Iako vremenske prilike ove sezone baš i nisu išle na ruku ratarima, prinos pšenice je dobar, kao i kvaliteta. Procjenjuje se da bi ovogodišnji urod na 146.000 hektara mogao doseći i 800.000 tona, ali kako su nam prerađivački kapaciteti na 20 posto, opet bi oko dvije trećine ukupne proizvodnje trebale otići u izvoz. Problem je što u izvoz ide kvalitetna sirovina po niskoj cijeni, dok s druge strane uvozimo skupe prerađevine koje nas ostavljaju u vanjskotrgovinskom minusu.
„Imamo izvoz od oko 181 milijun eura, ali nam je uvoz pšenice i ostalih mlinsko-pekarskih proizvoda 214 milijuna eura. Ukupno gledajući smo u minusu oko 30 do 40 milijuna eura što je nedopustivo s obzirom da već dugi niz godina proizvodimo kvalitetnu pšenicu. Nažalost, napravili smo negativan zaokret u preradbenim kapacitetima u industriji mlinsko-pekarskih proizvoda. Imamo 57 mlinova, međutim, oni rade na oko 20 posto kapaciteta“, istaknuo je Ernest Nad, viši stručni savjetnik u Odsjeku za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvu HGK ŽK Osijek.
Situacija s pšenicom zapravo je simptomatična za cijelu poljoprivredu pa i cjelokupno gospodarstvo. Proizvodimo i izvozimo kvalitetnu sirovinu, a uvozimo skupe prerađevine. Slična priča je i s drugim ratarskim kulturama – uljanom repicom, sojom i kukuruzom.
Nad naglašava kako moramo kroz agrarnu politiku poduzeti mjere da se gospodarstvenike motivira da uđu u finalizaciju proizvoda, a ne da budemo sirovinska osnova za razvijene zemlje jer imamo kvalitetnu pšenicu i brašno. „Imamo zadovoljavajuću razinu u proizvodnji sirovina, ali moramo bolje iskoristiti postojeće prerađivačke kapacitete i dati dodatnu vrijednost toj proizvodnji. Trenutno to Europa čini nama“, pojašnjava, uz napomenu kako su druge europske zemlje poticale svoje poljoprivrednike da siju pojačivače i sad uvoze treću klasu naše pšenice i od nje proizvode kvalitetno brašno za finalne proizvode.
Ako gledamo samo pšenicu, prošle godine smo izvezli 505.000 tona pšenice u vrijednosti od 90 milijuna eura, a uvezli smo 162.000 tona vrijedne 28,2 milijuna eura. Slične brojke se očekuju i ove sezone.
Što se cijene tiče, na zadovoljavajućoj je razini, iako će proizvođači reći da uvijek može biti bolja. Ovisno o klasi pšenice, kreće se od 90 lipa do 1,25 kune po kilogramu. „Cijena pšenice je dobra, ali moja preporuka proizvođačima je da ne prodaju jeftino, već da uskladište zalihe i čekaju još povoljnije cijene“, poručuje Nad i još jednom poentira kako imamo tradiciju proizvodnje i potrebnu infrastrukturu, samo moramo motivirati poduzetnike da ožive prerađivačku industriju.
