Novim europskim proračunom i instrumentom gospodarskog oporavka osigurali smo hrvatskim građanima i gospodarstvu snažnu polugu gospodarskog razvoja. Jaka država koja štiti svoje nacionalne interese, koja naglašava svoju snagu za dobrobit svojih građana, gospodarstva, iskorištavajući svoj međunarodni položaj, a posebno članstvo u Europskoj uniji, suština je naše politike, rekao je danas premijer Plenković u Hrvatskom saboru.
Premijer Andrej Plenković predstavio je danas zastupnicima u Hrvatskom saboru Izvještaj o izvanrednom Europskom vijeću održanom u Bruxellesu od 17. do 21. srpnja i Izvještaj o šestomjesečnom hrvatskom predsjedanju Vijećem Europske unije.
Govor premijera prenosimo u cijelosti."Poštovani predsjednik Hrvatskog sabora, uvaženi saborski zastupnici,drago mi je što imam priliku imati danas dva važna izvješća o dnevnom redu Hrvatskog sabora.
Na prvom mjestu mogu reći da je najvažnije da smo osvojili veliki, značajan paket financijske potpore kako iz Višegodišnjeg financijskog okvira, tako i iz Europskog plana za oporavak ili Instrumenta EU sljedeće generacije.
Naše Izvješće o izvanrednoj sjednici ovog Europskog vijeća trebalo bi staviti u kontekst procesa koji traje već nekoliko godina, pregovora koji su započeli u svibnju 2018., kada se raspravljalo o prvom prijedlogu Europske komisije za novi višegodišnji financijski okvir.
To bi se također trebalo staviti u kontekst napora država članica Europske unije i njegovih institucija u pronalaženju snažnog odgovora na krizu i socio-ekonomske posljedice pandemije Covida-19 i jačanju otpornosti država članica.
Moram reći da Vlada nikada prije nije Hrvatskom saboru poslala izvješće koje je imalo tako veliku financijsku težinu i tako dalekosežan značaj za naš gospodarski razvoj i našu socijalnu koheziju, za napredak Hrvatske i napredak cjelokupnog europskog projekta ili Europske unije. Riječ je o milijardu i 824 milijardi eura.Od toga iznosa Hrvatska će u sljedeće četiri ili sedam godina imati na raspolaganju preko 22 milijarde eura, odnosno 165 milijardi kuna.
Za svaki uloženi euro Hrvatska prima 4,5 eura iz proračuna EU
To je dvostruko više nego što smo imali na raspolaganju u Višegodišnjem financijskom okviru u razdoblju iza nas, tj. 2014.-2020., I predstavlja jedan od najvećih iznosa po glavi stanovnika i intenziteta pomoći koji su države članice osvojile tijekom ovih pregovora.To je iznos koji osigurava da za svaki uloženi euro dobijemo više od 4,5 eura iz proračuna Europske unije. Izvještaj prikazuje tijek jednog od najdužih sastanaka u povijesti Europskog vijeća i Unije.
Činjenica da smo napustili petak, 17. srpnja u 10 sati, a završili u zoru 21. srpnja u 05:30, govori o njenoj složenosti, težini i izvrsnosti za sve članove, imajući u vidu očekivanja naše javnosti, naših građana, naših gospodarstva, financijska tržišta drugih dijelova svijeta koji su pozorno promatrali kako Unija pruža jedinstven odgovor na krizu bez presedana.Imajmo na umu da je to bio naš prvi fizički sastanak nakon sastanka u veljači ove godine, a tada zbog pandemije Covida-19 više nije bilo fizičkih sastanaka, što mi kao bivši predsjednik Vijeća Europske unije vrlo dobro znamo. , Već smo javnosti predstavili detalje, iznos i strukturu sredstava koja je Hrvatska dobila, ali dopustite mi da ponovim ono najvažnije.Usvojeni financijski „paket“ temelji se na dva strateški osmišljena i povezana stupa:Prvi je višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. godine; a drugi je plan oporavka pod nazivom "EU za sljedeće generacije".
Ovaj pristup trebao bi osigurati financiranje iz redovnog proračuna Unije - uključujući tradicionalne politike poput kohezije i poljoprivrede - i osigurati gospodarski oporavak od učinaka pandemije Covida-19, ojačati otpornost, stvoriti rast i potaknuti investicije, istovremeno ispunjavajući ciljeve u pogledu klime i digitalizacije.A to će uključivati upotrebu dodatnih sredstava koja bi Unija dobila na financijskim tržištima pod vrlo povoljnim uvjetima.
