Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković danas je zastupnicima u Hrvatskom saboru predočio Završni prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom u gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj županiji i Zagrebačkoj županiji i tom prigodom istaknuo je da je ovo prilika da se osigura kvalitetan, transparentan, pošten i provediv zakon u korist svih građana.
Uoči početka izvanredne sjednice Sabora koja je sazvana radi donošenja zakona, premijer Plenković rekao je da je to važan zakon za obnovu, sustavni i transparentni rad i financiranje te poručio da će Vlada biti otvorena za što više prijedloga. jer smatra da bi bilo dobro postići što širi konsenzus.
Govor premijera držimo u cijelosti.
„Poštovani predsjednice Hrvatskog sabora, poštovani saborski zastupnici, poštovani ministri, posebno mi je čast pozdraviti vas i predstaviti vam danas u ime Vlade Konačni prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom u gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji.
Kao što smo imali tijekom predstavljanja nacrta prijedloga zakona u prvom čitanju, rekao je da mu je cilj regulirati način i postupak obnove zgrada oštećenih u potresu koji se dogodio 22. ožujka, najjačem i najrazornijem u posljednjih stotinu godina, regulira izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća i stanova za pogođene ljude ova katastrofa određuje nadležna tijela, rokove i modele financiranja.
Sve to činimo kako bismo zaštitili živote i zdravlje ljudi, imovinu, okoliš, kulturnu baštinu i stvaramo uvjete za uspostavljanje normalnog života u gradu Zagrebu.Vjerujem da imate pred sobom prijedlog koji će nam pomoći u postizanju naših ciljeva.Naglašavam da smo ljetnu stanku iskoristili za pažljivu analizu prvog čitanja saborske rasprave, koje je bilo vrlo dinamično.Nadležni odjeli Vlade prošli su kroz sve prijedloge i prijedloge saborskih odbora, klubova i zastupnika te su u Konačni zakon uvrstili više od 25 prijedloga ili amandmana.Vjerujem da će ovo drugo čitanje biti usmjereno na pronalaženje najboljih rješenja i iznjedrit će neke prijedloge koje mi, budući da su oni u skladu s konceptom ovog zakona i naravno ako oni pridonose poboljšanju njegove kvalitete, što će Vlada rado prihvatiti.Dolazeći u Hrvatski sabor, rekao sam da nam je cilj postići najširi mogući politički konsenzus o ovom zakonu.
Potres oštetio 26 tisuća zgrada, ukupna šteta oko 86 milijardi kuna
Kao što smo ranije rekli na području Grada Zagreba, oštećeno je 25 tisuća zgrada, kako privatnih tako i javnih.Ovom broju treba dodati još 409 oštećenih zgrada u Krapinsko-zagorskoj županiji i 510 zgrada u Zagrebačkoj županiji.To je ukupno 26 000 zgrada.Nakon potresa više od 6.200 zgrada bilo je neupotrebljivo ili privremeno neupotrebljivo, uključujući 7 vrtića, 10 osnovnih škola, 11 srednjih škola, 11 zdravstvenih ustanova i čitav niz fakulteta, znanstvenih instituta, kulturnih institucija i vjerskih zgrada.
Ako oštećene zgrade promatramo prema vlasništvu, možemo vidjeti da je otprilike 1,5 posto zgrada javnih zgrada, a 98,5 posto zgrada u privatnom vlasništvu.Razmjeri štete procjenjuju se na oko 86 milijardi kuna, što je oko 60% godišnjeg državnog proračuna, u skladu su s velikim brojem oštećenih zgrada i nadilaze sve što smo do sada imali.
Hitne i kratkoročne mjere Vlade nakon potresa
Nakon potresa Vlada i službe su aktivno reagirale i definirali smo tri smjera djelovanja:Prvo, pripremili smo hitne i kratkoročne mjere za zbrinjavanje najugroženijih među našim sugrađanima.Drugo, započeli smo sastavljati popis šteta i dokumentaciju za međunarodnu financijsku pomoć koja će nam trebati za obnovu Zagreba.I treće, pripremili smo pravni okvir za dugoročnu obnovu grada.Nakon samog potresa jedan od prioriteta bila je briga o našim sugrađanima u studentskom domu u Cvjetnom naselju, svima onima koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove.
Kroz ovaj dom do sada je zbrinuto oko 800 Zagrepčana.Većina ih je bila u jednom trenutku u svibnju, čak 652, a trenutno je tamo još uvijek smješteno 262 naših sugrađana.Do sada smo za njihov smještaj i hranu izdvojili više od 13 milijuna kuna.Vlada je na prošlotjednoj sjednici naložila Ministarstvu za prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu da, u suradnji s Gradom Zagrebom, pronađe odgovarajući smještaj za osobe privremeno smještene u Studentskom domu "Cvjetno naselje".
