Premijer o sedmogodišnjem proračunu EU: Iznos od 22 milijarde eura pozitivan je signal za tržišta, gospodarstvenike i investitore

Premijer o sedmogodišnjem proračunu EU: Iznos od 22 milijarde eura pozitivan je signal za tržišta, gospodarstvenike i investitore

Premijer Andrej Plenković dao je izjavu za medije u Banjskim dvorima u kojoj se osvrnuo na trenutni i budući mandat Vlade i na jutarnji dogovor postignut na Europskom vijeću u Bruxellesu o sedmogodišnjem proračunu EU i planu oporavka od pandemijske krize COVID. -19.  Zahvalio je svim kolegama koji su sudjelovali u trenutnom sastavu Vlade."Potrudili smo se i mogli doprinijeti dobrobiti naših sugrađana, razvoju Hrvatske u svim mogućim aspektima, ispunjenju našeg programa. Pokušali smo se pridržavati osnovnih četiri cilja koja smo si postavili za sebe, a to je održavanje političke stabilnosti, pravne sigurnosti i ekonomski rast. i socijalna solidarnost ", rekao je Plenković.

Premijer je rekao da se vlada u posljednjem mandatu suočila s brojnim krizama. "Mislim da smo ih dobro svladali i upravljali njima", rekao je.Zadovoljan sam, rekao je Plenković, da smo na izborima 5. srpnja stekli veliko povjerenje građana, a tek nakon izbora osigurali smo parlamentarnu većinu od 76 zastupnika sa sadašnjim partnerima - predstavnicima nacionalnih manjina, HNS-a i Reformisti.
"U međuvremenu smo dobili mandat predsjednika Republike za formiranje nove vlade, koja je predstavljena jučer", dodao je.Premijer je istaknuo da smo od izbora u Hrvatski sabor do danas imali dva važna događaja za Hrvatsku na europskoj razini. Jedno, rekao je, je da smo primljeni u mehanizam europskog tečaja (ERM II).

Pristupanje Schengenu i eurozoni ima za cilj dublju integraciju u EU

Cilj dublje integracije u EU u kojem Hrvatska želi sudjelovati je ulazak u Schengenski prostor i eurozonu, rekao je premijer, izrazivši uvjerenje da će to biti postignuto u sljedećem mandatu nove vlade.
Premijer smatra jutros postignutim dogovorom postignutim na Europskom vijeću u Bruxellesu između šefova država i vlada o dva važna dokumenta - sedmogodišnjem proračunu Europske unije i planu oporavka kako bi odgovorio na krizu uzrokovanu pandemijom COVID-19.  Podsjetio je da će višegodišnji financijski okvir (MFF) u narednih sedam godina iznositi 1074 milijardi eura. Instrument "EU sljedeće generacije" teži ukupno 750 milijardi eura, od čega su 390 milijardi eura bespovratnih sredstava, dok je 360 ​​milijardi eura namijenjeno zajmovima.Naglasio je da s ova dva velika stupa sve države članice i građani Europe imaju šansu za brži ekonomski oporavak.
"Covid-19 je donio nepredviđene, nepredviđene i neplanirane posljedice za naše gospodarstvo i naš način života, ne samo po javnozdravstveni sustav, već i pad BDP-a. Ali upravo je u takvim krizama važno da lider i mi koji smo najodgovorniji mi to radimo - rekao je Plenković.Premijer je podsjetio da je Vlada u ključnom trenutku stala iza hrvatskih radnika i poslodavaca, izdvajajući šest milijardi kuna za plaće ljudi u privatnom sektoru.
"Na taj smo način uštedjeli 600.000 radnih mjesta i omogućili 100.000 poslodavaca da nastave raditi. Dakle, sada imamo instrumente na razini Europske unije koji će nam omogućiti očuvanje radnih mjesta i brz gospodarski oporavak", rekao je Plenković.

Iznos od 22 milijarde eura premašio je cilj

Premijer je istaknuo da je suština sporazuma u Bruxellesu da Hrvatska ima 22 milijarde eura na raspolaganju za sljedećih sedam godina. Dodao je da instrument "sljedeće generacije EU" za našu zemlju iznosi 9,395 milijardi eura, a Višegodišnji financijski okvir 12 milijardi i 678 milijuna eura.
Iznos od 22 milijarde eura rezultat je koji je premašio cilj, rekao je Plenković. "Ova sredstva nisu u Hrvatsku stigla slučajno. Došla su na temelju vrlo kvalitetnih, snažnih i razrađenih argumenata."
Taj je uspjeh dodatno važan, istaknuo je premijer, jer se u jednom stavku u zaključcima Europskog vijeća spominje samo Hrvatska kao zemlja koja je koristila jednu financijsku perspektivu.
"Dobili smo dodatnih 400 milijuna eura za naše regije kojima je potrebna dodatna podrška. Mi se prvenstveno brinemo za Slavoniju, ali i druge dijelove zemlje u kojima imamo problem depopulacije, nedostatka ulaganja, nedostatka novih radnih mjesta. Stoga ćemo ta sredstva usmjeriti na njih dijelovima Hrvatske ", rekao je Plenković.
Uz to, rekao je, dobili smo još 100 milijuna eura za ruralni razvoj. Objasnio je da je taj iznos namijenjen onim područjima iz kojih ljudi odlaze u drugu članicu Unije zbog nedovoljno jasne ekonomske perspektive.
"Zato ćemo iskoristiti ta sredstva kako bismo zadržali naše sugrađane u Hrvatskoj i tražili im sigurnu budućnost. Koristit ćemo ove dvije poluge u sljedećem mandatu kako bi bile učinkovitije i brže prešle u gospodarski oporavak. Ne bi se moglo bolje založiti za kvalitetan i učinkovit mandat u interesu svi hrvatski građani “, zaključio je premijer Plenković.