Proračun EU je 1,074 milijarde eura, EU za sljedeće generacije 750 milijardi eura
Usvojeni višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.-2027. Iznosi 1,074 milijarde eura, a sredstva "EU za sljedeće generacije" su 750 milijardi eura, od čega je 390 milijardi eura namijenjeno za potpore, a 360 milijardi eura za kredite.
"EU za sljedeće generacije" strukturirana je kroz tri stupa:Prvi stup je potpora državama članicama za ulaganja i reforme, prvenstveno kroz Mehanizam za oporavak i otpornost.Ovaj se stup sastoji od: pomoći u obnovi za koheziju; podrška za zeleni prijelaz na klimatsko neutralno gospodarstvo kroz ojačani mehanizam fer tranzicije i ojačani Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.Drugi je stup usmjeren na jačanje gospodarstva Unije poticanjem privatnih ulaganja putem ojačanog instrumenta InvestEU, koji uključuje mjere za poticanje strateških ulaganja.
Treći stup je odgovor na lekcije iz krize i rješavanje strateških izazova Europe kroz ojačani mehanizam civilne zaštite i ojačani program Horizon Europe koji bi uključivao financiranje vitalnih istraživanja zdravlja, otpornosti i zelene i digitalne tranzicije.
Za mehanizam za oporavak i otpornost osigurano je 672,5 milijardi eura, od čega su 312,5 milijardi eura potpora, a 360 milijardi eura kredita.Od ukupnog iznosa nepovratnih sredstava, države članice moraju odobriti 70% od početka 2021. do kraja 2022.
Preostalih 30% bit će odobreno do kraja 2023.aksimalni iznos zajma za svaku državu članicu u pravilu neće prelaziti 6,8% njezinog bruto nacionalnog dohotka.
Uvažene specifičnosti Hrvatske u europskom proračunu
Kakav je bio naš pristup?
Željeli smo sporazum prije svega, jer smo smatrali da je politička odgovornost čelnika Unije u ovom trenutku previše važna da bi se odgodilo ono što je važno za jasno planiranje i gospodarski oporavak u narednim godinama.
Inzistirali smo i da ostale članice Unije poštuju specifičnosti Hrvatske. I upravo te specifičnosti koje smo dobro argumentirali ogledaju se u paketu koji smo donijeli u Hrvatsku prije nekoliko dana.Glavni argument je, naravno, da je Hrvatska jedina članica Unije koja je do sada imala na raspolaganju samo jednu punu sedmogodišnju financijsku perspektivu. I postigli smo u tom pogledu nekoliko ciljeva na kojima radimo mjesecima.
Prvo, zadržati stopu sufinanciranja nacionalne kohezije i ruralnog razvoja na 15%, a ne 25% kako je prvotno predloženo. I uspjeli smo.Istovremeno, zalagali smo se za održavanje pravila o automatskom opozivu kohezijskih sredstava tri godine nakon njihova doznaka - tzv N + 3 pravilo. Početna ideja bila je biti N + 2. N + 3 nam još uvijek odgovara u ovoj fazi. I uspjeli smo.Ovo pravilo omogućava našim korisnicima duže, trogodišnje razdoblje za korištenje europskih sredstava i na taj način smo smanjili rizik gubitka i vraćanja tih sredstava u europsku riznicu.
Naravno, u Planu oporavka podržali smo njegov iznos i omjer bespovratnih sredstava i zajmova.Konkretno, inzistirali smo da se Plan oporavka gospodarstva poveže s europskim semestrom, budući da je Europski semestar okvir naše ekonomske politike, kroz njega idu nacionalni programi reformi, program konvergencije, sve što radimo u kontekstu našeg članstva u Europskoj uniji.
Za Hrvatsku i dodatnu nacionalnu omotnicu u iznosu od 500 milijuna eura
Što smo dobili dodatno i konkretno kroz sedmogodišnji proračun imamo 12,7 milijardi EUR.Tri omotnice: 7,5 milijardi eura za koheziju; 2,5 milijardi eura za izravna plaćanja u poljoprivredi; 2 milijarde eura za ruralni razvoj.
Tomu treba dodati sredstva iz različitih programa i instrumenata Europske unije: 270 milijuna eura za ribarstvo, 250 milijuna eura za unutarnju sigurnost i migraciju i još mnogo toga za poštenu zelenu tranziciju, istraživanje, zdravstvo, obrazovanje, promet i digitalnu infrastrukturu.
