Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izvijestio je da je izaslanstvo kineskog China Shipbuilding Industry Corporationa (CSIC) u posjetu Brodarskom institutu i brodogradilištu 3. maj.
Horvat je u izjavi novinarima ispred zgrade Vlade kazao da se kinesko izaslanstvo nalazi u Brodarskom institutu. To bi mogao biti još jedan od dobrih razgovora "koji su natuknuti" kod zadnjeg dolaska, ocijenio je ministar.Najavio je i da će kinesko izaslanstvo sutra posjetiti riječko brodogradilište 3. maj, nakon čega će s njima održati koordinacijski sastanak.
"Mislim da ćemo tada imati malo više informacija što su oni točno vidjeli i kakvi afiniteti u ovom trenutku postoje", rekao je Horvat.
Na upit znači li najavljena posjeta 3. maju, a ne Uljaniku, da su Kinezi zainteresirani samo za riječko brodogradilište, Horvat je podsjetio da je kinesko izaslanstvo prilikom zadnjeg posjeta Hrvatskoj, prije otprilike tri tjedna, provelo dan i pol u Uljaniku, a tek nekoliko sati u 3. maju.Ocjenjuje kako je ovo "kontinuitet gotovo iste ekipe, malo nižeg nivoa", s obzirom da je kod ovog izaslanstva riječ o prioritetima tehničke prirode. Upitan na koji bi se način kineska tvrtka eventualno mogla uključiti u priču oko brodogradilišta s obzirom da nije zainteresirana za strateško partnerstvo, ministar gospodarstva je rekao kako se i prilikom zadnje posjete kineske delegacije razgovaralo o diversifikaciji proizvodnje te kako nije isključivo i nužno da se i na prostoru Pule i Rijeke samo i isključivo grade brodovi.
U vezi s povratom avansa što je zatražio Jan de Nul, naručitelj jaružala koje se gradilo u Uljaniku, Horvat je izvijestio da je tijekom današnjeg dana upućen novi prijedlog u Luksemburg te kako nisu spremni plaćati sve kamate koje su iz Jan de Nula predložili kao nadoknadu štete."Možemo prihvatiti činjenicu da se brod završi u pulskom škveru, ali isto tako i da se otegli. Razgovaramo u ovom trenutku oko cijene koštanja i jednog i drugog postupka", rekao je Horvat.
Na pitanje smatra li da to i dalje ne bi bilo više od spominjanih 30 milijuna eura, Horvat je kazao da u ovom trenutku raspolažu s činjenicom da je za završetak broda potrebno oko 17 milijuna eura. "Isto tako, dodatni rizici koji se pojavljuju ne bi smjeli biti veći od 22 milijuna, ali budemo li morali financirati tegljenje to je u stvari maksimalnih 30 milijuna koje smo u ovom trenutku spremni platiti", poručio je Horvat.
Upitan ne bi li, s obzirom da će država za brodogradilišta s kamatama platiti ukupno pet milijardi kuna, bilo jeftinije da je država financirala plaće radnicima kako bi se brodovi dovršili a ne da jamstva za njih "sjednu na naplatu", Horvat je ustvrdio da je država u posljednjih godinu i pol dana iskoristila sve legitimne metode kako bi se pomoglo radnicima.
Izvijestio je i da predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje danas radnicima brodogradilišta u Puli prezentiraju sva njihova radnička prava koja imaju ili će ih imati u trenutku kada se stečajevi proglase."Država u ovom trenutku radi maksimalno što je u okviru njene zakonodavne ingerencije", rekao je.
Na pitanje o tri broda koji prelaze u vlasništvo države te što će s njima država učiniti, hoće li ih dovršiti u Uljaniku ili nekom drugom brodogradilištu, Horvat je rekao da je Vlada spremna uključiti se u završetak tih brodova samo i isključivo u obliku stečajnog plana te na tržišnim osnovama.
"Dakle, ako uspijemo investirati u njihov završetak manje nego što oni imaju tržišnu vrijednost i ako ćemo kod završetka imati kupca, u tom trenutku možemo razgovarati o završetku i međufinanciranju s Vladine strane. Ako to neće imati tržišnu osnovu, Vlada u takve procese neće ulaziti", poručio je Horvat.S obzirom da su bivši čelnici Uljanika danas pušteni iz pritvora, novinare je zanimalo i hoće li hrvatska javnost ikada doznati "tko je kriv", na što je ministar Horvat odgovorio da ne želi komentirati odluke suda.
"Ako kolege sa suda smatraju da su dobili sve relevantne podatke u njihovim iskazima, ne vidim razloga zašto se ne bi mogli braniti sa slobode", rekao je Horvat.
