Premijer Andrej Plenković danas je sudjelovao na okupljanju dionika u procesu obnove građevina oštećenih u potresu na temu povezivanja, međusobnog predstavljanja i suradnje znanosti i gospodarstva na Građevinskom fakultetu u Zagrebu. Tom prilikom potpisan je Sporazum o suradnji Hrvatske gospodarske komore i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Pozdravljajući prisutne, premijer se zahvalio stručnjacima koji su sudjelovali u postupku utvrđivanja štete u gradu Zagrebu i u izradi pravnog okvira za obnovu grada.
Podsjetio je da zbog potresa mnogi stanovnici Zagreba i okolice nisu mogli živjeti u svojim kućama i stanovima, a oštećene su brojne javne zgrade, bolnice, škole i ustanove. Šteta na sjevernom tornju zagrebačke katedrale, dodao je, najvidljiviji je ožiljak na našem ranjenom glavnom gradu. Kazao je da su u samo nekoliko sati nakon potjere na lice mjesta izašle sve službe, od civilne zaštite, vatrogasaca, policije, medicinskih službi do hrvatske vojske i održan je sastanak državnog vodstva.
"Naši su ljudi još jednom pokazali da su velika srca i da se znaju nositi s najvećom krizom. Pokazali smo veliku snagu, solidarnost, spremnost i dostojanstvo", rekao je Plenković.
Premijer je izvijestio da je procijenjena šteta, u kojoj su sudjelovali i stručnjaci. Svjetska banka, verificirana na 86 milijardi, što je oko 60 posto državnog proračuna godišnje.
Kazao je da je vlada djelovala u tri smjera u koronskoj krizi i nakon potresa - ministar Zdravko Marić vodio je brigu o financijama i gospodarstvu, ministri Božinović i Beros brinuli su se za zdravstvenu sigurnost građana, a ministar Stromar bio je zadužen za gledanje kako pristupiti problemu. obnovu Zagreba i mjesta zahvaćenih potresom u Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.
"Pomirili smo se u nekoliko smjerova. Prvi su bile kratkoročne mjere za najugroženije, drugi je razvoj kvalitetnog zakonskog okvira za dugoročnu obnovu i treći je angažiranje na popisu štete, a zatim napori da se osigura međunarodna financijska pomoć potrebna za obnovu grada. ", izjavio je Plenković.
Dopunskim proračunom dodijeljeno je 141 milijun kuna za interventne mjere
Premijer je podsjetio da je dopunskim proračunom izdvojeno 141 milijun kuna za interventne mjere u onim zgradama i stanovima kojima je potrebna podrška za obnovu krovova, zabatnih zidova, dizala, dimnjaka i kondenzacijskih kotlova, što je , rekao je, sve skupa 20 tisuća kuna po jedinici.
Također je rekao da je Vlada, na prijedlog Ministarstva državne imovine, donijela Uredbu na temelju koje država plaća najamninu svima onima koji ne mogu biti u njihovim stanovima i kućama. Dodao je da će Vlada pokriti sve troškove smještaja u Studentskom domu u Cvjetnom naselju, a iznosi oko 2,5 do 3 milijuna kuna mjesečno.
Premijer se osvrnuo i na Zakon o obnovi Zagreba. Smatra da bi bilo duboko u osnovi pogrešno iznijeti to u vrlo hitnom postupku i bez javne rasprave. Naglasio je važnost struke, posebno građevinara, arhitekata i urbanista.
"Nemamo se pravo igrati sa situacijom koju još nismo doživjeli. Nije isto je li poplava u Gunji, uz dužno poštovanje, ili je potres pogodio glavni grad svojom povijesnom jezgrom, baštinskim vrijednostima, s više od 25.000 oštećenih zgrada." , ustvrdio je. Premijer je ocijenio da je dobro što je Nacrt zakona upućen na javnu raspravu, o čemu svjedoči činjenica da je zaprimljeno 391 primjedbu. Istaknuo je važnost da te primjedbe najčešće dolaze od kompetentnih ljudi i udruga koje razumiju to pitanje i žele poboljšati pravni okvir svojim inicijativama. Dodao je da Vlada temeljno analizira i proučava primjedbe prije nego što ih uputi Hrvatskom saboru, ističući kako je posebno važno da zakon bude kvalitetan i da se u njemu osjeća dugoročna priroda postupka.