Posebno nas raduje što smo uz sve to osvojili i dodatnu „nacionalnu omotnicu“ prema ovim osnovnim kriterijima, što ukupno iznosi 500 milijuna eura. Dakle, 500 milijuna eura samo na temelju pregovora koji su se odvijali povrh onoga što smo općenito tražili kako bi izgledala arhitektura MFF-a i EU sljedeće generacije.Od toga, 400 milijuna eura za koheziju - za manje razvijene regije. U tim se zaključcima nalazi jedan odlomak koji se odnosi samo na Hrvatsku, niti na bilo koju drugu članicu Europske unije.
Već u veljači, uoči tog posljednjeg sastanka, borili smo se za 300, a sada smo to povećali za još 100 milijuna eura, dakle sve zajedno 400.
To je otprilike jedan Pelješki most, samo da bismo razumjeli što je bilo ključno u tim sredstvima i pregovori.
Rezultat ovih intenzivnih pregovora i argumenata je da smo pokazali koliko je Covid-19 utjecao na Hrvatsku, turizam i ostale industrije i područja, te smo stoga uspjeli argumentirati potrebe koje su izvan onoga što Hrvatska može imati.
Jedan od argumenata bio je stravični potres u Zagrebu koji je 22. ožujka kao gospodarsko središte pretrpio veliku štetu o kojoj smo razgovarali jučer.
Posebno smo istaknuli našu specifičnu gospodarsku i demografsku situaciju u osam hrvatskih županija. To su županije koje će praktički činiti panonsku Hrvatsku (u novoj NUTS-2 podjeli statističkih regija u Hrvatskoj od 2021.). To su Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija. Dakle, uz tih 400 milijuna, još uvijek smo inzistirali i dobili 100 milijuna eura za podršku ruralnom razvoju zbog "posebnih strukturnih izazova u poljoprivrednom sektoru".
Ovdje smo argumentirali svoju želju za smanjenjem negativnih demografskih trendova i zadržavanjem mladih u ruralnim područjima i u poljoprivrednom sektoru.
9,4 milijarde eura za Hrvatsku
u okviru paketa "EU za sljedeće generacije" Unutar paketa "EU za sljedeće generacije" Hrvatska može računati na oko 9,4 milijarde eura.Od tog iznosa Hrvatska bi kroz Mehanizam za oporavak i otpornost mogla dobiti 8,3 milijardi eura, od čega preko 5,9 milijardi eura bespovratnih sredstava i 2,3 milijarde eura kredita.Kada govorimo o ovim zajmovima, važno je razumjeti da će kamatna stopa biti najbolje što možete imati na svijetu, jer je to plod prvorazrednog kreditnog rejtinga Europske unije.
Riječ je o otplatama koje će početi oko 2026. godine i trajati do 2058. godine.
Kada govorimo o Mehanizmu za oporavak i otpornost, važno je naglasiti da ovdje nema nacionalnog sufinanciranja, nema ni 15 posto. To je još jedan detalj koji je vrlo važan u cijelom ovom novom instrumentu.
Pored toga, uspjeli smo osigurati predujam od 10% bespovratnih sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost, koji će biti isplaćeni 2021. godine.To konkretno znači stotine milijuna eura tijekom 2021. godine. Riječ je o iznosu koji bi mogao dostići gotovo 600 ilijuna eura.To će osloboditi državni proračun, a to je važno za našu makroekonomsku stabilnost, posebno u svjetlu nedavnog ulaska Hrvatske u Mehanizam II europskog tečaja putem kojeg vodimo put ka pridruživanju eurozoni, vjerujem da će to biti do kraja ovog mandata.
Da bismo iskoristili sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, što je važno u operacionalizaciji, morat ćemo, kao i svi drugi članovi, izraditi Nacionalni plan oporavka. Dakle, imamo Europski semestar, konkretne preporuke za svaku od država članica, Nacionalni program reformi, a imat ćemo i Nacionalni plan oporavka, koji je već naveden u Vladinom programu koji smo predstavili prošlog tjedna.Cilj je jačanje potencijala za ekonomski rast, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje ekonomske i socijalne otpornosti, uključujući zdravstveni sektor.