Tolerantnija atmosfera

Na pitanje novinara što on smatra najvećim neuspjehom u posljednje četiri godine, premijer Plenković je rekao da je premalo vremena u miru za rad na onome što je najviše poželjno.
"Bilo je puno 'kostura' iz tranzicijskog ormara hrvatskog društva i gospodarstva koji su došli 'na stol'. Možda smo bili prebrzi u onome što se nazivalo krizno upravljanje. S aspekta iskustva u posljednje četiri godine, rekao bih da nismo izašli iz takve situacije. A bilo ih je previše, non-stop ", rekao je, dodavši da će se učiniti dodatni rad na stvaranju tolerantnije atmosfere u društvu.Premijer je istaknuo da ljudi najviše žele sigurnost, ozbiljne i odgovorne ljude koji će se držati svojih vrijednosti i uvažavati i poštovati druge."Očekujem da će sljedeći mandat biti na tom putu. Stoga smanjiti podjele u društvu i učiniti više za konkretan položaj naših sugrađana, posebno onih koji teško žive “, rekao je.

"Poluga" za realizaciju projekata

Na pitanje koliko će se hrvatski građani osjećati prema EU fondovima, Plenković je istaknuo da je riječ o 166 milijardi kuna."Dakle, to je više od jednogodišnjeg državnog proračuna. To znači da imamo „poluge“ za ulaganja, gospodarsku aktivnost, razvoj infrastrukture, provedbu projekata i podršku reformama “, rekao je.U tom je kontekstu premijer Plenković istaknuo da su prosječne plaće u Hrvatskoj porasle, a u Gradu Zagrebu već preko 1000 eura.
"Zato mislim da je naš cilj do kraja mandata postići prosječnu plaću od 7.600 kuna, posebno s ovim instrumentom koji nam sada stoji na raspolaganju. Na globalnoj razini svi moramo zajedno raditi na pronalaženju rješenja, bilo da se radi o lijeku ili cjepivu za Covid-19. "Kad se to utvrdi, imamo sve alate za brzo prevođenje ovog financijskog okvira koji imamo za sve što radimo na nacionalnoj razini u konkretan život naših sugrađana", rekao je.

Svi strateški dokumenti bit će pripremljeni na vrijeme.

Premijer Plenković podsjetio je da je Hrvatska sada s gotovo 97 posto ugovorenih sredstava iz ove trenutne perspektive, dok je 37 posto isplaćeno i preko 30 posto verificirano.
"Tada smo to jednostavno primijetili. Ljudi koji su u tom procesu su, da tako kažemo, "zalili motor". Hrvatska danas nije u stanju učiti, nije joj jasno kako funkcionira cijeli sustav apsorpcije europskih fondova - to danas znamo. Sada je izazov još veći, sredstva su pred nama više nego dvostruka, pa ćemo staviti veliki fokus na sve odjele koji će biti presudni u apsorpciji tih sredstava. Govorim o onome što je najvažnije - modernizaciji europskog proračuna, a onda i hrvatskog ”, rekao je.

Kad je u pitanju Nacionalna strategija razvoja, izvijestio je da je ona praktično spremna. "Nismo ga htjeli usvojiti u izbornom ciklusu. Smatrali smo da to nije primjereno i malo se prilagodio zbog Covid-19", objasnio je, dodavši da će se uzeti u obzir nove okolnosti, novi Vladin program, Nacionalni program reformi i program. ekonomski oporavak i program konvergencije.
Naglasio je da će svi strateški dokumenti biti pripremljeni na vrijeme i da će biti osnova za provedbu projekata i povlačenje europskih sredstava.

Entuzijazam, revnost i motivacija

Na pitanje koja je reforma koja treba dati pozitivan signal investitorima i poduzetnicima, premijer Plenković rekao je da je nakon dogovora o Višegodišnjem financijskom okviru dobio mnogo poruka.
"Mnogo ih je iz poslovnog svijeta. Ljudi su osjećali signal optimizma. Taj zadatak koji smo kao političari, kao šefovi država i vlada imali, već smo ispunili. A za nas se to poklopilo u procesu od jedne vlade do druge, iz jednog parlamenta u drugi, što je idealna situacija da se iskoriste ovaj trenutak, entuzijazam i revnost i motivacija svih članova Vlade da se pridruže svim sektorima ", rekao je. u kontekstu zdravstva, pravde, administracije i tržišta rada.
Cilj je, nastavio je, stvoriti povoljnije i predvidivije uvjete poslovanja i stvoriti investicijsku klimu.
"Sve to je naša zadaća - porezno i ​​administrativno olakšanje, smanjenje neporeznih davanja, parafiskalne beneficije i de facto nastavak puta kojim smo prošli posljednje četiri godine, za koji se pokazuje da ga ljudi podržavaju", zaključio je premijer.
PVRH

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.