Govoreći o 75. obljetnice Bleiburške tragedije, predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je danas da ćemo samo trezvenim pogledom na traume iz prošlosti i pijetetom prema svakoj žrtvi moći izgraditi uistinu tolerantno društvo.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na početku današnje, 230. sjednice Vlade na nekoliko aktualnih tema. Osvrnuo se na 75. obljetnicu blajburške tragedije. "Prošli smo tjedan, u Hrvatskoj i diljem Europe, obilježili 75. obljetnicu kraja Drugog svjetskog rata i pobjede nad fašizmom. U zapadnoj Europi, pobjeda nad fašizmom bila je ključna za uspostavu demokratskih poredaka koji su u poratnim godinama krenuli put pomirenja, gospodarskog oporavka i ujedinjenja, kako bi se Europi donio trajan mir i onemogućio bilo kakav budući sukob.
U srednjoj i istočnoj Europi, kraj Drugog svjetskog rata donio je poraz fašističkog terora i ratnih strahota, ali nažalost nije donio demokraciju. Naprotiv, donio je novi totalitarizam, odnosno komunizam, koji je doživio svoj slom tek padom Berlinskog zida.
Svibanj 1945. u Hrvatskoj nažalost i sinonim za strašne komunističke zločine
Takva je sudbina 1945., nakon sloma NDH, snašla i Hrvatsku, koja je još gotovo pola stoljeća bila lišena slobode i demokracije. Usto dok je konac Drugog svjetskog rata u zapadnoj Europi označio kraj neviđenim ratnim strahotama i fašističkim zločinima, u kojima posebno mjesto ima Holokaust, u Hrvatskoj je svibanj 1945. nažalost i sinonim za strašne poratne komunističke zločine. Tada su deseci tisuća ljudi – razoružanih vojnika poraženih snaga ali i velik broj civila koji su bježali od uspostave komunističkog režima – od Bleiburga preko Tezna i duž Križnog puta odnosno kolona smrti, pobijeni bez suda i zakapani bez groba. Sve se to događalo nakon službenog završetka Drugog svjetskog rata u Europi. Taj je masovni zločin kao i progoni te uhićenja svih tzv. "klasnih neprijatelja" i neistomišljenika kao i represalije prema Katoličkoj crkvi izazvao nemir i strah kod velikog dijela hrvatskog naroda.
Moralna obveza prisjećati se teškog poglavlja hrvatske povijesti i svih žrtava
Poratni montirani proces protiv blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, premda je u brojnim navratima glasno ustao protiv svih diskriminacija i osobno spasio brojne Židove i Srbe, dodatno je kompromitirao tadašnju vlast i proklamirana načela pravde. I to je razlog zbog kojeg je dan-danas u Hrvatskoj odnos prema tom bremenitom i slojevitom razdoblju hrvatske povijesti izuzetno bolan i traumatičan, iako je jasno da je zahvaljujući antifašističkom pokretu i otporu nacizmu Hrvatska iz Drugog svjetskog rata izišla kao pobjednica.
Danas, tri četvrt stoljeća kasnije, prisjećamo se tog teškog poglavlja hrvatske povijesti te se sjećamo svih žrtava. Za suvremenu Hrvatsku, koja sazdana na slozi i jedinstvu hrvatskog naroda u Domovinskom ratu, to je danas moralna obveza.
Europska Hrvatska utemeljenu na demokratskim vrijednostima
Samo trezvenim pogledom na traume iz prošlosti i pijetetom prema svakoj nevinoj žrtvi, moći ćemo izgraditi uistinu tolerantno društvo. To je uostalom bila i jedna od glavnih političkih oporuka prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, koji je i sam bio sudionikom hrvatskog antifašističkog pokreta.
Na nama je danas da na tim temeljima zajedno gradimo europsku Hrvatsku utemeljenu na demokratskim vrijednostima. Na nama je da zajedno izgrađujemo društvo u kojem promičemo kulturu sjećanja, toleranciju i međusobno poštovanje. To prije svega dugujemo sebi, a osobito našim mladima, kako bismo staloženim pogledom na prošlost i s optimizmom prema budućnosti, neopterećeni mogli graditi još bolju Hrvatsku", poručio je predsjednik Vlade.