Osim toga, nacionalni se planovi moraju uskladiti s ciljevima digitalne i zelene tranzicije Europske unije. Glavnu ulogu u odobravanju nacionalnih planova za oporavak igrat će Komisija i Vijeće, u propisanim rokovima.Pozitivna procjena isplate sredstava bit će povezana s odgovarajućim ispunjavanjem relevantnih kriterija i ciljeva.
Nacionalni plan oporavka do kraja godine
Nacionalni plan ćemo razviti do kraja godine i predstaviti ga ovdje u Hrvatskom saboru, jer je važan za apsorpciju ovih sredstava.
Sutra ćemo donijeti odluku u Vladi u novoj, posebnoj koordinaciji koja će se baviti samo time, a ja ću osobno predsjedati ovim tijelom. Imamo maksimalno angažiran pristup ovoj temi.Govorit ću o tome kakvi su pregovori bili, da dobijem malo osjećaja i uvida, iako je Izvješće pokušalo razraditi što se zapravo događa.
Bilo je nekoliko država članica koje nazivamo štedljivim, od kojih pet, a svejedno, posebno nakon odlaska u Ujedinjeno Kraljevstvo, žele smanjiti svoje uplate u zajednički proračun. Oni su bili najveća kočnica za postizanje dogovora.
Bilo je mnogo članica poput Hrvatske, takozvane kohezijske zemlje ili neto korisnika proračuna koji su željeli stvoriti snažan, dodatni instrument u krizi s MFF-om bez presedana.Dvije najveće i najutjecajnije članice imale su pristup pun razumijevanja trenutka i odgovornosti na način koji je pomogao da postignu cilj i doslovno preuzmu najveći teret na svojim leđima. Važno je da razumijemo da u tom trenutku Europskog vijeća nije bilo dileme s njima. Shvaćaju njihovu ulogu i važnost snažnog reagiranja na krize u ovakvom trenutku.
Bio je tu i element vladavine zakona, ne klasični, kako je navedeno u osnovnim ugovorima, već vladavina zakona u kontekstu povlačenja sredstava iz europskog proračuna, kao svojevrsne veze, a od 2018. postoji uredba koja će ga temeljito regulirati.
Hrvatska je bezrezervno podržavala vladavinu zakona kao element koji bi trebao biti dio ovog paketa.Bilo je i pitanja u vezi s upravljanjem instrumentom „sljedeće generacije EU“ gdje smo pronašli rješenje kako ne bi bilo kakvo nacionalno blokiranje nacionalnog programa oporavka drugog člana od strane druge članice, to ne bi bilo dobro.Zadatak pregleda, provjere, ispitivanja mora izvršiti Europska komisija sa svojim službama i administrativnim kapacitetima koji mogu ući u detalje svakog od ovih instrumenata.
Jaka država koja štiti nacionalne interese, iskorištava svoj međunarodni položaj i članstvo u EU
Zalažemo se za vođenje odgovornosti vođa. Nismo željeli završiti još jedno Europsko vijeće bez dogovora, pogotovo prvo fizičko nakon pet mjeseci kada se nismo sastajali. Snažno smo poslali ovu poruku, utjecali smo na postizanje ovog rješenja, s dvije točke gledišta, da smo zadovoljni globalnim aspektom VFO-a i planom gospodarskog oporavka te da možemo izraziti zadovoljstvo što smo pružili Hrvatskoj i hrvatskim građanima i gospodarstvu u sljedeće četiri i sedam godina snažna poluga gospodarskog razvoja.
To je poruka koju govorim posljednjih nekoliko mjeseci, a koju vidim da neki ovdje nisu razumjeli iz ovih prethodnih rasprava o modernom suverenitetu. To je to, vi koji se smijete.Jaka država koja štiti svoje nacionalne interese, koja naglašava svoju snagu za dobrobit svojih građana, gospodarstva, iskorištavajući svoj međunarodni položaj, a posebno članstvo u Europskoj uniji. To je suština, suština ove politike.
Ono što je najvažnije, hrvatski građani su je vidjeli, razumjeli i prepoznali, bolje od onih koji su te teme propustili prije 30 godina.Što se tiče drugog dijela predsjedavanja Vijećem Europske unije, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman razgovarat će o tome, samo ću reći da smo u tim okolnostima učinili sve što smo mogli i da mi je osobno žao što U posljednjih 6 mjeseci, od siječnja do kraja lipnja, nismo, na jedinstven način koji se događa svakih 15 godina, približili naše sugrađane onome što je današnja Europska unija.
