U organizaciji Hrvatske gospodarske komore održan je sastanak poduzetnika s novim ministrom rada i mirovinskoga sustava Josipom Aladrovićem, a glavna tema razgovora bio je Zakon o radu.
„Gospodarstvo se sve više digitalizira, a Zakon o radu još uvijek definira stare industrijske odnose. Zato je hrvatsko tržište rada jedno od najmanje konkurentnih u Europi. Ako to želimo mijenjati ključno je donijeti moderniju regulativu koja prepoznaje današnje potrebe poslodavaca i radnika“, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović, dodavši kako je potrebna veća fleksibilnost u radnom vremenu, odnosno uvođenje rada od kuće, naročito danas kad su zbog napretka tehnologije svi dostupni 24 sata na dan.
„Porezna rasterećenja poduzetnika su dobrodošla, kao i povećanje plaća radnicima. No, kuća se gradi od temelja, a u ovom slučaju to je Zakon o radu koji moramo prilagoditi suvremenom gospodarstvu“, naglasio je Burilović.
„Teško je od izmjena Zakona o radu očekivati velike promjene u kratkom vremenu, ali u te promjene moramo ići kako bismo pratili evoluciju tržišta rada. To više nije izbor, nego nužnost i zato krećemo u pripreme za cjelovite izmjene Zakona. Alternative nema“, poručio je Aladrović. Naglasio je da će prioritet Ministarstva biti dijalog s poslodavcima, sindikatima, ali i svim drugim dionicima koji u interesu imaju poboljšanje situacije na tržištu rada. Demografiju je apostrofirao kao najveću prepreku budućeg razvoja gospodarstva i najavio izmjene postojećih mjera aktivnoga zapošljavanja, odnosno uvođenje novih. Osvrnuo se i na mirovinski sustav i istaknuo da od mirovinskih fondova očekuje ulaganja koja će potaknuti nove investicijske cikluse u zemlji.
„Ključno je promijeniti način dobivanja kvota za strane radnike, ova varijanta 'tko prvi, njegova djevojka' je neprihvatljiva. Tehnika ishođenja dozvola je kriva i cijeli proces dovodi do nebuloznih situacija da neka novoosnovana tvrtka može doći prva na policiju i pokupiti sve kvote pa onda mešetariti s njima i reketariti kompanije kojima ti radnici stvarno trebaju. Generalno nam je potrebna šira liberalizacija tržišta rada“, kazao je prokurist Kamgrada Dragutin Kamenski, dodavši da treba mijenjati još neke stvari koje opterećuju poslodavce, poput bolovanja koja 40 dana idu na teret tvrtki ili plaćenih pauza za ručak.
Direktor Straža plastike Josip Grilec je poručio da se u Hrvatskoj mora omogućiti produženi rad koji nije opterećen kao sadašnji prekovremeni rad jer će se tako oživjeti tržište rada i srezati siva, odnosno crna ekonomija. „Veliki broj naših ljudi poslije regularnog radnog vremena odrađuje 'fuševe', a promjenom regulative bi se takva praksa dovela u legalnu zonu pa bi koristi od toga imali i zaposlenici i poslodavci i država. Pa i strani radnici koji nam dolaze su zainteresirani za rad preko osam sati jer su došli zaraditi što više novaca u što kraće vremena“, pojasnio je Grilec, uz napomenu da moramo imati i fleksibilniji zakon po pitanju otpuštanja, odnosno zadržavanja radnika.
Predsjednik Uprave Unilinea Boris Žgomba je kazao da su za turistički sektor najbitnije tri promjene: ubrzano donošenje novog Zakona o strancima, poboljšavanje mjera aktivne politike zapošljavanja i omogućavanje vaučera. „Sadašnji Zakon o strancima ima mnogo nedostataka i to se treba što prije adresirati jer u turizmu imamo problema s kvotama. Od devet aktivnih mjera zapošljavanja, njih čak osam se ne može koristiti u turizmu zbog administrativnih zabrana, to treba mijenjati. Također nam se mora olakšati zapošljavanje na privremenim sezonskim poslovima, kao što je regulirano u drugim djelatnostima, poput poljoprivrede“, zaključio je Žgomba.
Od predstavnika gospodarstva na sastanku su sudjelovali predsjednik Upravnog odbora KTC-a Ivan Katavić, direktorica Službe za radne odnose Podravke Marija Komar, predsjednik Uprave Unilinea Boris Žgomba, savjetnica pravnih poslova u Krašu Zrinka Vrhovski, direktorica ljudskih potencijala PIK-a Vinkovci Marija Kloss, direktor Stražaplastike Josip Grilec, predsjednik Uprave SpinValisaZdravko Jelčić, predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije Darinko Bago, predsjednik Upravnog vijeća Algebre Hrvoje Balen i prokurist Kamgrada Dragutin Kamenski.