Paket EU-a za promet i turizam
Premijer Plenković još je jednom zahvalio bivšem potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Damiru Krstičeviću na svemu što je učinio u svome dosadašnjem radu za cijelu Vladu i sustav domovinske sigurnosti. Još je jednom izrazio sućut obiteljima poginulih pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koji su stradali u padu školskoga zrakoplova prije tjedan dana. Od ostalih tema izdvojio je jučer objavljeni paket Europske komisije koji se odnosi na promet i turizam. Izrazivši zadovoljstvo tim paketom, najavio je da će se idućeg tjedna održati sastanak ministara turizma EU-a.
"To je na tragu povoljne epidemiološke slike i postupnoga otvaranja koje smo učinili radi reaktiviranja hrvatskoga gospodarstva i u što većoj mjeri normalizacije života u Hrvatskoj", dodao je premijer Plenković.
Krenule isplate naknade od 4.000 kuna za travanj
Kazao je i da su počele isplate naknada za zaposlene od 4.000 kuna za mjesec travanj te izvijestio da se očekuje da će obuhvatiti ukupno oko 600 tisuća radnika, u odnosu na ožujak u kojem je obuhvatila njih gotovo pola milijuna.
"Još jednom pokazujemo koliko je ova Vlada izašla u susret privatnom sektoru i ovakvim mjerama zaštitila radna mjesta", naglasio je.
Osvrnuo se i na izvješće Europske banke za obnovu i razvoj te istaknuo da su njezine procjene nešto optimističnije od hrvatskih pa i procjena Europske komisije. "Oni očekuju pad BDP-a od 7 posto, ali isto tako i rast od 6 posto već u idućoj godini. I oni su prepoznali sva postignuća u pogledu odgovornog upravljanja javnim financijama i otpornosti Hrvatske na ovaj vanjski šok i krizu", naglasio je premijer. Dodao je kako je posebno važno istaknuti da je u međuvremenu Hrvatska ispunila sve kriterije za Europski tečajni mehanizam II. Izrazio je zadovoljstvo odlukom Europske komisije kojom je prenamijenjeno još 120 milijuna kuna još za poljoprivredu što je ocijenio odličnom porukom potpore tome sektoru u postojećim okolnostima.
U srednjoj i istočnoj Europi, kraj Drugog svjetskog rata donio je poraz fašističkog terora i ratnih strahota, ali nažalost nije donio demokraciju. Naprotiv, donio je novi totalitarizam, odnosno komunizam, koji je doživio svoj slom tek padom Berlinskog zida.
Svibanj 1945. u Hrvatskoj nažalost i sinonim za strašne komunističke zločine
Takva je sudbina 1945., nakon sloma NDH, snašla i Hrvatsku, koja je još gotovo pola stoljeća bila lišena slobode i demokracije. Usto dok je konac Drugog svjetskog rata u zapadnoj Europi označio kraj neviđenim ratnim strahotama i fašističkim zločinima, u kojima posebno mjesto ima Holokaust, u Hrvatskoj je svibanj 1945. nažalost i sinonim za strašne poratne komunističke zločine. Tada su deseci tisuća ljudi – razoružanih vojnika poraženih snaga ali i velik broj civila koji su bježali od uspostave komunističkog režima – od Bleiburga preko Tezna i duž Križnog puta odnosno kolona smrti, pobijeni bez suda i zakapani bez groba. Sve se to događalo nakon službenog završetka Drugog svjetskog rata u Europi. Taj je masovni zločin kao i progoni te uhićenja svih tzv. "klasnih neprijatelja" i neistomišljenika kao i represalije prema Katoličkoj crkvi izazvao nemir i strah kod velikog dijela hrvatskog naroda.