Da smo imali tu vidljivost, bilo bi jako dobro, ali pričekat ćemo još nekih trenutaka, ali unatoč tome mogu reći da sam zadovoljan i što je najvažnije, da su naše kolege s neviđenim okolnostima, jer u 70 godina Unije nitko nije imao takvu situaciju, izuzetno sam zadovoljan kako se Hrvatska suočila i odgovorila na izazove. "
Govor premijera prenosimo u cijelosti."Poštovani predsjednik Hrvatskog sabora, uvaženi saborski zastupnici,drago mi je što imam priliku imati danas dva važna izvješća o dnevnom redu Hrvatskog sabora.
Na prvom mjestu mogu reći da je najvažnije da smo osvojili veliki, značajan paket financijske potpore kako iz Višegodišnjeg financijskog okvira, tako i iz Europskog plana za oporavak ili Instrumenta EU sljedeće generacije.
Naše Izvješće o izvanrednoj sjednici ovog Europskog vijeća trebalo bi staviti u kontekst procesa koji traje već nekoliko godina, pregovora koji su započeli u svibnju 2018., kada se raspravljalo o prvom prijedlogu Europske komisije za novi višegodišnji financijski okvir.
To bi se također trebalo staviti u kontekst napora država članica Europske unije i njegovih institucija u pronalaženju snažnog odgovora na krizu i socio-ekonomske posljedice pandemije Covida-19 i jačanju otpornosti država članica.
Moram reći da Vlada nikada prije nije Hrvatskom saboru poslala izvješće koje je imalo tako veliku financijsku težinu i tako dalekosežan značaj za naš gospodarski razvoj i našu socijalnu koheziju, za napredak Hrvatske i napredak cjelokupnog europskog projekta ili Europske unije. Riječ je o milijardu i 824 milijardi eura.Od toga iznosa Hrvatska će u sljedeće četiri ili sedam godina imati na raspolaganju preko 22 milijarde eura, odnosno 165 milijardi kuna.
Za svaki uloženi euro Hrvatska prima 4,5 eura iz proračuna EU
To je dvostruko više nego što smo imali na raspolaganju u Višegodišnjem financijskom okviru u razdoblju iza nas, tj. 2014.-2020., I predstavlja jedan od najvećih iznosa po glavi stanovnika i intenziteta pomoći koji su države članice osvojile tijekom ovih pregovora.To je iznos koji osigurava da za svaki uloženi euro dobijemo više od 4,5 eura iz proračuna Europske unije. Izvještaj prikazuje tijek jednog od najdužih sastanaka u povijesti Europskog vijeća i Unije.
Činjenica da smo napustili petak, 17. srpnja u 10 sati, a završili u zoru 21. srpnja u 05:30, govori o njenoj složenosti, težini i izvrsnosti za sve članove, imajući u vidu očekivanja naše javnosti, naših građana, naših gospodarstva, financijska tržišta drugih dijelova svijeta koji su pozorno promatrali kako Unija pruža jedinstven odgovor na krizu bez presedana.Imajmo na umu da je to bio naš prvi fizički sastanak nakon sastanka u veljači ove godine, a tada zbog pandemije Covida-19 više nije bilo fizičkih sastanaka, što mi kao bivši predsjednik Vijeća Europske unije vrlo dobro znamo. , Već smo javnosti predstavili detalje, iznos i strukturu sredstava koja je Hrvatska dobila, ali dopustite mi da ponovim ono najvažnije.Usvojeni financijski „paket“ temelji se na dva strateški osmišljena i povezana stupa:Prvi je višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. godine; a drugi je plan oporavka pod nazivom "EU za sljedeće generacije".
Ovaj pristup trebao bi osigurati financiranje iz redovnog proračuna Unije - uključujući tradicionalne politike poput kohezije i poljoprivrede - i osigurati gospodarski oporavak od učinaka pandemije Covida-19, ojačati otpornost, stvoriti rast i potaknuti investicije, istovremeno ispunjavajući ciljeve u pogledu klime i digitalizacije.A to će uključivati upotrebu dodatnih sredstava koja bi Unija dobila na financijskim tržištima pod vrlo povoljnim uvjetima.
Proračun EU je 1,074 milijarde eura, EU za sljedeće generacije 750 milijardi eura
Usvojeni višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.-2027. Iznosi 1,074 milijarde eura, a sredstva "EU za sljedeće generacije" su 750 milijardi eura, od čega je 390 milijardi eura namijenjeno za potpore, a 360 milijardi eura za kredite.