Ministarstvo unutarnjih poslova, Glavna uprava civilne zaštite, zaduženo je za:
Narediti demobilizaciju preostalih mobiliziranih paviljona u studentskom domu kako bi prije početka nove akademske godine normalizirali studentski dom,naredili mobilizaciju drugog objekta u vlasništvu Grada Zagreba i države za privremeno stanovanje.
Za prve i hitne mjere iz proračuna osigurano 141 milijun kuna
Među prvim koracima bilo je osiguranje oštećenih zgrada, ali u kojem se još uvijek može živjeti, jednokratna pomoć od 12.000 kuna za obnovu krovova, dimnjaka, sljemenjaka i dizala, a za to smo u rebalansu proračuna osigurali 100 milijuna kuna.Uz to, osigurali smo 8.000 kuna za kupnju kondenzacijskih kotlova, a u tu svrhu osigurali smo 41 milijun kuna putem Fonda za zaštitu okoliša. Time su pokrivene potrebe za više od 5000 stanova.
Do sada je zaprimljeno 3.678 zahtjeva i potpisano 2.520 ugovora.To govori o učinkovitosti akcije, jer se u nešto više od mjesec dana broj prijava povećao za 500, a broj potpisanih ugovora za 1500.Ukupno smo za te prve i hitne mjere osigurali 141 milijun kuna. Još uvijek ima puno neiskorištenih sredstava i pozivam sve građane da predaju te zahtjeve i iskoriste ta sredstva koja su osigurana u proračunu.Također smo ponudili dugoročnije rješenje i bolje uvjete stanovanja financirajući najam za zamjenski stan za sve osobe čija je imovina oštećena u potresu, za što su sredstva osigurana do rujna 2021.
Do danas su zaprimljene 464 prijave za financiranje najma zamjenskih stanova. Sklopljeno je 155 ugovora o najmu, a za najamnine je plaćeno gotovo 1,2 milijuna kuna.
Brzi zajam od 200 milijuna dolara s 500 milijuna eura iz Europskog fonda solidarnosti
Paralelno sa svim tim aktivnostima, usmjerili smo napore na osiguravanje potrebnih financijskih sredstava za obnovu Zagreba i okolice.
Samo nekoliko dana nakon potresa, zajedno sa Svjetskom bankom, s provjerenom međunarodnom metodologijom, pripremljen je dokument - takozvana brza procjena štete prema kojem je šteta procijenjena na oko 25.000 zgrada i kuća na oko 86 milijardi kuna.
Na temelju tog dokumenta osigurali smo brzi zajam od 200 milijuna dolara (1,3 milijarde dolara) od Svjetske banke koji će se koristiti za obnovu obrazovnih i zdravstvenih ustanova.Također je korišten kao osnova za prijavu štete Europskom fondu solidarnosti od koje možemo očekivati oko 500 milijuna eura.Znate da smo prije deset dana od Europske komisije primili predujam u iznosu od 88,9 milijuna eura. Prema samoj Komisiji, ovo je najveći predujam ikad uplaćen iz Europskog fonda solidarnosti, koji postoji od 2002. godine.
Zakon će osigurati obnovu i ispuniti očekivanja građana
Treći cilj bio je raditi na ovom prijedlogu zakona koji utvrđuje načela i pravila za dugoročno organiziranu obnovu Zagreba i okolnih županija.Sa svakom novom informacijom ili znanjem shvaćamo koliko je ovo pitanje složeno i koliko bi dalekosežne posljedice imale za cijeli grad ako ne bismo usvojili Zakon na najbolji mogući način.Stoga ovdje nema hitnog postupka. Postoje javne rasprave, dva su parlamentarna čitanja, postoje konzultacije svih koji su u ovom procesu morali dati svoje prijedloge - graditelja, arhitekata, urbanista, inženjera, stručnjaka za transformaciju energije, povjesničara umjetnosti, konzervatora, poslovnih udruga i komora, pravnika i zainteresirane javnosti. Uvjeren sam da će ovaj konačni račun biti kvalitetan temelj koji će pokrenuti i osigurati obnovu te ispuniti očekivanja građana koji su pretrpjeli štetu u potresu, ali i svih građana Zagreba.
To je pokazala rasprava tijekom prvog čitanja u kojoj je postignut konsenzus velikog broja vas saborskih zastupnika.Vjerujem da ćemo nakon rasprave i nakon analize predloženih izmjena i dopuna, kad dođe vrijeme za glasanje, postići što veći dogovor o tome.
