Premijer Plenković najavio je danas da će Vlada Europskoj komisiji uputiti zahtjev za pomoć iz Fonda solidarnosti Europske unije za sanaciju izravne štete prouzročene zemljotresom u Zagrebu i okolici, procjenom na 86 milijardi kuna, s maksimalnih 600 milijuna eura. Dodao je da će se, nakon analize svih primjedbi koje su stigle u javnu raspravu, zakon o obnovi pripremiti za usvajanje što je prije moguće.
Na početku današnje sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković komentirao je aktualne teme u proteklom tjednu, a prvo je govorio o aktivnostima Vlade u protekloj godini rada na Akcijskom planu za pristupanje europskom mehanizmu deviznog tečaja II. "Potpuno smo ispunili sve ambicije koje smo si postavili za sebe prije godinu dana. Jučer sam osobno poslao pisma čelnicima europskih institucija i svim članovima Euroskupine, šefovima država i vlada o ispunjenom planu. Istovremeno je potpredsjednik Marić poslao slično pismo i kolegama. i guvernera Vujčića. Računali smo na sve što je Hrvatska učinila u smislu spremnosti za priključenje II Europskom tečajnom mehanizmu i Bankovnoj uniji ", rekao je premijer Plenković. Podsjetio je da je Europska središnja banka prije nekoliko dana objavila izvještaj, odnosno potvrdu da je analiza pet najvećih hrvatskih banaka pokazala da nijedna od njih nije imala kapitalni nedostatak.
"Ovo je važna potvrda stabilnosti i kvalitete hrvatskog bankarskog sustava, što predstavlja značajan korak ka pridruživanju bankarskoj uniji i II mehanizmu europskog tečaja, što je posljednji korak ka pridruživanju eurozoni", dodao je.Hrvatska je Strategiju za pristup eurozoni usvojila prije nešto više od dvije godine.
Potvrda kreditnog rejtinga dobar je signal za hrvatsko gospodarstvo
Premijer Plenković podsjetio je da je prije nekoliko dana još jedna od tri ključne svjetske agencije za kreditni rejting - Fitch - potvrdila i zadržala kreditni rejting Hrvatske za ulaganja nakon što ga je Standard & Poor's učinio prije deset dana. "To znači da ova agencija, unatoč krizi i posljedicama Covida 19 na gospodarsku i financijsku situaciju, pokazuje povjerenje u politiku koju vodimo i smjer u kojem Hrvatska namjerava krenuti prema gospodarskom oporavku", rekao je premijer Plenković. posebno imajući u vidu da je Hrvatska od 2013. do 2019. bila na području neinvesticijskog kreditnog rejtinga.
"Zahvaljujući naporima naše Vlade imamo investicijski rejting i vjerujem da će čak i u tim okolnostima, kada su potrebne nove obveze na međunarodnom tržištu kapitala, takav signal i Europske središnje banke i agencija za kreditni rejting doprinijeti kamatnim stopama na međunarodnom tržištu." On je rekao.
Hrvatska 20 milijardi iz EU, iznos jednak godišnjem proračunu
Najavio je da će se sljedećeg tjedna održati sastanak Europskog vijeća na kojem će se raspravljati o prvom preliminarnom nacrtu sljedećeg sedmogodišnjeg proračuna Europske unije i dokumentu o gospodarskom oporavku Europske komisije nakon krize.
"Oba su dokumenta povoljna za nas i bolji su od prijedloga iz veljače. Želimo Hrvatskoj pružiti sigurnosnu mrežu koja bi u idućih sedam godina trebala ići preko 20 milijardi eura kao potporu koja će nam pomoći u gospodarskom oporavku", rekao je premijer. to je iznos koji je gotovo jednak jednom godišnjem proračunu Hrvatske.
Premijer Plenković održao je i konzultacije sa saveznom kancelarkom Angelom Merkel, s obzirom na to da će Njemačka nakon Hrvatske preuzeti predsjedavanje Vijećem EU.
