Tomislav Ćorić ministar je četiri godine, a za to vrijeme je promijenio tri ministarstva. U novoj vladi Andreja Plenkovića zadužen je za mega-ministarstvo koje objedinjuje prethodne odjele za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt, kao i za energetiku i zaštitu okoliša - Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Kako će to raditi? Koje nas posljedice koronske krize očekuju na jesen? Zašto Hrvatska još nije usvojila Strategiju održivog razvoja? O tome je govorio ministar gospodarstva i održivog razvoja u Pressingu N1 televizije.
Kako će raditi megaministarstvo?
"Uvjeren sam dobro, jer je i prethodno ministarstvo dobro funkcioniralo. Ideja je bila spojiti koncept održivog razvoja u jedno ministarstvo. Pretpostavka dobrog ministarstva je dobar tim, tako da u oba dijela ovog novog ministarstva imamo dobar tim. vidjet ćemo rezultate tog rada u sljedeće četiri godine. Sada nemamo smještajni kapacitet za objedinjavanje svih službi, tako da će neki biti u Vukovarskoj, a neki u Zagrebačkom tornju. "
Tomašević je rekao da ste vi najslabija karika u novoj vladi.
"Ne cenim posebno Tomaševića, mislim da je on jedan od onih koji puno razgovaraju i malo rade. Vjerujem da ćemo imati puno rasprava bez sadržaja od njega, ali očito je veliki broj njegovih simpatizera."
Lazardovo izvješće o Ini?
"Doći će do kraja mjeseca, odnosno do kraja tjedna. Ukupna vrijednost ugovora, koja bi pretpostavljala da će biti transakcije i nekih drugih trenutaka, iznosi devet milijuna eura, ali to još nije isplaćeno."
INA, koja dobro ide, u interesu je Hrvatske
Je li fraza vratiti INA u Hrvatsku klišejem?
"To je fraza iz perspektive onih koji odlaze u Inu kako bi zaradili političke bodove. Bila je aktualna u kontekstu sporazuma između INE-e i Janafa, ali u smislu funkcioniranja INA-e kao tvrtke, ne mora to biti fraza. biti u padu BDP-a od 9+ posto, ali sljedeće godine vidjet ćemo oporavak od oko 6 posto. "
"Zakon o privatizaciji Ine napisan je prije gotovo 20 godina, stvari su se promijenile u gospodarstvu, a INA, koja ide dobro, u interesu je Hrvatske."
Postoji li val otpuštanja na jesen?
"Psihologija i očekivanja koja utječu na gospodarska kretanja nevjerojatno su važna za gospodarstvo zemlje. Uglavnom smo mogli čuti najavu ekonomske kataklizme na jesen od strane stručne i političke javnosti. To su teze koje nemaju osnovu u rezultatima hrvatskog gospodarstva i strane će produbiti jaz i pad BDP-a. Jesen će biti izazovna, nije sporna, a broj nezaposlenih će porasti na jesen. Imamo dvije vrste ekonomskih mjera za spas gospodarstva koje sada funkcioniraju i učinit ćemo da se smanjenje nezaposlenosti nastavi. Stanje na tržištu analizirat ćemo krajem kolovoza, a drugo do kraja godine, ali treba imati na umu da je kriza zahvatila i Hrvatsku, ali i cijeli svijet, te da smo izloženiji jer naš BDP uvelike ovisi o turizmu.Ne postoji način da se projicira da će jesen biti katastrofalna. "
Pozajmljivanje je postignuto rekordno niskim stopama. Naš je cilj očuvanje standarda ljudi, dug je sekundarna varijabla
Koliko se država zadužila?
"Projekcija je da će se dio duga povećati sa 73 na 85 posto BDP-a, ali je kreditni rejting Hrvatske zadržan, zaduživanje je postignuto po rekordno niskim stopama posljednjih mjeseci, a nema sumnje da će naše daljnje zaduživanje biti uspješno. održavanjem standarda ljudi, dug je sekundarna varijabla. "
Možda nas čeka 22 milijarde iz EU fondova, za koje projekte dobiva novac iz fonda za oporavak?
Do 2023. godine povući ćemo gotovo 100 posto sredstava
"9,5 milijardi eura za oporavak - dio toga dolazi ove godine, a najveći dio 2021. i 2022. Hrvatska je jasno dala do znanja da poput većine europskih gospodarstava želimo ekonomiju s niskim udjelom ugljika.
U posljednjoj je koverti Hrvatska također dobila dio novca za regionalni razvoj, a novac će biti dostupan za sve projekte koji na neki način podižu konkurentnost gospodarstva. Od 97 posto ugovorenih projekata otplaćeno ih je oko 36 posto. "
"Hrvatska je prvi put ušla u europsku financijsku perspektivu u razdoblju 2014. - 2020., a u vrijeme programiranja ovog programa Hrvatska je odlučila potrošiti taj novac. Brojni sektori tražili su kapitalne investicije. Do 2023. imat ćemo gotovo 100 postotak povučenih sredstava. "
Kako je afera s vjetrenjačom utjecala na vaš portfelj? Poništili ste odluku Slavena Dobrovića u kojoj je za projekt vjetroelektrane Krš-Pađena potrebna glavna procjena utjecaja na ekološku mrežu.
"Afera o vjetroelektrani bacila je sjenu na brojne projekte koji djeluju u okviru sustava poticaja i puno je učinjeno na polju energetike. Odluka je poništena nakon savjetovanja s DORH-om, odluka je tužena na Upravnom sudu u Splitu. . "
Razgovarali ste s Miljenkom Bašićem, vlasnikom tvrtke.
"Žao mi je što nemam tijek događaja prema datumima. Došao sam u lipnju 2017. Posjetio nas je tada i već tada je pokrenuo postupak protiv Ministarstva."
