Svjetska banka snizila je prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini zbog rata u Ukrajini, čije će posljedice osjetiti i zemlje u regiji srednje Europe, posebno one u blizini zone sukoba.
Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi ove godine, prema procjeni SB-a, porasti 3,8 posto, za 1,6 postotnih bodova slabije nego što je banka očekivala do sada. Prognozu za iduću godinu snizili su za jedan postotni bod, na 3,4 posto.
- Rast bi u srednjoročnoj perspektivi trebao usporiti, ali će se zadržati iznad pretpandemijskog trenda, ističu u izvješću objavljenom u nedjelju.
Upozoravaju ipak na znatne rizike koje stvaraju pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini.
Ulaganja poduprta novcem iz europskih fondova trebala bi snažno ojačati u ovoj godini i potom usporiti u idućim godinama, no to će u velikoj mjeri ovisiti o vladinim investicijskim planovima, ističu.
Oslonac rastu bit će izvoz, ali njegov će tempo oslabiti paralelno s povratkom turizma na pretkriznu razinu i slabljenjem inozemne potražnje.
Osobna potrošnja mogla bi i u idućim godinama rasti tempom od oko 2,5 posto zahvaljujući pojačanom zapošljavanju i rastu plaća, ali utjecaj tih faktora donekle će neutralizirati viša inflacija, upozoravaju u banci.
Procjenjuju da će inflacija u ovoj godini iznositi 6,1 posto, te usporiti na 2,2 posto u 2023. i 1,9 posto u 2024., jer bi problemi u globalnim lancima nabave trebali popustiti, a uvjeti financiranja se postrožiti.
Zaoštravanje sukoba u regiji stvara dodatni pritisak na cijene hrane i energije, koje bi trebale u prosjeku porasti 20 posto, unatoč promptnom vladinu ograničenju rasta cijena plina, napominju u Svjetskoj banci.
Upozoravaju i da bi neizvjesnost u regiji i poremećaji u globalnim nabavnim lancima mogli utjecati i na gospodarstvo zemalja u kojima rade hrvatski iseljenici, što bi moglo nepovoljno utjecati na njihove doznake obiteljima u Hrvatskoj i na prihod građana.
Sjena rata
Rat će se osjetiti u cijeloj regiji Europe i središnje Azije, ističe SB u izvješću objavljenom u nedjelju, prognoziravši pad aktivnosti za 4,1 posto. Do sada je očekivala rast aktivnosti za tri posto.
Kada se isključe Rusija i Ukrajina, aktivnosti bi trebale porasti 2,2 posto. Do sada je Svjetska banka za to područje prognozirala 3,4-postotni rast.
Ovogodišnja prognoza rasta u regiji srednje Europe, koja uključuje Bugarsku, Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku i Rumunjsku, snižena je sa 4,7 na 3,5 posto zbog priljeva izbjeglica, viših cijena robe i pogoršanja raspoloženja koje šteti potražnji.
U 2023. godini aktivnosti bi trebale blago ubrzati, uz procijenjenu stopu rasta od 3,8 posto, za 0,1 postotni bod veću nego što su u banci do sada očekivali.
Rat će izrazitije utjecati na zemlje u blizini sukoba, procjenjuju u SB-u, snizivši prognozu rasta rumunjskog i bugarskog gospodarstva za 2,4 odnosno 1,2 postotna boda, na 1,9 i 2,6 posto.
Osjetno su snižene i prognoze Poljske i Mađarske, za po 0,8 postotnih bodova, na 3,9 odnosno 4,2 posto.
IZVOR: HRT
