Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je danas kako je kašnjenje u plaćanjima veledrogerijama stari problem koji treba cjelovito i sustavno riješiti, te da o tome započinje razgovore, a ujedno je poručio da građane ne treba plašiti nestašicom lijekova, jer im je dosta stresova. Na pitanje hoće li Vlada pomoći bolnicama u plaćanju dugova veledrogerijama i je li izgledna obustava isporuke lijekova, Marić je nakon sjednice Vlade uz najavu da će se o tome razgovarati, istaknuo da dugovi u zdravstvu, dugovi bolnica prema veledrogerijama i općenito problematika financijske održivosti zdravstva, nisu problemi od jučer, već traje dulji niz godina, čak i desetljeća.
"Uz dužno poštovanje prema zdravstvenom sustavu koji se i u ovoj epidemiji pokazao kao sjajan, financijska održivost nije u potpunosti osigurana, tako da ćemo o toj problematici uskoro razgovarati kolega Beroš i ja, te drugi kolege. Nema potrebe za najave o obustavama, građanima je dosta stresova proteklih mjeseci", istaknuo je Marić, dodavši da Vlada čini sve što je u skladu s njezinim mogućnostima.
Podsjetio je da je Vlada u dva navrata provela "minisanacije", u sklopu kojih je bez povećanja javnog duga "upumpavan" novac u zdravstveni sustav. To je, tvrdi, utjecalo na smanjivanje ukupnih obveza u zdravstvu, podmirivanje određenih dospjelih obveza i skraćivanje rokova plaćanja, jer su pojedine bolnice bile u rokovima plaćanja od preko 900 dana. No, ocijenio je da to nije dovelo do trajnog rješenja, a dugovi su ponovno počeli rasti. Potrebno je, kako je rekao, cjelovitije rješenje koje će značiti i financijsku održivost zdravstvenog sustava.
Na pitanje kada će bolnice početi plaćati račune redovno, Marić je kazao da će se to dogoditi kada se uspostavi održivi model.
Komercijalne banke trebale bi slijediti državne u produljenju moratorija
Ministar Marić kazao je i da bi komercijalne banke trebale slijediti one u državnom vlasništvu - poput HBOR-a, u produljenju razdoblja moratorija na otplatu kredita dužnicima koji ne mogu podmirivati obveze zbog problema izazvanih koronakrizom.
Na novinarsko pitanje vezano uz često zazivanje moratorija na otplatu kredita, odnosno je li o tome razgovarao s bankama, Marić je nakon sjednice Vlade rekao da su banke već puno puta o tome govorile te da bi upravo one trebale "izaći javno s konkretnim podacima".
To je, kako je rekao, "napravila banka u državnom vlasništvu, HBOR, koji je svima unilateralno produljio moratorij za tri mjeseca, onima koji su posebno pogođeni koronom na devet mjeseci, a svim kreditnim dužnicima, odnosno partnerima u turizmu na 15 mjeseci".
"Tim slijedom bi trebale ići i komercijalne banke", kazao je Marić. Pojasnio je koja je bila namjera Vlade sa setom triju horizontalnih mjera, podsjetivši da je to s jedne strane bila odgoda poreznih obveza, a s druge potpora za isplatu dijela plaća za očuvanje radnih mjesta.
"Onda smo rekli da otvaramo prostor za ono što treba uslijediti nakon toga, a to je osiguranje dodatne likvidnosti za funkcioniranje gospodarstva. Tu su i komercijalne banke, HBOR, Hamag-Bicro. Dakle, sheme, programi, subvencioniranje kamata, instrumenti osiguranja, sve je to na neki način stavljeno u funkciju, HNB, Europska središnja banka su relaksirale maksimalno što se tiče tretmana takvih vrsta kredita i eventualnih sutrašnjih možebitnih kredita i slično", rekao je Marić.
Dodao je da se sada treba inzistirati na što je moguće većoj kreditnoj aktivnosti za financiranje obrtnih sredstava.
Kazao je da je do sada za nešto više od 90.000 poreznih obveznika odobren model odgode na iznos od nešto veći od 5,3 milijarde kuna. Podsjetio je da se onima kojima je pad prihoda u razdoblju travnja, svibnja i lipnja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći od 50 posto, ako su ispod 7,5 milijuna kuna godišnjeg prihoda, otpisuju kompletne porezne obveze , a ako je veći od 7,5 milijuna kuna otpisuju se proporcionalno padu prihoda. Ako je pak pad između 20 i 50 posto, imaju mogućnost beskamatne obročne otplate.
Marić je ujedno apelirao da se na vrijeme ispune mjesečne obveze podnošenja PDV obrazaca, do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, kako bi Porezna uprava mogla što brže obraditi te podatke i na temelju tih podataka provesti otpis obveza.
PDV u turizmu nije 25 nego općenito 13 posto
Marić je kazao i kako nije točno da je PDV u turizmu i ugostiteljstvu 25 posto nego da je općenito na 13 posto, te da je to jedna od tema razgovora koje je ovih dana vodio s predstavnicima tog sektora.
Na pitanje novinara je li "na stolu" smanjenje PDV-a, jer da to traže poduzetnici, kao i smanjenje parafiskalnih nameta, ministar je prvo kazao da je PDV obveznicima neutralna stavka, ali kako pretpostavlja da se aludira na ugostiteljstvo.
Tu je uslijedilo i pitanje hoće li PDV za turizam smanjiti na 13 posto, jer to traže poduzetnici (Udruga Glas poduzetnika, op.a.), na što je Marić komentirao da je primijetio da se zadnjih dana stalno pojavljuje da je PDV u turizmu u RH 25 posto, a što nije točno.
"Jedini segment koji u turizmu ima stopu od 25 posto je isporuka pića ugostiteljskim objektima. Sve ostalo je praktički na 13 posto: od smještaja preko isporuke i usluživanja hrane, tako da, kada gledamo općenito, turizam je na 13 posto", rekao je Marić.
Najavio je da će nova Vlada nastaviti s poreznim rasterećenjima "istim ritmom" kao do sada. Pri tom je podsjetio da je još uvijek aktualna Vlada praktički na početku mandata, odnosno trećoj sjednici, izišla s poreznim rasterećenjima.
"Porez na dobit, porez na dohodak, a nakon toga je slijedio i porez na dodanu vrijednost, ukidanje nekih doprinosa i nekih drugih javnih davanja, potom i racionalizacija na neporeznim i parafiskalnim nametima", podsjetio je Marić.
Porezno rasterećenje će, kako je dodao, biti sastavni dio programa nove vlade.
"Već smo najavili i sniženje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto i snižavanje poreza na dohodak sa 36 na 30 odnosno s 24 na 20 posto, a o snižavanje stope PDV-a proteklih smo dana vodili i neke razgovore s ugostiteljima i predstavnicima njihovih udruga. Nije samo PDV bio na popisu njihovih prijedloga. Ima niz stvari koje ćemo sagledati i za sve što ćemo moći fiskalno podnijeti spremni smo uvijek na suradnju. U konačnici, ideja i je da se kroz porezno i neporezno rasterećenje poboljšaju uvjeti poslovanja u Hrvatskoj", zaključio je Marić.
Izvor: Hina/Vlada
Ministar Marić: Stari problem neplaćanja veledrogerijama riješiti sustavno