"EU za sljedeće generacije" strukturirana je kroz tri stupa:Prvi stup je potpora državama članicama za ulaganja i reforme, prvenstveno kroz Mehanizam za oporavak i otpornost.Ovaj se stup sastoji od: pomoći u obnovi za koheziju; podrška za zeleni prijelaz na klimatsko neutralno gospodarstvo kroz ojačani mehanizam fer tranzicije i ojačani Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.Drugi je stup usmjeren na jačanje gospodarstva Unije poticanjem privatnih ulaganja putem ojačanog instrumenta InvestEU, koji uključuje mjere za poticanje strateških ulaganja.
Treći stup je odgovor na lekcije iz krize i rješavanje strateških izazova Europe kroz ojačani mehanizam civilne zaštite i ojačani program Horizon Europe koji bi uključivao financiranje vitalnih istraživanja zdravlja, otpornosti i zelene i digitalne tranzicije.
Za mehanizam za oporavak i otpornost osigurano je 672,5 milijardi eura, od čega su 312,5 milijardi eura potpora, a 360 milijardi eura kredita.Od ukupnog iznosa nepovratnih sredstava, države članice moraju odobriti 70% od početka 2021. do kraja 2022.
Preostalih 30% bit će odobreno do kraja 2023.aksimalni iznos zajma za svaku državu članicu u pravilu neće prelaziti 6,8% njezinog bruto nacionalnog dohotka.
Uvažene specifičnosti Hrvatske u europskom proračunu
Kakav je bio naš pristup?
Željeli smo sporazum prije svega, jer smo smatrali da je politička odgovornost čelnika Unije u ovom trenutku previše važna da bi se odgodilo ono što je važno za jasno planiranje i gospodarski oporavak u narednim godinama.
Inzistirali smo i da ostale članice Unije poštuju specifičnosti Hrvatske. I upravo te specifičnosti koje smo dobro argumentirali ogledaju se u paketu koji smo donijeli u Hrvatsku prije nekoliko dana.Glavni argument je, naravno, da je Hrvatska jedina članica Unije koja je do sada imala na raspolaganju samo jednu punu sedmogodišnju financijsku perspektivu. I postigli smo u tom pogledu nekoliko ciljeva na kojima radimo mjesecima.
Prvo, zadržati stopu sufinanciranja nacionalne kohezije i ruralnog razvoja na 15%, a ne 25% kako je prvotno predloženo. I uspjeli smo.Istovremeno, zalagali smo se za održavanje pravila o automatskom opozivu kohezijskih sredstava tri godine nakon njihova doznaka - tzv N + 3 pravilo. Početna ideja bila je biti N + 2. N + 3 nam još uvijek odgovara u ovoj fazi. I uspjeli smo.Ovo pravilo omogućava našim korisnicima duže, trogodišnje razdoblje za korištenje europskih sredstava i na taj način smo smanjili rizik gubitka i vraćanja tih sredstava u europsku riznicu.
Naravno, u Planu oporavka podržali smo njegov iznos i omjer bespovratnih sredstava i zajmova.Konkretno, inzistirali smo da se Plan oporavka gospodarstva poveže s europskim semestrom, budući da je Europski semestar okvir naše ekonomske politike, kroz njega idu nacionalni programi reformi, program konvergencije, sve što radimo u kontekstu našeg članstva u Europskoj uniji.
Za Hrvatsku i dodatnu nacionalnu omotnicu u iznosu od 500 milijuna eura
Što smo dobili dodatno i konkretno kroz sedmogodišnji proračun imamo 12,7 milijardi EUR.Tri omotnice: 7,5 milijardi eura za koheziju; 2,5 milijardi eura za izravna plaćanja u poljoprivredi; 2 milijarde eura za ruralni razvoj.
Tomu treba dodati sredstva iz različitih programa i instrumenata Europske unije: 270 milijuna eura za ribarstvo, 250 milijuna eura za unutarnju sigurnost i migraciju i još mnogo toga za poštenu zelenu tranziciju, istraživanje, zdravstvo, obrazovanje, promet i digitalnu infrastrukturu.
