Mobilnost na Islandu u okviru Erasmus+ KA1 projekta kojeg provodi OŠ Izidora Poljaka Višnjica

U okviru Erasmus+ KA1 projekta kojeg provodi OŠ Izidora Poljaka Višnjica, tijekom školske godine 2021./2022. i 2022./2023. provedena je četvrta i zadnja Mobilnost u svrhu učenja za pojedince.

Pedagoginja škole, Ankica Gotić sudjelovala je od 17. do 23. srpnja na edukaciji pod nazivom „Pametni učitelji igraju se više na otvorenom, kombinacija akademskih predmeta i učenje jezika s igrom i razigranim pokretima koji poboljšavaju učenje“ u organizaciji Smart Teachers play more. Mobilnost se odvijala u Reykjaviku, glavnom gradu Islanda. Na mobilnosti su sudjelovali učitelji iz 14 europskih zemalja. Evo njezine priče:

- Za vrijeme 30 sati edukacije ostvarila sam sve zadane ciljeve programa. Stekla sam iskustvo iz prve ruke i naučila aktivnosti i metodologiju za promicanje dobrobiti i poučavanje akademskih predmeta kroz igru na otvorenom, kretanje i osjetila. Sve provedene aktivnosti odgovaraju i u skladu su s ciljevima školskog projekta: uvođenje novih metoda učenja s naglaskom na nastavi u prirodi i podizanje ekološke osviještenosti i edukacija za održivi razvoj.

Osim svakodnevne dinamične edukacije u kojoj su prikazani sadržaji i metodologija za produktivniji boravak na otvorenom te učenje kroz igru, kretanje i senzorne aktivnosti upoznat je i Islandski školski sustav kao i prirodni dio Islanda. U nastavku je opis Islandskog školskog sustava. Učenici polaze osnovnu školu koja je obavezna od 1 do 10 razreda (od 6 do 16 godina). Srednjoškolsko obrazovanje je od 16 do 19 godina. Nastavna godina ima 180 dana, a tjedan ima između 30 i 35 nastavnih sati. Predmeti u školi su: islandski jezik (materinski), matematika, engleski jezik, danski jezik, društveni predmeti, prirodoslovni predmeti, sport, plivanje, umjetnost, stolarija, tekstil i kućna ekonomija. Viši razredi mogu dodatno odabrati od 4 do 6 sati na tjedan: sport, španjolski, pletenje džempera, kozmetika, financije, obrada metala i popravke automobila. Engleski jezik uči se od 3. razreda, a danski od 7. razreda. U srednjoj školi mogu odabrati treći jezik između španjolskog, njemačkog ili francuskog. Nastava počinje od 8.30 sati i traje do 13.30 za niže razrede, a do 15.00 za više. Ručak plaćaju roditelji, dva puta tjedno na jelovniku je riba, a dva puta meso. Izvanškolske aktivnosti su do 17 sati i plaćaju ih roditelji.

Ključne kompetencije islandskog kurikuluma su: izražavanje i komunikacija, kreativno i kritičko mišljenje, samostalnost i suradnja, korištenje medija i informacija, odgovornost i vrednovanje vlastitog obrazovanja i dobrobit i zdravlje.

Učenici ne „padaju“ razred, ali moraju usvojiti osnovno znanje iz pojedinog predmeta. Imaju opisno vrednovanje kao i nacionalne ispite u 4, 7 i 9 razredu. Npr. ako učeniku ili skupini učenika nije bilo dovoljno da savlada određeno gradivo za 2 tjedna, onda mu se još može produžiti za 2 tjedna, dok ostali učenici rade dodatne stvari. Imaju projektnu nastavu i među predmetnu povezanost tako da im je raspored u školi dosta promjenjiv. Prosjek djece u razredu je 22, a niži razredi često imaju u razredu pomoćnog učitelja. Sat traje 40 minuta, a tjedno radno vrijeme učitelja je 36 sati. Ljetni praznici traju 10 tjedana, osim toga praznici su po 2 tjedana za Božić i Uskrs. Plaće učitelja nisu velike s obzirom na životni standard, ali učitelji mogu poboljšati svoju plaću jer se ostali poslovi u školi posebno plaćaju.