"Takvo okupljanje na kojem okupljamo ljude iz akademske zajednice, sve one koji su angažirani na obnovi Zagreba kroz Gospodarsku komoru, može pomoći da pravni okvir postane dugoročno prikladan, transparentan, jasan i održiv", rekao je Plenković.
Financijska pomoć za obnovu Zagreba
Premijer je izvijestio da je Vlada poduzela ozbiljne korake za dobivanje financijske pomoći. Podsjetio je da su sa Svjetskom bankom potpisana dva sporazuma, jedan vrijedan 300, a drugi 200 milijuna dolara, prvenstveno za obnovu zdravstvenih i obrazovnih ustanova na razini zagrebačkih gradova.
Plenković je rekao i da je u Europski fond solidarnosti poslan zahtjev i da se očekuje potpora u iznosu od 600 milijuna eura. Objasnio je da za države članice ne postoje donatorske konferencije za prirodne katastrofe. "Europska unija, zajedno s drugim međunarodnim partnerima, radi za treće zemlje i koristi sredstva Fonda solidarnosti za svoje članice", rekao je premijer.
Premijer je spomenuo i Višegodišnji financijski okvir, kao i instrument "EU sljedeće generacije", od čega Hrvatska računa na oko 22 milijarde eura tijekom sljedećih sedam godina.
"Zakon o obnovi jedan će od prvih koji će Hrvatski sabor usvojiti u sljedećem mandatu", rekao je premijer. Također je apelirao na najširi mogući konsenzus, ističući da obnova nije demonstracijska vježba jedne stranke ili samo grada ili središnje vlasti.
"To mora biti dugoročan, pametan, dobro osmišljen i izražajan proces, popraćen svime što je važno za sigurnost naših građana, jasnim pravnim okvirom i dobro osmišljenim dugoročnim financiranjem", zaključio je premijer.
Premijera su pratili ministar državne imovine Mario Banožić i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Podsjetio je da zbog potresa mnogi stanovnici Zagreba i okolice nisu mogli živjeti u svojim kućama i stanovima, a oštećene su brojne javne zgrade, bolnice, škole i ustanove. Šteta na sjevernom tornju zagrebačke katedrale, dodao je, najvidljiviji je ožiljak na našem ranjenom glavnom gradu. Kazao je da su u samo nekoliko sati nakon potjere na lice mjesta izašle sve službe, od civilne zaštite, vatrogasaca, policije, medicinskih službi do hrvatske vojske i održan je sastanak državnog vodstva.
"Naši su ljudi još jednom pokazali da su velika srca i da se znaju nositi s najvećom krizom. Pokazali smo veliku snagu, solidarnost, spremnost i dostojanstvo", rekao je Plenković.
Premijer je izvijestio da je procijenjena šteta, u kojoj su sudjelovali i stručnjaci. Svjetska banka, verificirana na 86 milijardi, što je oko 60 posto državnog proračuna godišnje.
Kazao je da je vlada djelovala u tri smjera u koronskoj krizi i nakon potresa - ministar Zdravko Marić vodio je brigu o financijama i gospodarstvu, ministri Božinović i Beros brinuli su se za zdravstvenu sigurnost građana, a ministar Stromar bio je zadužen za gledanje kako pristupiti problemu. obnovu Zagreba i mjesta zahvaćenih potresom u Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.
"Pomirili smo se u nekoliko smjerova. Prvi su bile kratkoročne mjere za najugroženije, drugi je razvoj kvalitetnog zakonskog okvira za dugoročnu obnovu i treći je angažiranje na popisu štete, a zatim napori da se osigura međunarodna financijska pomoć potrebna za obnovu grada. ", izjavio je Plenković.
