Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u subotu je na Sljemenu sudjelovala na završnim pripremama mentora za eksperimentalnu faze kurikularne reforme gdje je izrazila zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima priprema za "Školu za život. Ovo je veliki eksperimentalni projekt - "Škola za život"- u kojemu sudjeluje 8500 učenika, gotovo 2000 učitelja i suradnika i 170 mentora, ali je samo uvod u frontalnu kurikularnu reformu za iduću godinu, izjavila je Divjak novinarima.
Treći rujna je za nas veliki dan, ali zadaća eksperimentalnoga programa nije da prođe savršeno, nego da omogući učiteljima da uđu sigurno u svoje učionice i da se otklone problemi koji će se javiti tijekom eksperimentalne provedbe kako bismo, istaknula je, bili potpuno spremni za provođenje fronatalne kurikularne reforme 2019.
Objasnila je kako su ciljevi nastave u "Školi za život" - odmak od usredotočenosti na činjenice, a naglasak je na kritičkom mišljenju i rješavanju problema. Jer, dodala je, to je škola koja sprema i za profesionalni i za osobni život. Divjak je izvijestila da nema kašnjenja ni u jednom aspektu pripreme.
Ministrica je podsjetila da se istovremeno uvodi obvezna informatika u sve pete i šeste razrede svih osnovnih škola u Hrvatskoj, te potpuno novi kurikulum informatike za sve osnovne i srednje škole. Ministarstvo trenutačno vodi četiri
Ministarstvo trenutačno vodi četiri velika projekta
Divjak je istaknula da Ministarstvo znanosti i obrazovanja trenutačno vodi ukupno četiri velika projekta. Osim navedenoga, tu je velika reforma strukovnog obrazovanja, za koju je sredinom srpnja utemeljeno 25 centara kompetentnosti, za koje je osigurana milijarda kuna iz europskih fondova, kako bi se izgradile nove škole i učionice, te educirali nastavnici i potpuno renovirali kurukulumi u smjeru suradnje škola s poslodavcima.
Divjak je najavila i projekt koji se bavi novim načinom financiranja visokog obrazovanja, istaknuvši kako se, s tim u vezi, očekuje odluka Vlade. Riječ je o programskim ugovorima za sljedeće četiri godine ukupne vrijednost milijardu i 770 milijuna kuna. Ta će odluka omogućiti financiranje visokoga obrazovanja, koje je povećano, ali i stavlja veći naglasak da se od visokog obrazovanja traže konkretni izlazni rezultati kako u znanstvenim rezultatima tako i u odnosu na kompetencije studenata, istaknula je Divjak.
Ministrica je također spomenula i četvrti veliki projekt Ministarstva, a to je znanstveno umrežavanje, za koji su za znanost u manje u od godinu dana ugovorene dvije milijarde kuna , što je, kako je rekla, 15 puta više u odnosu na prethodno razdoblje.