Moralna obveza prisjećati se teškog poglavlja hrvatske povijesti i svih žrtava
Poratni montirani proces protiv blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, premda je u brojnim navratima glasno ustao protiv svih diskriminacija i osobno spasio brojne Židove i Srbe, dodatno je kompromitirao tadašnju vlast i proklamirana načela pravde. I to je razlog zbog kojeg je dan-danas u Hrvatskoj odnos prema tom bremenitom i slojevitom razdoblju hrvatske povijesti izuzetno bolan i traumatičan, iako je jasno da je zahvaljujući antifašističkom pokretu i otporu nacizmu Hrvatska iz Drugog svjetskog rata izišla kao pobjednica.
Danas, tri četvrt stoljeća kasnije, prisjećamo se tog teškog poglavlja hrvatske povijesti te se sjećamo svih žrtava. Za suvremenu Hrvatsku, koja sazdana na slozi i jedinstvu hrvatskog naroda u Domovinskom ratu, to je danas moralna obveza.
Europska Hrvatska utemeljenu na demokratskim vrijednostima
Samo trezvenim pogledom na traume iz prošlosti i pijetetom prema svakoj nevinoj žrtvi, moći ćemo izgraditi uistinu tolerantno društvo. To je uostalom bila i jedna od glavnih političkih oporuka prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, koji je i sam bio sudionikom hrvatskog antifašističkog pokreta.
Na nama je danas da na tim temeljima zajedno gradimo europsku Hrvatsku utemeljenu na demokratskim vrijednostima. Na nama je da zajedno izgrađujemo društvo u kojem promičemo kulturu sjećanja, toleranciju i međusobno poštovanje. To prije svega dugujemo sebi, a osobito našim mladima, kako bismo staloženim pogledom na prošlost i s optimizmom prema budućnosti, neopterećeni mogli graditi još bolju Hrvatsku", poručio je predsjednik Vlade.
Paket EU-a za promet i turizam
Premijer Plenković još je jednom zahvalio bivšem potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Damiru Krstičeviću na svemu što je učinio u svome dosadašnjem radu za cijelu Vladu i sustav domovinske sigurnosti. Još je jednom izrazio sućut obiteljima poginulih pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koji su stradali u padu školskoga zrakoplova prije tjedan dana. Od ostalih tema izdvojio je jučer objavljeni paket Europske komisije koji se odnosi na promet i turizam. Izrazivši zadovoljstvo tim paketom, najavio je da će se idućeg tjedna održati sastanak ministara turizma EU-a.
"To je na tragu povoljne epidemiološke slike i postupnoga otvaranja koje smo učinili radi reaktiviranja hrvatskoga gospodarstva i u što većoj mjeri normalizacije života u Hrvatskoj", dodao je premijer Plenković.
Krenule isplate naknade od 4.000 kuna za travanj
Kazao je i da su počele isplate naknada za zaposlene od 4.000 kuna za mjesec travanj te izvijestio da se očekuje da će obuhvatiti ukupno oko 600 tisuća radnika, u odnosu na ožujak u kojem je obuhvatila njih gotovo pola milijuna.
"Još jednom pokazujemo koliko je ova Vlada izašla u susret privatnom sektoru i ovakvim mjerama zaštitila radna mjesta", naglasio je.
Osvrnuo se i na izvješće Europske banke za obnovu i razvoj te istaknuo da su njezine procjene nešto optimističnije od hrvatskih pa i procjena Europske komisije. "Oni očekuju pad BDP-a od 7 posto, ali isto tako i rast od 6 posto već u idućoj godini. I oni su prepoznali sva postignuća u pogledu odgovornog upravljanja javnim financijama i otpornosti Hrvatske na ovaj vanjski šok i krizu", naglasio je premijer. Dodao je kako je posebno važno istaknuti da je u međuvremenu Hrvatska ispunila sve kriterije za Europski tečajni mehanizam II. Izrazio je zadovoljstvo odlukom Europske komisije kojom je prenamijenjeno još 120 milijuna kuna još za poljoprivredu što je ocijenio odličnom porukom potpore tome sektoru u postojećim okolnostima.
PVRH