Posebno nas raduje što smo uz sve to osvojili i dodatnu „nacionalnu omotnicu“ prema ovim osnovnim kriterijima, što ukupno iznosi 500 milijuna eura. Dakle, 500 milijuna eura samo na temelju pregovora koji su se odvijali povrh onoga što smo općenito tražili kako bi izgledala arhitektura MFF-a i EU sljedeće generacije.Od toga, 400 milijuna eura za koheziju - za manje razvijene regije. U tim se zaključcima nalazi jedan odlomak koji se odnosi samo na Hrvatsku, niti na bilo koju drugu članicu Europske unije.
Već u veljači, uoči tog posljednjeg sastanka, borili smo se za 300, a sada smo to povećali za još 100 milijuna eura, dakle sve zajedno 400.
To je otprilike jedan Pelješki most, samo da bismo razumjeli što je bilo ključno u tim sredstvima i pregovori.
Rezultat ovih intenzivnih pregovora i argumenata je da smo pokazali koliko je Covid-19 utjecao na Hrvatsku, turizam i ostale industrije i područja, te smo stoga uspjeli argumentirati potrebe koje su izvan onoga što Hrvatska može imati.
Jedan od argumenata bio je stravični potres u Zagrebu koji je 22. ožujka kao gospodarsko središte pretrpio veliku štetu o kojoj smo razgovarali jučer.
Posebno smo istaknuli našu specifičnu gospodarsku i demografsku situaciju u osam hrvatskih županija. To su županije koje će praktički činiti panonsku Hrvatsku (u novoj NUTS-2 podjeli statističkih regija u Hrvatskoj od 2021.). To su Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija. Dakle, uz tih 400 milijuna, još uvijek smo inzistirali i dobili 100 milijuna eura za podršku ruralnom razvoju zbog "posebnih strukturnih izazova u poljoprivrednom sektoru".
Ovdje smo argumentirali svoju želju za smanjenjem negativnih demografskih trendova i zadržavanjem mladih u ruralnim područjima i u poljoprivrednom sektoru.
9,4 milijarde eura za Hrvatsku
u okviru paketa "EU za sljedeće generacije" Unutar paketa "EU za sljedeće generacije" Hrvatska može računati na oko 9,4 milijarde eura.Od tog iznosa Hrvatska bi kroz Mehanizam za oporavak i otpornost mogla dobiti 8,3 milijardi eura, od čega preko 5,9 milijardi eura bespovratnih sredstava i 2,3 milijarde eura kredita.Kada govorimo o ovim zajmovima, važno je razumjeti da će kamatna stopa biti najbolje što možete imati na svijetu, jer je to plod prvorazrednog kreditnog rejtinga Europske unije.
Riječ je o otplatama koje će početi oko 2026. godine i trajati do 2058. godine.
Kada govorimo o Mehanizmu za oporavak i otpornost, važno je naglasiti da ovdje nema nacionalnog sufinanciranja, nema ni 15 posto. To je još jedan detalj koji je vrlo važan u cijelom ovom novom instrumentu.
Pored toga, uspjeli smo osigurati predujam od 10% bespovratnih sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost, koji će biti isplaćeni 2021. godine.To konkretno znači stotine milijuna eura tijekom 2021. godine. Riječ je o iznosu koji bi mogao dostići gotovo 600 ilijuna eura.To će osloboditi državni proračun, a to je važno za našu makroekonomsku stabilnost, posebno u svjetlu nedavnog ulaska Hrvatske u Mehanizam II europskog tečaja putem kojeg vodimo put ka pridruživanju eurozoni, vjerujem da će to biti do kraja ovog mandata.
Da bismo iskoristili sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, što je važno u operacionalizaciji, morat ćemo, kao i svi drugi članovi, izraditi Nacionalni plan oporavka. Dakle, imamo Europski semestar, konkretne preporuke za svaku od država članica, Nacionalni program reformi, a imat ćemo i Nacionalni plan oporavka, koji je već naveden u Vladinom programu koji smo predstavili prošlog tjedna.Cilj je jačanje potencijala za ekonomski rast, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje ekonomske i socijalne otpornosti, uključujući zdravstveni sektor.
Osim toga, nacionalni se planovi moraju uskladiti s ciljevima digitalne i zelene tranzicije Europske unije. Glavnu ulogu u odobravanju nacionalnih planova za oporavak igrat će Komisija i Vijeće, u propisanim rokovima.Pozitivna procjena isplate sredstava bit će povezana s odgovarajućim ispunjavanjem relevantnih kriterija i ciljeva.
Nacionalni plan oporavka do kraja godine
Nacionalni plan ćemo razviti do kraja godine i predstaviti ga ovdje u Hrvatskom saboru, jer je važan za apsorpciju ovih sredstava.