"Zadovoljna je načinom na koji smo uspjeli voditi sve formacije Zagrebačkog vijeća u doista nepredviđenim i nikad viđenim okolnostima i zahvalna je na tom angažmanu", rekao je premijer, dodavši da je s kancelarkom Merkel dogovorio sve što je potrebno za kvalitetan prijelaz. Također su razgovarali o otvaranju Hrvatske i Njemačke u vezi sa slobodnim kretanjem ljudi nakon suzdržavanja od pandemije Covid 19.
Premijer Plenković razgovarao je i s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen o pripremi sastanka Vijeća, proračunu, programu oporavka i zahtjevu Hrvatske iz Fonda solidarnosti Europske unije zbog potresa u Zagrebu, što je prva točka današnjeg zasjedanja Vlade.
Slobodno kretanje građana dogovoreno je s Austrijom, Češkom, Slovačkom i Mađarskom
U razgovoru s austrijskim kancelarom Kurzom, češkim premijerom Babisom i slovačkim premijerom Matovićem, premijer Plenković dogovorio je slobodno kretanje građana. "Mislim da je to povoljna odluka i da će dodatno doprinijeti dolasku turista u Hrvatsku u narednim tjednima", rekao je premijer Plenković napominjući da je u Hrvatsku došlo 67.000 turista. "Vlada će uložiti sve napore kako bi osigurala da se ova turistička sezona odvija u što povoljnijem kontekstu", rekao je, dodavši da su s mađarskim premijerom Orbanom održani razgovori na istu temu i da će Mađarska u petak ukinuti ograničenja za svoje građane.
Mađarska nema teritorijalnih zahtjeva protiv Hrvatske
Kako je rekao, premijer Plenković zatražio je od mađarskog premijera Orbana pojašnjenje medijskih navoda u posljednjih nekoliko dana.
"Rekao je da Mađarska, naravno, nema teritorijalne tvrdnje protiv Hrvatske i da su prenijete interpretacije pogrešne i netočne te da se on, naravno, ne slaže s njima i želi nastaviti graditi dobrosusjedske odnose s Hrvatskom", rekao je. Plenković je također istaknuo kako je mađarskom premijeru jasno dao do znanja da Hrvatska štiti svoje interese i odbija svaku raspravu o zahtjevima na svom teritoriju. "Jasno smo razjasnili ovu temu", dodao je..
Slijedi nastavak razgovora s MOL-om o kupnji Ine
Jutros je održan 12. sastanak Vijeća INA-e putem video veze s predstavnicima investicijskog savjetnika Lazarda, koji su obavili temeljitu analizu i detaljno snimanje tvrtke.
"Predali su nam i objasnili preliminarno izvješće. Razgovori s MOL-om nastavit će se, a konačno izvješće očekujemo u srpnju. Za realizaciju ove transakcije potreban je dogovor dviju strana, a mi ćemo nastaviti u smjeru koji smo odredili i pobrinut ćemo se za zaštitu. samo interesi Hrvatske i samo interesi tvrtke ", rekao je premijer.
Među točkama dnevnog reda današnje sjednice Vlade istaknuo je kao izuzetno važnu onu koja se odnosi na sanaciju posljedica potresa u Zagrebu i okolici, odnosno obrazac za prijavu sredstava iz Europskog fonda solidarnosti koji će biti dostavljeni nakon sjednice.
Aktivnosti na sanaciji posljedica potresa u Zagrebu i okolici
Premijer Plenković podsjetio je da je šteta na 25.000 zgrada u pitanju, pa je posao pripreme prijavnice bio vrlo zahtjevan i složen, ali i dostavljen na vrijeme. Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete iznosi približno 86 milijardi kuna, odnosno više od 11,5 milijardi eura, prema metodologiji Svjetske banke."To pokazuje koliko će biti zahtjevan i ozbiljan proces obnove grada Zagreba", rekao je premijer Plenković.
Dodao je da je vlada u međuvremenu dogovorila i potpisala ugovor sa Svjetskom bankom zajam od 200 milijuna dolara za obnovu škola i bolnica, a rebalansom proračuna osigurana su hitna sredstva za krovove, zabatne zidove, dimnjake i kondenzacijske kotlove iz 20 tisuća kuna po jedinici. Također, Vlada je osigurala sredstva za plaćanje najamnine građanima koji ne mogu biti u svojim domovima. Premijer Plenković objasnio je da bi, prema pravilima Europskog fonda za solidarnost, maksimalni iznos, s obzirom na štetu, mogao ići i do oko 600 milijuna eura.