Horvat je u izjavi novinarima ispred zgrade Vlade kazao da se kinesko izaslanstvo nalazi u Brodarskom institutu. To bi mogao biti još jedan od dobrih razgovora "koji su natuknuti" kod zadnjeg dolaska, ocijenio je ministar.Najavio je i da će kinesko izaslanstvo sutra posjetiti riječko brodogradilište 3. maj, nakon čega će s njima održati koordinacijski sastanak.
"Mislim da ćemo tada imati malo više informacija što su oni točno vidjeli i kakvi afiniteti u ovom trenutku postoje", rekao je Horvat.
Na upit znači li najavljena posjeta 3. maju, a ne Uljaniku, da su Kinezi zainteresirani samo za riječko brodogradilište, Horvat je podsjetio da je kinesko izaslanstvo prilikom zadnjeg posjeta Hrvatskoj, prije otprilike tri tjedna, provelo dan i pol u Uljaniku, a tek nekoliko sati u 3. maju.Ocjenjuje kako je ovo "kontinuitet gotovo iste ekipe, malo nižeg nivoa", s obzirom da je kod ovog izaslanstva riječ o prioritetima tehničke prirode. Upitan na koji bi se način kineska tvrtka eventualno mogla uključiti u priču oko brodogradilišta s obzirom da nije zainteresirana za strateško partnerstvo, ministar gospodarstva je rekao kako se i prilikom zadnje posjete kineske delegacije razgovaralo o diversifikaciji proizvodnje te kako nije isključivo i nužno da se i na prostoru Pule i Rijeke samo i isključivo grade brodovi.
U vezi s povratom avansa što je zatražio Jan de Nul, naručitelj jaružala koje se gradilo u Uljaniku, Horvat je izvijestio da je tijekom današnjeg dana upućen novi prijedlog u Luksemburg te kako nisu spremni plaćati sve kamate koje su iz Jan de Nula predložili kao nadoknadu štete."Možemo prihvatiti činjenicu da se brod završi u pulskom škveru, ali isto tako i da se otegli. Razgovaramo u ovom trenutku oko cijene koštanja i jednog i drugog postupka", rekao je Horvat.
Na pitanje smatra li da to i dalje ne bi bilo više od spominjanih 30 milijuna eura, Horvat je kazao da u ovom trenutku raspolažu s činjenicom da je za završetak broda potrebno oko 17 milijuna eura. "Isto tako, dodatni rizici koji se pojavljuju ne bi smjeli biti veći od 22 milijuna, ali budemo li morali financirati tegljenje to je u stvari maksimalnih 30 milijuna koje smo u ovom trenutku spremni platiti", poručio je Horvat.
Upitan ne bi li, s obzirom da će država za brodogradilišta s kamatama platiti ukupno pet milijardi kuna, bilo jeftinije da je država financirala plaće radnicima kako bi se brodovi dovršili a ne da jamstva za njih "sjednu na naplatu", Horvat je ustvrdio da je država u posljednjih godinu i pol dana iskoristila sve legitimne metode kako bi se pomoglo radnicima.
Izvijestio je i da predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje danas radnicima brodogradilišta u Puli prezentiraju sva njihova radnička prava koja imaju ili će ih imati u trenutku kada se stečajevi proglase."Država u ovom trenutku radi maksimalno što je u okviru njene zakonodavne ingerencije", rekao je.
Na pitanje o tri broda koji prelaze u vlasništvo države te što će s njima država učiniti, hoće li ih dovršiti u Uljaniku ili nekom drugom brodogradilištu, Horvat je rekao da je Vlada spremna uključiti se u završetak tih brodova samo i isključivo u obliku stečajnog plana te na tržišnim osnovama.
"Dakle, ako uspijemo investirati u njihov završetak manje nego što oni imaju tržišnu vrijednost i ako ćemo kod završetka imati kupca, u tom trenutku možemo razgovarati o završetku i međufinanciranju s Vladine strane. Ako to neće imati tržišnu osnovu, Vlada u takve procese neće ulaziti", poručio je Horvat.S obzirom da su bivši čelnici Uljanika danas pušteni iz pritvora, novinare je zanimalo i hoće li hrvatska javnost ikada doznati "tko je kriv", na što je ministar Horvat odgovorio da ne želi komentirati odluke suda.
"Ako kolege sa suda smatraju da su dobili sve relevantne podatke u njihovim iskazima, ne vidim razloga zašto se ne bi mogli braniti sa slobode", rekao je Horvat.