Sutra ćemo donijeti odluku u Vladi u novoj, posebnoj koordinaciji koja će se baviti samo time, a ja ću osobno predsjedati ovim tijelom. Imamo maksimalno angažiran pristup ovoj temi.Govorit ću o tome kakvi su pregovori bili, da dobijem malo osjećaja i uvida, iako je Izvješće pokušalo razraditi što se zapravo događa.
Bilo je nekoliko država članica koje nazivamo štedljivim, od kojih pet, a svejedno, posebno nakon odlaska u Ujedinjeno Kraljevstvo, žele smanjiti svoje uplate u zajednički proračun. Oni su bili najveća kočnica za postizanje dogovora.
Bilo je mnogo članica poput Hrvatske, takozvane kohezijske zemlje ili neto korisnika proračuna koji su željeli stvoriti snažan, dodatni instrument u krizi s MFF-om bez presedana.Dvije najveće i najutjecajnije članice imale su pristup pun razumijevanja trenutka i odgovornosti na način koji je pomogao da postignu cilj i doslovno preuzmu najveći teret na svojim leđima. Važno je da razumijemo da u tom trenutku Europskog vijeća nije bilo dileme s njima. Shvaćaju njihovu ulogu i važnost snažnog reagiranja na krize u ovakvom trenutku.
Bio je tu i element vladavine zakona, ne klasični, kako je navedeno u osnovnim ugovorima, već vladavina zakona u kontekstu povlačenja sredstava iz europskog proračuna, kao svojevrsne veze, a od 2018. postoji uredba koja će ga temeljito regulirati.
Hrvatska je bezrezervno podržavala vladavinu zakona kao element koji bi trebao biti dio ovog paketa.Bilo je i pitanja u vezi s upravljanjem instrumentom „sljedeće generacije EU“ gdje smo pronašli rješenje kako ne bi bilo kakvo nacionalno blokiranje nacionalnog programa oporavka drugog člana od strane druge članice, to ne bi bilo dobro.Zadatak pregleda, provjere, ispitivanja mora izvršiti Europska komisija sa svojim službama i administrativnim kapacitetima koji mogu ući u detalje svakog od ovih instrumenata.
Jaka država koja štiti nacionalne interese, iskorištava svoj međunarodni položaj i članstvo u EU
Zalažemo se za vođenje odgovornosti vođa. Nismo željeli završiti još jedno Europsko vijeće bez dogovora, pogotovo prvo fizičko nakon pet mjeseci kada se nismo sastajali. Snažno smo poslali ovu poruku, utjecali smo na postizanje ovog rješenja, s dvije točke gledišta, da smo zadovoljni globalnim aspektom VFO-a i planom gospodarskog oporavka te da možemo izraziti zadovoljstvo što smo pružili Hrvatskoj i hrvatskim građanima i gospodarstvu u sljedeće četiri i sedam godina snažna poluga gospodarskog razvoja.
To je poruka koju govorim posljednjih nekoliko mjeseci, a koju vidim da neki ovdje nisu razumjeli iz ovih prethodnih rasprava o modernom suverenitetu. To je to, vi koji se smijete.Jaka država koja štiti svoje nacionalne interese, koja naglašava svoju snagu za dobrobit svojih građana, gospodarstva, iskorištavajući svoj međunarodni položaj, a posebno članstvo u Europskoj uniji. To je suština, suština ove politike.
Ono što je najvažnije, hrvatski građani su je vidjeli, razumjeli i prepoznali, bolje od onih koji su te teme propustili prije 30 godina.Što se tiče drugog dijela predsjedavanja Vijećem Europske unije, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman razgovarat će o tome, samo ću reći da smo u tim okolnostima učinili sve što smo mogli i da mi je osobno žao što U posljednjih 6 mjeseci, od siječnja do kraja lipnja, nismo, na jedinstven način koji se događa svakih 15 godina, približili naše sugrađane onome što je današnja Europska unija.
Da smo imali tu vidljivost, bilo bi jako dobro, ali pričekat ćemo još nekih trenutaka, ali unatoč tome mogu reći da sam zadovoljan i što je najvažnije, da su naše kolege s neviđenim okolnostima, jer u 70 godina Unije nitko nije imao takvu situaciju, izuzetno sam zadovoljan kako se Hrvatska suočila i odgovorila na izazove. "
