji gospodarskog rasta, bila usmjerena na daljnje jačanje fiskalne održivosti, što se ogleda u ostvarivanju proračunskih viškova nekoliko godina zaredom, te snažnom smanjenju javnog duga u BDP-u. Rekao je da je vlada brzo postala svjesna da će pandemija kornavirusa dovesti do značajnih negativnih socijalno-ekonomskih posljedica te je stoga koristila fiskalni prostor stvoren za podršku u svrhu održavanja zaposlenosti i ekonomske aktivnosti.
"U usporedbi s projekcijama iz svibnja ove godine, uspjeli smo imati bolju turističku sezonu, što se na kraju pokazalo iznad svih očekivanja. Stoga smo imali bolju situaciju što se tiče prihoda proračuna. To je posljedica naše kvalitetne i pravovremene epidemiološke reakcije. omogućio bolju treću četvrtinu ", rekao je premijer.
Također je spomenuo povećani priljev sredstava iz EU fondova, u okviru pomoći vezano za financiranje posljedica kornavirusa."Ali nastavak pandemije zahtijeva da pružimo snažnu potporu gospodarstvu, zdravstvu, a posebno najugroženijim skupinama u društvu.Stoga ovim rebalansom proračuna, saniramo zdravstveni sektor, povećavamo izdvajanja za mirovine i nezaposlene te prava iz sustava socijalne skrbi. I dalje snažno podupiremo gospodarstvenike, posebno u sektorima koji su teško pogođeni pandemijom, kao i poljoprivrednike, rekao je. Kako bi se osigurao kontinuitet i sigurnost u opskrbi prirodnim plinom, dodatna sredstva kroz ovaj rebalans dodjeljuju se za prvu fazu projekta terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku. Slijedom naših obveza iz članstva u Europskoj uniji, rekao je, izdvajamo određena sredstva za doprinos proračunu EU. kao i sufinanciranje projekata na središnjoj i lokalnoj razini. „Od izdataka financiranih iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države, valja spomenuti povećana izdvajanja sredstava EU za očuvanje radnih mjesta i skraćivanje radnog vremena te dodatna sredstva za prvu fazu obnove zgrada oštećenih potresom koji je pogodio Zagreb i okolicu. Prema metodologiji ESA 2010 imat ćemo deficit od 29,5 milijardi kuna ili osam posto BDP-a, rekao je premijer.
24,2 milijarde eura na raspolaganju Hrvatskoj u sljedećih sedam do deset godina
Proračun za iduću godinu, rekao je premijer, početak je povratka na put javnih financija prije krune krize koju je obilježio pad javnog duga u BDP-u i proračunski suficit. Za sljedeću godinu, podsjetio je, Vlada predviđa oporavak BDP-a po realnoj stopi od pet posto, godinu dana kasnije 3,4 posto, a 2023. 3,1 posto.
"U ovu smo fiskalnu projekciju uključili upotrebu sredstava iz novog instrumenta" nove generacije EU ", iz kojeg imamo 6 milijardi eura bespovratnih sredstava i 3,6 milijardi eura zajmova", rekao je premijer.
Također je istaknuo da je Hrvatskoj iz europskih fondova u sljedećih sedam do deset godina na raspolaganju 24,2 milijarde eura.
Uspostavljanje fonda za obnovu
Premijer je najavio da će danas nakon potresa sa županima i gradonačelnicima biti potpisani ugovori o osnivanju Fonda za obnovu grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. "Drago mi je da je nacrt sporazuma dobio široku potporu u Skupštini grada Zagreba i u dvije skupštine ovih županija. Danas će Vlada usvojiti prvi program mjera, što je posebno važno", rekao je premijer i zahvalio svim stručnjacima koji su dali svoj doprinos programu. mjera se provodi. Premijer je rekao da će Vlada danas imenovati i privremenog direktora Fonda. Avansi za sredstva putem Fonda solidarnosti već su isplaćeni.
Minimalna neto plaća za 2021. godinu iznosi 3.400 kuna
Premijer je rekao da će, nakon razgovora i analiza sa socijalnim partnerima, vlada donijeti uredbu koja se odnosi na konačni iznos minimalne plaće za 2021. godinu. Ukupno će iznositi 4.250 kuna bruto, odnosno 3.400 kuna neto, što je 187 kuna više u bruto iznosu, odnosno 150 kuna više u neto iznosu. To je porast od 4,61 posto.
Minimalna plaća od 1. siječnja iduće godine biti veća za 1.130 kuna bruto ili 904 kune neto u odnosu na 2016. godinu. "Dakle, u četiri godine minimalna plaća porasla je za 36,21 posto. To je povećanje dosad najveće u vrijeme bilo koje vlade kada je u pitanju minimalna plaća", rekao je Plenković.
Trgovci na veliko 1,84 milijarde kuna, rokovi plaćanja u roku od 180 dana
Premijer je spomenuo i sastanak s veletrgovcima. Izvijestio je da će, uz već uplaćenih 300 milijuna kuna, Vlada kroz rebalans predvidjeti dodatnih 1,34 milijarde kuna, dodatnih 200 milijuna kuna za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za plaćanje lijekova ljekarnama. Kad se sve to zbroji, riječ je o 1,84 milijarde kuna, što bi rokove plaćanja smanjilo na 180 dana. "Smisao ove odluke, s obzirom na obveze koje postoje u mnogim bolnicama, jest svesti se na obveze koje su ostale samo u posljednjih 180 dana", zaključio je premijer Plenković.
PVRH