Dopunskim proračunom dodijeljeno je 141 milijun kuna za interventne mjere
Premijer je podsjetio da je dopunskim proračunom izdvojeno 141 milijun kuna za interventne mjere u onim zgradama i stanovima kojima je potrebna podrška za obnovu krovova, zabatnih zidova, dizala, dimnjaka i kondenzacijskih kotlova, što je , rekao je, sve skupa 20 tisuća kuna po jedinici.
Također je rekao da je Vlada, na prijedlog Ministarstva državne imovine, donijela Uredbu na temelju koje država plaća najamninu svima onima koji ne mogu biti u njihovim stanovima i kućama. Dodao je da će Vlada pokriti sve troškove smještaja u Studentskom domu u Cvjetnom naselju, a iznosi oko 2,5 do 3 milijuna kuna mjesečno.
Premijer se osvrnuo i na Zakon o obnovi Zagreba. Smatra da bi bilo duboko u osnovi pogrešno iznijeti to u vrlo hitnom postupku i bez javne rasprave. Naglasio je važnost struke, posebno građevinara, arhitekata i urbanista.
"Nemamo se pravo igrati sa situacijom koju još nismo doživjeli. Nije isto je li poplava u Gunji, uz dužno poštovanje, ili je potres pogodio glavni grad svojom povijesnom jezgrom, baštinskim vrijednostima, s više od 25.000 oštećenih zgrada." , ustvrdio je. Premijer je ocijenio da je dobro što je Nacrt zakona upućen na javnu raspravu, o čemu svjedoči činjenica da je zaprimljeno 391 primjedbu. Istaknuo je važnost da te primjedbe najčešće dolaze od kompetentnih ljudi i udruga koje razumiju to pitanje i žele poboljšati pravni okvir svojim inicijativama. Dodao je da Vlada temeljno analizira i proučava primjedbe prije nego što ih uputi Hrvatskom saboru, ističući kako je posebno važno da zakon bude kvalitetan i da se u njemu osjeća dugoročna priroda postupka.
"Takvo okupljanje na kojem okupljamo ljude iz akademske zajednice, sve one koji su angažirani na obnovi Zagreba kroz Gospodarsku komoru, može pomoći da pravni okvir postane dugoročno prikladan, transparentan, jasan i održiv", rekao je Plenković.
Financijska pomoć za obnovu Zagreba
Premijer je izvijestio da je Vlada poduzela ozbiljne korake za dobivanje financijske pomoći. Podsjetio je da su sa Svjetskom bankom potpisana dva sporazuma, jedan vrijedan 300, a drugi 200 milijuna dolara, prvenstveno za obnovu zdravstvenih i obrazovnih ustanova na razini zagrebačkih gradova.
Plenković je rekao i da je u Europski fond solidarnosti poslan zahtjev i da se očekuje potpora u iznosu od 600 milijuna eura. Objasnio je da za države članice ne postoje donatorske konferencije za prirodne katastrofe. "Europska unija, zajedno s drugim međunarodnim partnerima, radi za treće zemlje i koristi sredstva Fonda solidarnosti za svoje članice", rekao je premijer.
Premijer je spomenuo i Višegodišnji financijski okvir, kao i instrument "EU sljedeće generacije", od čega Hrvatska računa na oko 22 milijarde eura tijekom sljedećih sedam godina.
"Zakon o obnovi jedan će od prvih koji će Hrvatski sabor usvojiti u sljedećem mandatu", rekao je premijer. Također je apelirao na najširi mogući konsenzus, ističući da obnova nije demonstracijska vježba jedne stranke ili samo grada ili središnje vlasti.
"To mora biti dugoročan, pametan, dobro osmišljen i izražajan proces, popraćen svime što je važno za sigurnost naših građana, jasnim pravnim okvirom i dobro osmišljenim dugoročnim financiranjem", zaključio je premijer.
Premijera su pratili ministar državne imovine Mario Banožić i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
VRH