Financiranje strukturne obnove zgrada uvođenjem socijalnih kriterija
Ovaj konačni prijedlog zakona zaslužuje nekoliko dodatnih pojašnjenja.Odnosi se, prije svega, na obnovu zgrada koje su neupotrebljive i privremeno neupotrebljive. Predviđeno je da se strukturna obnova zgrada financira iz državnog proračuna, proračuna Grada Zagreba, županija, gradova i općina, sredstava vlasnika ili suvlasnika zgrada te sredstava iz drugih izvora. Sufinanciranje građevinske obnove privatnih zgrada, podsjećam, planirano je u omjeru 60% država, 20% jedinica lokalne samouprave i 20% vlasnika ili suvlasnika.
Novost u odnosu na prvo čitanje, a to je problem na koji je velika većina vas ukazala u raspravi, jest uvođenje socijalnih kriterija, odnosno popisa dohotka i imovine. Naime, građani Zagreba i dvije susjedne županije kojima su kuće i stanovi oštećeni u potresu, ali primaju minimalnu plaću i nemaju značajnu imovinu, država i županija, grad ili općina u potpunosti će financirati izgradnju nekretnina. Iznos od 20% sufinanciranja obnove bit će pušten vlasnicima nekretnina ako njihov prihod, uključujući prihod supružnika ili izvanbračnog partnera ili prihod životnog partnera, u prošloj i tekućoj godini ne prelazi iznos neoporezivog dohotka (4.000 kuna za 2020. godinu). To se odnosi i na one čija je ukupna imovina na dan potresa vrijedila manje od 200.000 kuna. Također će se u potpunosti financirati građevinska obnova invalida Domovinskog rata i korisnika socijalne skrbi koji primaju pomoć u održavanju.
Mislim da je ovaj način prikladniji za rješavanje ovog problema i otvoreni smo za više prijedloga, jer sigurno postoji više skupina koje bi mogle zaslužiti ovaj tretman. Kroz rasprave u saborskim odborima uočili smo inicijativu velikog broja zastupnika da se ovo pravo omogući svim osobama s invaliditetom, o tome me već osobno obavijestio saborski zastupnik Lukačić, pa ćemo razmotriti razmatranje ove inicijative. Novost u zakonu je odredba da za drugu i svaku sljedeću nekretninu vlasnik sudjeluje u obnovi građevine s 50 posto sredstava, odnosno raspodjela troškova je 40 posto države -10 posto lokalne samouprave - 50 posto vlasnika ili suvlasnika.
Obnovu javnih zgrada, odnosno onih 1,5 posto oštećenih zgrada, u potpunosti financiraju vlasnici ili osnivači javnih ustanova. Obnova će se provesti organizirano, u skladu s Programima mjera, definiranog sadržaja, koje je Vlada usvojila na prijedlog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Prvi program mjera je u završnoj fazi i planiramo ga usvojiti prije roka od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Fond za obnovu
Također ćemo uspostaviti Fond za obnovu i Stručno vijeće za obnovu prije roka od 30 dana od stupanja na snagu zakona. Osnivači Fonda su, podsjećam, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija te, naravno, država. Čini mi se da je bilo i nekih nejasnoća oko Fonda za obnovu, pa pokušajmo ih razjasniti. Fond za obnovu osniva se Sporazumom, koji je definiran Zakonom o ustanovama - kada ustanovu uspostavljaju Republika Hrvatska i jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave.
Uloga Fonda neće biti samo financijski fond, već će biti jedinstvena institucija koja će operativno provoditi akcije vezane za obnovu. Puno ćemo pažnje posvetiti transparentnom trošenju sredstava i uz pomoć informacijskih tehnologija svi podaci o utrošenim sredstvima bit će svima dostupni. Nadalje, Zakon predviđa: obnovu zgrada, uklanjanje oštećenih zgrada, izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća i financijsku pomoć.
Prioriteti i rokovi za obnovu
Važno je istaknuti da se ne obnavljaju pojedinačni privatni stanovi ili interijeri, već samo strukturna obnova zgrade. Kompletnom obnovom u pravilu se obnavljaju zdravstvene i obrazovne ustanove, druge javne zgrade i pojedinačno zaštićena kulturna dobra. Armiranje konstrukcije vrši se radi povećanja seizmičke otpornosti. Vlasnik, odnosno suvlasnici zgrade mogu, u postupku donošenja odluke o obnovi, zatražiti dizajn i provedbu poboljšanja u izgradnji zgrade, odnosno cjelovitu obnovu zgrade.
To zahtijeva da se vlasnici obvezuju pokriti razliku u troškovima koji bi nastali i osigurati odgovarajuće osiguranje za ispunjavanje ove obveze. Prioriteti i rokovi obnove ovise o šteti na pojedinim zgradama i njihovoj važnosti za širu zajednicu i zaštiti kao kulturnom dobru.
Oni također ovise o prioritetima organizacije urbanog prijevoza i kapacitetima građevinskog sektora. Zakon predviđa uklanjanje zgrada koje su izgubile mehaničku otpornost i stabilnost u mjeri u kojoj su se srušile ili njihova obnova nije moguća.