"U svakom slučaju, radimo na preduvjetima za obnovu koji su važni kako bi se Zagrepčani i Zagrepčani mogli upustiti u ovaj zahtjevan posao", rekao je premijer i dodao da se proces javne rasprave o zakonu o obnovi poslije potresa završava 14. lipnja. Nakon analize svih prigovora koji su stigli, premijer je najavio da će zakon biti pripremljen za usvajanje što je prije moguće.
"Ovo je važna potvrda stabilnosti i kvalitete hrvatskog bankarskog sustava, što predstavlja značajan korak ka pridruživanju bankarskoj uniji i II mehanizmu europskog tečaja, što je posljednji korak ka pridruživanju eurozoni", dodao je.Hrvatska je Strategiju za pristup eurozoni usvojila prije nešto više od dvije godine.
Potvrda kreditnog rejtinga dobar je signal za hrvatsko gospodarstvo
Premijer Plenković podsjetio je da je prije nekoliko dana još jedna od tri ključne svjetske agencije za kreditni rejting - Fitch - potvrdila i zadržala kreditni rejting Hrvatske za ulaganja nakon što ga je Standard & Poor's učinio prije deset dana. "To znači da ova agencija, unatoč krizi i posljedicama Covida 19 na gospodarsku i financijsku situaciju, pokazuje povjerenje u politiku koju vodimo i smjer u kojem Hrvatska namjerava krenuti prema gospodarskom oporavku", rekao je premijer Plenković. posebno imajući u vidu da je Hrvatska od 2013. do 2019. bila na području neinvesticijskog kreditnog rejtinga.
"Zahvaljujući naporima naše Vlade imamo investicijski rejting i vjerujem da će čak i u tim okolnostima, kada su potrebne nove obveze na međunarodnom tržištu kapitala, takav signal i Europske središnje banke i agencija za kreditni rejting doprinijeti kamatnim stopama na međunarodnom tržištu." On je rekao.
Hrvatska 20 milijardi iz EU, iznos jednak godišnjem proračunu
Najavio je da će se sljedećeg tjedna održati sastanak Europskog vijeća na kojem će se raspravljati o prvom preliminarnom nacrtu sljedećeg sedmogodišnjeg proračuna Europske unije i dokumentu o gospodarskom oporavku Europske komisije nakon krize.
"Oba su dokumenta povoljna za nas i bolji su od prijedloga iz veljače. Želimo Hrvatskoj pružiti sigurnosnu mrežu koja bi u idućih sedam godina trebala ići preko 20 milijardi eura kao potporu koja će nam pomoći u gospodarskom oporavku", rekao je premijer. to je iznos koji je gotovo jednak jednom godišnjem proračunu Hrvatske.
Premijer Plenković održao je i konzultacije sa saveznom kancelarkom Angelom Merkel, s obzirom na to da će Njemačka nakon Hrvatske preuzeti predsjedavanje Vijećem EU.
"Zadovoljna je načinom na koji smo uspjeli voditi sve formacije Zagrebačkog vijeća u doista nepredviđenim i nikad viđenim okolnostima i zahvalna je na tom angažmanu", rekao je premijer, dodavši da je s kancelarkom Merkel dogovorio sve što je potrebno za kvalitetan prijelaz. Također su razgovarali o otvaranju Hrvatske i Njemačke u vezi sa slobodnim kretanjem ljudi nakon suzdržavanja od pandemije Covid 19.
Premijer Plenković razgovarao je i s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen o pripremi sastanka Vijeća, proračunu, programu oporavka i zahtjevu Hrvatske iz Fonda solidarnosti Europske unije zbog potresa u Zagrebu, što je prva točka današnjeg zasjedanja Vlade.