Dužni su se tijekom godine stručno usavršavati od najmanje 130 sati. Jedna od zanimljivosti bila je posjet mjestu Mosfellsbaer i „Radnoj školi“ u kojoj djeca od preko ljeta rade za plaću. Budući da ljetni praznici traju 10 tjedana, donesena je odluka da se učenici od 6 do 10 razreda (13 do 16 godina) mogu prijaviti za društveno-korisni rad u organizaciji škole. Lokalna zajednica osigurava materijalna sredstva i osiguranje za djecu. Tako učenici 6 i 7 razreda mogu raditi dnevno 3 sata i sat im je plaćen 6 eura, učenici 8 i 9 razreda rade i po 6 sati i sat im je 8 eura, a učenici 10 razreda dobiju i po 10 eura po satu. Učenici stvarno moraju raditi, ako se desi da taj dan ne dođu zbog bolesti ili odu kući iz opravdanih razloga ne dobiju onda plaćeno za te sate. Svi učenici trebaju napisati prijavu za posao. Svi dobiju posao, ali je cilj da se nauče pisati molbe za posao što će im jednog dana trebati. Ovim projektom djeca se uče radnim navikama, a što je najvažnije uče se kako se brinuti o svom okolišu i korisno provode svoje slobodno vrijeme. Ono što konkretno rade je da preko ljeta održavaju školsko dvorište, zgradu škole, sportske terene (kojih ima puno jer obuhvaćaju nekoliko škola). Mogu također kod nekoga privatno pokositi travu i sl. (za to se treba posebna najava i odobrenje škole). Islanđani uče svoju djecu samostalnosti.

 Prilikom prijave na mobilnost na Islandu, sudionicima su bili ponuđeni organizirani obilasci zemlje koje su sudionici financirali iz vlastitih izvora i većina njih ih je uzela. Tako je posjećena Plava laguna koja se nalazi na poluotoku Reykjanes, udaljena od Reykjavika oko 45 km. Plava laguna je lječilište (SPA) koju godišnje posjeti više od milijun ljudi. Topla voda za lječilište prethodno je prošla kroz geotermalnu elektranu Svartsengi (koja daje 75MW zelene električne energije), a također se koristila za zagrijavanje tople vode za 21000 domaćinstava. Voda je bogata silikatima i mineralima te povoljno djeluje na kožu. Obilazak Zlatnog kruga u kojem se nalazi NP  Þingvellir (Thingvellir) na kojem se od 930 do 1798 sastajao islandski „parlament“.

Također kroz Nacionalni park dodiruju se Sjevernoamerička i Euroazijska tektonska ploča. Nakon toga posjetio se gejzir Strokkull (geotermalni izvor koji svakih nekoliko minuta izbacuje vrelu vodu.), slap Gullfoss i na kraju krater vulkana Kerid. Zadnji dan bio je obilazak južnog Islanda. Obilazak je započeo zaustavljanjem na mjestu odakle se mogao izdaleka vidjeti vulkan Eyjafjalla, koji je u travnju 2010. eruptirao i poremetio cijeli europski zračni promet. Put se nastavio prema slapu Skogafoss. Nakon uživanja u pogledu slapa, fotografiranja dok okolo pršte vodene kapljice i pojave duge put se nastavio dalje do poznate pješčane crne plaže. Plaža je nastala od lave koja se izlila u ocean i ohladila u trenutku kad je došla u doticaj s vodom. Nakon crne plaže put se nastavio do jedinstvenog slapa Seljalandsfoss.

Slap se smatra jedan od najljepših i najpopularnijih slapova na Islandu. Sastavni je dio rijeke Seljalands koja nastaje otapljanjem leda iz glečera vulkana Eyjafjallajökull. Zanimljivost ovog slapa čini staza koja prolazi unutrašnjošću slapa gdje se nalazi mala špilja pa posjet Seljalandsfossu pruža fantastičan i jedinstven doživljaj. Tura je završena dolaskom na mjesto gdje su se izbliza mogle vidjeti i fotografirati ptice njorke (puffin) s pogledom na crnu plažu. Smatra se da oko 2 milijuna njorki sredinom travnja slijeće na otok. Jedna zanimljivost koju je vrijedno zapisati je ta da male njorke slete u grad jer ih zbunjuje ulična rasvjeta, mogu lako stradati, ako ih netko ne spasi. Sada slijedi zabava za islandsku djecu. Oni noću uz lampe i pratnju roditelja obilaze grad i traže malene ptiće, kad ih nađu stavljaju ih u kutije te ih sutradan odnose u istraživački centar. Nakon toga odnose ih na plažu ili liticu odakle ih bacaju na određeni način kako bi mogli poletjeti prema oceanu.

Sva literatura, fotografije i pregledani dokumentarci prije puta ne mogu dočarati ono što se u stvarnosti vidi i doživi na čudesnom Islandu, opisuje Ankica Gotić, pedagoginja i sudionica mobilnosti na Islandu.