Za to je potreban pristanak svih suvlasnika.
Ako nema suglasnosti svih stanara, uklanjanje se provodi u skladu s propisima koji uređuju inspekciju građevine.
Važno je naglasiti da će, u usporedbi s početnim procjenama, trebati srušiti manji udio zgrada, što je donekle ohrabrujuće.
Financijska potpora umjesto obnove
Zakon također predviđa izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća kada se postojeća obiteljska kuća uništi. Takva zamjenska kuća gradi se na mjestu uklonjene kuće, osim u slučaju klizišta, kada se gradi na novom mjestu.
Veličina zamjenske obiteljske kuće iznosi 55 m2 za jednu ili dvije osobe, 70 m2 za tri ili četiri osobe i 85 m2 za pet i više osoba.
Vlasnici ili suvlasnici sudjeluju u troškovima obnove u jednakom omjeru kao i za zgrade. Zakon također predviđa financijsku pomoć i potporu koja se može platiti umjesto obnove. Na ovaj način želimo potaknuti one građane koji mogu sami započeti obnovu da to učine, a u skladu s kriterijima moći će dobiti novčanu pomoć.
Zakonom je propisano da odluke o obnovi donosi Ministarstvo za prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu, a sve ostale aktivnosti obuhvaćene su Fondom za obnovu.
Postupak pokreću upravitelji zgrada ili predstavnici suvlasnika ili vlasnika. Izvođači se biraju na temelju javnog poziva.
Programom mjera utvrđuju se najviše cijene usluga, radova i građevinskih proizvoda koje se mogu prihvatiti pri odabiru izvođača.
Izmjene i dopune Zakona između dva čitanja
Konačnom nacrtu zakona dodane su sljedeće izmjene:
Država će osigurati sredstva za obnovu građevine u slučaju da to ne učine vlasnici ili suvlasnici, ali tada država upisuje založno pravo na nekretninama;
promjena je u tome što se založno pravo upisuje i na posebnom dijelu nekretnine;
uključena je mogućnost dobivanja financijske pomoći za popravak stubišta; vlasnici, odnosno suvlasnici, uplaćuju sredstva za građevinsku obnovu i izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća na račun Fonda za obnovu;
s obzirom na mogućnost rekonstrukcije zgrade na kojoj su nelegalno rekonstruirani, odnosno uklonjeni strukturni elementi zgrade, odnosno izvršene nezakonite preinake koje utječu na mehaničku otpornost i stabilnost zgrade;
međutim, ovo je uvjet da se vlasnik ili suvlasnik slože vratiti zgradu u stanje prije ilegalne rekonstrukcije koja utječe na mehaničku otpornost i stabilnost, i to tek nakon osiguranja plaćanja svih povezanih troškova;
ako vlasnik ili suvlasnici zgrade ne podnesu zahtjev za rješenje o obnovi ili ne dostave suglasnost većine suvlasnika ili je vlasnik nepoznat ili nepoznatog prebivališta, zgrada se postupa u skladu s propisima koji uređuju građevinsku inspekciju;
data je obveza Ministarstvu, Gradu Zagrebu i županijama da osiguraju nekretnine za privremeno skladištenje građevinskog otpada nastalog kao posljedica potresa;
planirano je donošenje pravilnika kojim će se detaljnije urediti sadržaj i tehnički elementi projekta obnove zgrade, projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade i projekt uklanjanja zgrade i projekt izgradnje zamjenske obiteljske kuće;
uvedena je odredba prema kojoj će prvi program mjera sadržavati konzervatorske smjernice za zgrade koje nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, kao i one zgrade koje nisu u potpunosti obnovljene.
Prilika za Zagreb i Hrvatsku
Uvaženi saborski zastupnici, Pred svima nama, odnosno svim akterima - Vladom, Gradom Zagrebom i ove dvije županije, te naravno vlasnicima i suvlasnicima - velika je odgovornost osigurati proces obnove koji će prije svega osigurati krov nad glavom, siguran i topli dom, a Zagreb čine mjestom za ugodan život i rad ponovo.
Iako to nije primarna svrha ovog zakona, sama obnova može biti prilika za rješavanje niza neriješenih infrastrukturnih problema i za otvaranje rasprave o urbanom razvoju grada Zagreba.
Članci zakona jasno navode tko je odgovoran za to i na koji način takav novi razvojni trenutak može izazvati takva katastrofa.
Vjerujem da ćemo danas iskoristiti ovu priliku kako bismo osigurali da naši građani imaju zakon koji će biti uistinu kvalitetan i da će postupci koji se njime uspostavljaju biti transparentni, da će načela i odredbe sadržani u njemu biti pošteni i provedivi u korist svih nas. -
poručio je Premijer.
PVRH