Slobodno kretanje građana dogovoreno je s Austrijom, Češkom, Slovačkom i Mađarskom
U razgovoru s austrijskim kancelarom Kurzom, češkim premijerom Babisom i slovačkim premijerom Matovićem, premijer Plenković dogovorio je slobodno kretanje građana. "Mislim da je to povoljna odluka i da će dodatno doprinijeti dolasku turista u Hrvatsku u narednim tjednima", rekao je premijer Plenković napominjući da je u Hrvatsku došlo 67.000 turista. "Vlada će uložiti sve napore kako bi osigurala da se ova turistička sezona odvija u što povoljnijem kontekstu", rekao je, dodavši da su s mađarskim premijerom Orbanom održani razgovori na istu temu i da će Mađarska u petak ukinuti ograničenja za svoje građane.
Mađarska nema teritorijalnih zahtjeva protiv Hrvatske
Kako je rekao, premijer Plenković zatražio je od mađarskog premijera Orbana pojašnjenje medijskih navoda u posljednjih nekoliko dana.
"Rekao je da Mađarska, naravno, nema teritorijalne tvrdnje protiv Hrvatske i da su prenijete interpretacije pogrešne i netočne te da se on, naravno, ne slaže s njima i želi nastaviti graditi dobrosusjedske odnose s Hrvatskom", rekao je. Plenković je također istaknuo kako je mađarskom premijeru jasno dao do znanja da Hrvatska štiti svoje interese i odbija svaku raspravu o zahtjevima na svom teritoriju. "Jasno smo razjasnili ovu temu", dodao je..
Slijedi nastavak razgovora s MOL-om o kupnji Ine
Jutros je održan 12. sastanak Vijeća INA-e putem video veze s predstavnicima investicijskog savjetnika Lazarda, koji su obavili temeljitu analizu i detaljno snimanje tvrtke.
"Predali su nam i objasnili preliminarno izvješće. Razgovori s MOL-om nastavit će se, a konačno izvješće očekujemo u srpnju. Za realizaciju ove transakcije potreban je dogovor dviju strana, a mi ćemo nastaviti u smjeru koji smo odredili i pobrinut ćemo se za zaštitu. samo interesi Hrvatske i samo interesi tvrtke ", rekao je premijer.
Među točkama dnevnog reda današnje sjednice Vlade istaknuo je kao izuzetno važnu onu koja se odnosi na sanaciju posljedica potresa u Zagrebu i okolici, odnosno obrazac za prijavu sredstava iz Europskog fonda solidarnosti koji će biti dostavljeni nakon sjednice.
Aktivnosti na sanaciji posljedica potresa u Zagrebu i okolici
Premijer Plenković podsjetio je da je šteta na 25.000 zgrada u pitanju, pa je posao pripreme prijavnice bio vrlo zahtjevan i složen, ali i dostavljen na vrijeme. Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete iznosi približno 86 milijardi kuna, odnosno više od 11,5 milijardi eura, prema metodologiji Svjetske banke."To pokazuje koliko će biti zahtjevan i ozbiljan proces obnove grada Zagreba", rekao je premijer Plenković.
Dodao je da je vlada u međuvremenu dogovorila i potpisala ugovor sa Svjetskom bankom zajam od 200 milijuna dolara za obnovu škola i bolnica, a rebalansom proračuna osigurana su hitna sredstva za krovove, zabatne zidove, dimnjake i kondenzacijske kotlove iz 20 tisuća kuna po jedinici. Također, Vlada je osigurala sredstva za plaćanje najamnine građanima koji ne mogu biti u svojim domovima. Premijer Plenković objasnio je da bi, prema pravilima Europskog fonda za solidarnost, maksimalni iznos, s obzirom na štetu, mogao ići i do oko 600 milijuna eura.
"U svakom slučaju, radimo na preduvjetima za obnovu koji su važni kako bi se Zagrepčani i Zagrepčani mogli upustiti u ovaj zahtjevan posao", rekao je premijer i dodao da se proces javne rasprave o zakonu o obnovi poslije potresa završava 14. lipnja. Nakon analize svih prigovora koji su stigli, premijer je najavio da će zakon biti pripremljen za usvajanje što je prije moguće.