Udruga Biom rekla je da skrivate neke podatke.
"Ni u jednom trenutku nismo skrivali podatke. Niti jedna od njih ne sluša Ministarstvo zaštite okoliša. Niti jedna od naših službi nikome ne može uskratiti pravo na pristup informacijama. Nemoguće je da bilo koji projekt u Hrvatskoj bude izgrađen bez prolaska kroz proceduru.
U ovom je projektu određeno vrlo strogo nadgledanje projekata. Taj se projekt trebao realizirati primjenom stare tehnologije koja je opasnija za okoliš od nove. "
EK je upozorila Hrvatsku da stanište ptica treba bolje uzeti u obzir.
"To su projekti stari 15-20 godina. Odgovorili smo na ove primjedbe, zauzeli smo aktivnu poziciju. Koncept obnovljive energije vjetra javnost je doveo u pitanje. Zauzeli smo proaktivan stav kroz podzakonske akte koji uključuju sustav tržišnih premija. To nam daje priliku da odredimo gornju otkupnu cijenu energije i uvjete pod kojima se određeni proizvođači mogu natjecati. "
Može li to donijeti nova radna mjesta?
Energija je segment u kojem povećanjem domaće proizvodnje možemo pozitivno utjecati na gospodarski rast
"Hrvatska danas ima priliku razvijati tehnologiju sunca i hidropotencijala. EU sredstva neće biti pretežno usmjerena na obnovljive izvore energije. Energija je segment u kojem možemo pozitivno utjecati na gospodarski rast povećanjem domaće proizvodnje."
Zašto se ne grade hidroelektrane?
"To je stvorilo vrlo negativne utjecaje na područje ispod ovih hidroelektrana, lokalna zajednica u hidroelektranama Lešće prijavila je to. 36 posto vode u Hrvatskoj je pod zaštićenim područjem i takvi invazivni projekti koji remete standardni tok rijeke trebali bi biti pod većim nadzorom i tako biti rizičniji. za investitore. Otpor stanovništva na vjetroelektrane na moru je ogroman. "
Gdje je Hrvatska u Europskom zelenom planu?
"Njegovo objavljivanje je presedan, zaokret u cjelokupnoj razvojnoj politici Unije, ako razmišljamo u istom smjeru. Otvara prostor za afirmaciju obnovljivih izvora energije, gospodarstvo s niskim udjelom ugljika, brojne mogućnosti da se neke stvari u Hrvatskoj naprave prije drugih, jer smo manja zemlja. nova omotnica s tim u vezi, digitalizacijom društva. "
Hrvatska nije provela paket direktiva o otpadu, prijete nam kazne.
"Neće biti kazni, naša komunikacija o tome traje već godinama. U posljednjih nekoliko godina postigli smo dobre rezultate, ali pred nama je još puno posla."
Što je s dva centra za gospodarenje otpadom, Marišćinom, što je istaknuo i saborski zastupnik Marin Miletić, i Kaštijunom?
"Rekao bih da je nadzor u Marišćini kontinuiran, a u Kaštijunu imamo potpuno ispravnu situaciju. Oba centra za gospodarenje otpadom su u nadležnosti lokalne samouprave. Miletić je daleko od stručnjaka po tom pitanju."
A centar na Trgovskoj gori?
"Hrvatska se nije mogla složiti s uvjetima koje nudi Slovenija. Hrvatska sada traži novu lokaciju. Takav projekt ima svoju vremensku traku, a mi radimo sve u skladu s konzervativnim scenarijem i događaju se određeni pomaci.
Slovenci najavili novu nuklearku Krško 2?
"Blok 2 je u planu. Slovenski ministri obavijestili su nas o tim namjerama. Sudjelovat ćemo u raspravi o ovom projektu. Ovaj se projekt provodi godinama i kao ministar ne bih imao ništa protiv stabilnog i velikog izvora električne energije. Bio bih protiv Hrvatska treba razmotriti hoće li na taj način pružiti energiju, podržavala bih razgovore o sudjelovanju Hrvatske sa Slovenijom u izgradnji NEK 2.
Krško, koje djeluje od oko 1986. godine, djeluje ispod najviših standarda posljednjih godina, a standardi tehnologije i sigurnosti toliko su napredovali da vjerujem da neće biti problema. "
Rad LNG terminala mogao bi utjecati na korekciju cijene plina prema dolje
Što je s LNG terminalom na Krku?
"LNG terminal u Omišlju se bliži kraju, a trebao bi početi s radom 1. siječnja 2021. Ako sljedeće godine budu postojali najavljeni trendovi, rad LNG terminala mogao bi utjecati na smanjenje cijene plina."
Meggle se zatvara, kako ćete privući investitore?
"Ovaj se primjer pokušava prikazati katastrofalnim najavama dijela javnosti. Djelovanje gospodarstva ima uspona i padova i sada smo u fazi opadanja. Premjestili su tvornice u zemlje u kojima će dobiti veći profit. Hrvatska se često suočava s problemom definiranim kao poslovnu klimu, ali mislim da je rješenje poboljšati komunikaciju s poduzetnicima i javnošću. "
Rekli ste da ćete se usredotočiti na ekonomsku izvrsnost?
"Neki od tih primjera su oni koji se šire, rade dobro i bavimo se spašavanjem gospodarskih subjekata, odjela koji ne stvaraju značajnu zaradu. Imamo one koji se mogu slagati ne samo u Hrvatskoj, nego i u inozemstvu, u nekim sektorima smo deficitarni, ali u nekima smo stvarno jaki.
Objektivan pogled na stvari i rješavanje svakodnevnih problema je ono za što se nadam da će karakterizirati moj mandat. "
Izvor: H1 / Vlada
